Na današnji praznik, prisećamo se svedočanstava o događaju koji se odigrao pred ikonom Svetog velikomučenika Dimitrija u Solunu. Ovaj neobični susret sa svetiteljem, u trenutku kada su sile protiv pravoslavlja bile brojčano nadmoćnije, postao je simbol borbe za slobodu, veru i opstanak srpskog naroda.
Na današnji praznik, kada molitveno slavimo Svetog Dimitrija, sećamo se i jednog od najvećih čuda koja su se desila pred ikonom ovog svetitelja. Čudesan događaj koji je zabeležen 1992. godine i dalje nosi u sebi snažnu poruku i inspiraciju za sve nas.
Solun, grad sunca, pomalo usnulog pod podnevnim vrućinama, postao je središte božanske milosti. U Crkvi Svetog Dimitrija, koja je u tom trenutku bila tiha i mirna, nalazile su se dve žene. Zvuci koraka su bili sve ređi, a miris smirne i bosiljka sve je više ispunjavao prostor. Ništa nije nagoveštavalo ono što će se uskoro desiti.
Schutterstock
Crkva Svetog Dimitrija u Solunu
U trenutku kada su žene bile duboko posvećene molitvama, u crkvu je ušao neobično obučen čovek, krvav i izmučen, koji je, hodajući prema oltaru, izjavio: „Ja sam ovdašnji, a dolazim iz Bosne. Tamo je borba za pravoslavlje!” Iako su žene bile u šoku, ubrzo su shvatile da je on imao izgled ratnika, kao onih prikazanih na ikonama Svetog Dimitrija.
Jedna od žena, prepoznajući ga, onesvestila se, dok su ostale stajale skamenjene i u tišini posmatrale šta se dešava. U tom trenutku, čovek je krenuo ka grobu Svetog Dimitrija, gde je božanskom voljom nestao, ostavljajući za sobom samo miris bosiljka. Kasnije, kada su sveštenik i vernici došli, sve su žene posvedočile ono što su doživele: čovek je bio obučen baš kao Sveti Dimitrije na ikoni.
Konstantinos Tsakalidis / AFP / Profimedia
Ikona Svetog Dimitrija pred kojom se dogodio čudestan događaj 1991. godine u Solunu
Svestan da je pred njim nešto sveto, sveštenik je učinio veliku metaniju, a svi prisutni su se u tišini molili pred Svetim Dimitrijem. Ovo čudo, koje je imalo svoj koren u dubokim duhovnim vezama između srpskog naroda i Svetog Dimitrija, postalo je simbol borbe za pravoslavlje i slobodu, naročito u svetlu borbi koje su usledile.
Kao podsećanje na ovu milost Božju, svetiteljski duh velikomučenika Dimitrija pojavio se 1992. godine, upravo kada su snage protiv pravoslavlja postajale još snažnije. Tada, tokom Mitrovdanske ofanzive, 5.000 srpskih boraca, uz pomoć naroda, uspešno je odbranilo Hercegovinu, bez obzira što su neprijateljski vojnici bili daleko brojčano nadmoćniji.
Ovaj junački trenutak borbe za opstanak srpske slobode u Bosni i Hercegovini nije bio samo fizički akt odbrane, već i duhovna snaga koja je potekla upravo iz verovanja u Svetog Dimitrija, zaštitnika pravoslavlja.
Konstantinos Tsakalidis / AFP / Profimedia
Crkva Svetog Dimitrija u Solunu
Kao sećanje na ovu borbu, u Nevesinju, ali i širom Hercegovine, Mitrovdanski praznik dobio je poseban značaj, te se danas slavi ne samo kao Dan opštine, već i kao borba za opstanak srpske duhovnosti. Sveti Dimitrije, kroz ovu božansku intervenciju i čudo, postao je simbol borbe za pravoslavlje, hrabrost i ustrajnost, prepoznajući i u današnjem vremenu snažnu snagu naroda koji se, kao i u prošlim vremenima, bori za svoju veru i postojanje.
Konstantinos Tsakalidis / AFP / Profimedia
Crkva Svetog Dimitrija u Solunu
Ovo čudo iz 1991. godine nosi duboku poruku vere, hrabrosti i nepokolebljivosti. Na današnji praznik, Mitrovdan, podsećamo se svih onih trenutaka kada je Sveti Dimitrije, u borbi za pravoslavlje, zaštitio srpski narod, i kada nas podseća da vera, ujedinjena sa hrabrošću, uvek vodi do božanske pobede.
Nakon pisanja grčkih medija, da je u eparhiji siroskoj potpuno zabranjena zvonjava zvona sa lokalnog manastira, crkveni velikodostojnici oglasili su se saopštenjem.
Policija u selu blizu Soluna privela je sveštenika nakon prijave da je tokom žučne rasprave napao svoju sedamnaestogodišnju ćerku pred očima njene maloletne sestre. Privedeni je uložio protivtužbu, tvrdeći da mu je ćerka pretila nožem, što dodatno usložnjava ovaj porodični sukob.
Arhijerej Grčke pravoslavne crkve pozvao je episkope i sveštenstvo na ljubav i prihvatanje, bez obzira na lične izbore vernika. Umesto prekora, on naglašava važnost dijaloga i razumevanja prema svakom čoveku, čime otvara novo poglavlje u odnosu Crkve prema savremenim društvenim izazovima.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Čudesa Svetog velikomučenika Dimitrija, koja je zapisao Ava Justin Popović, i danas svedoče da molitva, pokajanje i blagodat Božja pobeđuju i najtvrđa srca i najmračnija vremena.
Na današnji dan, kada Srpska pravoslavna crkva proslavlja ovog ugornika Božjeg, pravoslavni vernici pozvani su da mu uzdignu molitvu i zatraže Božju pomoć u nevoljama.
Iako hram tek dobija svoj oblik, vernici su ga ispunili molitvom i zajedništvom, dok je rukopoložen novi đakon, a po završetku služen pomen postradalim borcima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.