BEZ OVOGA NIKAD OD BOGA NE TRAŽITE ZDRAVLJE: Sveta Matrona Moskovska otkrila kad se bolesni uzalud mole
On je znak ljubavi, žrtve i vaskrsenja, ali i podsetnik na poziv svakog vernika da svoj život ispuni smirenjem, strpljenjem i nadom.
On je znak ljubavi, žrtve i vaskrsenja, ali i podsetnik na poziv svakog vernika da svoj život ispuni smirenjem, strpljenjem i nadom.
Krstni znak je prvo što čovek dobija prilikom krštenja.
Velika ruska svetiteljka ostavila je pouke o veri, molitvi i iskušenjima savremenog života, koje odjekuju kao molitva, upozorenje i uteha u vremenu u kojem mi živimo. U nastavku pročitajte Jevanđelje za 18. sredu po Duhovima, 8. oktobar.
Kada je Blažena Matrona Moskovska jednoj ženi poklonila naizgled obično jaje, niko nije mogao da nasluti da će iz njega ispasti miš — niti da će upravo taj trenutak postati prekretnica ka dubokom preispitivanju savesti i potpunom preobražaju duše.
Na današnji dan vernici proslavljaju Blaženu Matronu, ženu iz naroda koja je, iako rođena bez vida, kroz svoj duhovni dar prozorljivosti i isceljenja postala jedno od najvažnijih svetih imena pravoslavlja XX veka.
Govoreći o iskušenjima koja predstoje, otac Grigorije poziva vernike na materijalnu, ali što je važnije – duhovnu pripremu za sve što, po njegovim rečima, dolazi.
Od Starog zaveta do današnjih dana, proročanstva svetih osoba intrigiraju i uznemiruju svet. Svetiteljka koja je živela u Rusiji u prvoj polovini 20. veka ostavila je proročke poruke koje govore o budućim iskušenjima i teškim vremenima.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dodatni razlog zašto ovaj praznik ne treba posmatrati kao povod za gozbu i veselje je što on uvek pada u vreme posta, kada Crkva izričito zabranjuje sve skupove ovakve vrste.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetih četrdeset mučenika sevastijskih po starom i Svetog Vasilija Ankarskog po novom kalendaru. Katolici slave Svetu Leu Rimsku, muslimani obeležavaju treći dan Bajrama, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
U trenucima kada čovek ostaje bez unutrašnjeg oslonca, reči shiarhimandrita Joanikija podsećaju na snagu koja deluje neprimetno - tiho sabira, leči i dopire dalje nego što možemo da sagledamo.