Govoreći o iskušenjima koja predstoje, otac Grigorije poziva vernike na materijalnu, ali što je važnije – duhovnu pripremu za sve što, po njegovim rečima, dolazi.
Proročke reči, osobito u kontekstu pravoslavne duhovnosti, uvek izazivaju posebnu pažnju vernika i šire javnosti. One nose potencijal za osvetljenje nepoznatog, predviđanje budućih iskušenja i skretanje pažnje na potrebu za duhovnim buđenjem. U pravoslavlju se proroštvo ne doživljava kao jednostavno predviđanje događaja, već kao poziv na obnovu vere, iskreno pokajanje i okretanje ka Gospodu.
Manastir Svete Trojice u Ždrelu, nadomak Petrovca na Mlavi, mesto je u kojem se duhovna snaga i proročki glas igumana Grigorija već decenijama čuju širom Srbije. Manastir, po predanju podignut još u vreme kralja Milutina, obnovljen je zahvaljujući hrabrom podvigu igumana Grigorija, koji je posle tri decenije rada u Evropi odlučio da se povuče iz svetovnog života i celim bićem posveti obnovi ove svetinje.
Wikipedia
Manastir Svete Trojice kod Petrovca na Mlavi
Uz srce koje je pratilo Gospoda, iguman Grigorije je podigao manastir doslovno iz ruševina u kojima je i sam odrastao. Sada, kao duhovni pastir, njegovo srce i reči služe kao smernica za vernike koji žele da se duhovno spreme za nadolazeće izazove.
U jednoj od svojih proročkih poruka, iguman Grigorije ističe:
- Biće tolika glad i žeđ. Ljudi će da skončavaju pored puta od žeđi i od gladi. Pretiće nam i kanibalizam, ali u to niko ne veruje. Međutim, i za to se treba spremiti. Mora da se spreme kako treba, da vam kažem. Da spremimo žito i pšenicu, jer to može dugo da stoji. Žito može da menja sve. Hermetički zatvoreno brašno može da stoji i 25 godina. Mogu i konzerve koje su dugotrajne. To će trajati sedam godina. Tri i po godine će da bude miritelj koji će da sve daje. A preostale tri i po godine će da bude ili „metak u čelo“. Ucena za čip- kaže iguman Grigorije.
FacebookМанастир Свете Тројице Ждрело
Otac Grigorije, iguman Manastira Svete Trojice
Njegove reči su direktno upozorenje na glad, žeđ i duhovno iskušenje koje će zadesiti ljude. On usmerava vernike da se pripreme, ali njegova poruka ne ostaje samo na materijalnim pripremama. Iguman Grigorije naglašava i važnost pokajanja kao ključa za olakšanje predstojećih izazova:
- Treba da se kajamo. Kako je rekla sestra Matrinoška (Sveta Matrona Moskovska, op. a.), da prinesemo pokajanje. Ako bismo klekli na kolena, pokajnički, to bi bilo najbolje.
Reči oca Grigorija, kao i stav celokupne pravoslavne tradicije, pozivaju na duhovno očišćenje i pripremu za teška vremena. Njegov naglasak na pokajanju kao putu spasenja podseća na vekovne mudrosti pravoslavlja koje nas podučavaju da su fizičke pripreme prolazne, ali da je vera i oslonac na Gospoda večna pomoć.
Da li pokajanje traje godinama, mesecima ili je potrebno samo nekoliko dana? Oslanjajući se na reči Prepodobnog Sisoja Velikog, upokojeni monah manastira Bošnjane i veliki duhovnik otkriva koliko je zapravo potrebno za očišćenje duše i šta je ključ pravog pokajanja u pravoslavlju.
Od Starog zaveta do današnjih dana, proročanstva svetih osoba intrigiraju i uznemiruju svet. Svetiteljka koja je živela u Rusiji u prvoj polovini 20. veka ostavila je proročke poruke koje govore o budućim iskušenjima i teškim vremenima.
Sve više sveštenika koristi internet za širenje vere. Paroh crmnički, sveštenik Slobodan Lukić, daje jasan odgovor koliko propovedi u virtuelnom prostoru mogu zadržati svoju duhovnu autentičnost i svrhu.
Na današnji praznik, prisećamo se svedočanstava o događaju koji se odigrao pred ikonom Svetog velikomučenika Dimitrija u Solunu. Ovaj neobični susret sa svetiteljem, u trenutku kada su sile protiv pravoslavlja bile brojčano nadmoćnije, postao je simbol borbe za slobodu, veru i opstanak srpskog naroda.
Apostol ljubavi otkrio je koja je Gospodnja zapovest toliko važna da se njenim doslednim ispunjavanjem može razumeti i sama suština hrišćanskog života.
Istoričarka umetnosti otkriva potresna svedočenja o tragovima benzina, zakašneloj reakciji medija i pritiscima na monaštvo nakon požara u kojem su nestali dragoceni manastirski letopisi.
Sedamnaest godina nakon preljube, žena se iz straha od muževljevog odlaska zaklela u zdravlje dece da ga nije prevarila, a sada strahuje da bi zbog laži mogli da ispaštaju i pita jereja Viktora Nikišova kako da poništi zakletvu.
Profesor islamske veronauke objašnjava zašto ljudi traže pomoć kroz rukju i upozorava na lažne iscelitelje koji zarađuju na tuđoj muci i šire strah od sihira.
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.
U vremenima krize i straha reči svetih otaca bude nadu i hrabrost – otkrivamo šta su vekovima unapred govorili o ratu, gladi, obmanama i danima kada će vera biti jedino utočište.
Više od dve decenije nakon upokojenja oca Gavrila (Antonijeviča), njegove reči – o krvavom mesecu nad Kosovom, Beogradu bez blagoslova i sudbini pravoslavlja – i dalje bude snažne emocije, tumačenja i poziv na pokajanje.
U zapisima iz 1901. i 1902. godine, ovaj ruski svetitelj predvideo je vreme kada će se svetinje gaziti, greh uzdizati, a istina izvrnuti u laž — i ostavio poruku koja i danas može da spase dušu i narod.
Apostol ljubavi otkrio je koja je Gospodnja zapovest toliko važna da se njenim doslednim ispunjavanjem može razumeti i sama suština hrišćanskog života.
Istoričarka umetnosti otkriva potresna svedočenja o tragovima benzina, zakašneloj reakciji medija i pritiscima na monaštvo nakon požara u kojem su nestali dragoceni manastirski letopisi.
Sedamnaest godina nakon preljube, žena se iz straha od muževljevog odlaska zaklela u zdravlje dece da ga nije prevarila, a sada strahuje da bi zbog laži mogli da ispaštaju i pita jereja Viktora Nikišova kako da poništi zakletvu.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Od jaja, griza i jogurta pravi se izdašna poslastica koja se preliva slatkim sirupom od limuna, a ovaj recept mogu da pripreme i oni koji nemaju mnogo iskustva u kuhinji.
Prikaz Hrista sa prekrštenim stopalima, ističe, prikovanim za svako stopalo jednim ekserom, prvi put se pojavio na Zapadu kao inovacija u drugoj polovini 13. veka.