Policija u selu blizu Soluna privela je sveštenika nakon prijave da je tokom žučne rasprave napao svoju sedamnaestogodišnju ćerku pred očima njene maloletne sestre. Privedeni je uložio protivtužbu, tvrdeći da mu je ćerka pretila nožem, što dodatno usložnjava ovaj porodični sukob.
Vesti o hapšenju pravoslavnog sveštenika u Solunu, optuženog za prebijanje svoje sedamnaestogodišnje ćerke, uznemirile su vernike i vaskoliku javnost i otvorile pitanja o delikatnoj ulozi Crkve u svetovnim pitanjima, kao što su porodični odnosi i roditeljska odgovornost. Incident, koji se odigrao u selu blizu Soluna, u Grčkoj, ogodio se u prisustvu petnaestogodišnje sestre napadnute devojke, dodajući težinu optužbama za nasilje u porodici koje su podignute protiv ovog četrdesetogodišnjeg sveštenika.
Prema rečima oštećene, incident se desio nakon žučne rasprave u nedelju popodne, kada ju je otac dva puta ošamario pred njenom mlađom sestrom, prenosi grčki pravoslavni sajt "Vima Orthodoxias". Njihov dom, gde sveštenik živi sa četvoro od petoro maloletne dece iz svog braka s bivšom suprugom, sada je postao mesto bolnog podsećanja na mračnu stranu porodičnog života, čak i u domu jednog sveštenika, koji bi trebalo da predstavlja stub ljubavi i razumevanja.
Nakon prijave, sveštenik je priveden, a protiv njega je podignuta optužnica za nasilje u porodici u prisustvu maloletnog člana, što dodatno ističe težinu situacije u kojoj se našla njegova porodica. Tužilac je zatražio da se spisi predmeta proslede tužilaštvu za maloletnike, što može ukazati na želju da se što pre istraži celokupna situacija i utvrdi sve ono što je prethodilo ovom činu.
Shutterstock, Wikipedia
Ilustracija
U međuvremenu, sveštenik je uložio i protivtužbu, navodeći da mu je ćerka zapretila nožem, dodajući novi sloj u ovu kompleksnu i, za Crkvu, osetljivu priču. Ovakvi slučajevi često otvaraju dilemu između odgovornosti i očekivanja koja društvo ima od duhovnih vođa i roditelja.
U narednim danima, Prekršajno veće u Solunu raspravljaće o ovom slučaju, koji je već izazvao mnoštvo reakcija i kontroverzi. Grčka javnost sa strepnjom očekuje ishod suđenja, nadajući se da će pravda biti zadovoljena i da će deca, u ovom nesumnjivo kompleksnom porodičnom kontekstu, biti zbrinuta i zaštićena od daljih nesrećnih događaja.
Hrišćansko učenje poziva na ljubav, blagost i praštanje kao temelje porodičnog života, a od onih koji služe veri očekuje se da svojim delima i ponašanjem budu uzor zajednici. Ovaj tragični događaj podseća nas na reči Hristove o ljubavi prema bližnjima, naročito prema najranjivijima, u koje spadaju deca, koja zavise od roditeljske nežnosti i sigurnosti.
U pravoslavlju se porodica naziva „malom crkvom“ – svetim mestom gde bi mir, razumevanje i molitva trebalo da preovladavaju. Kada dođe do narušavanja ovog svetog jedinstva, pozvani smo da preispitamo duboko ukorenjene vrednosti, sa nadom da će molitva i pravda doneti mir i izlečenje u ovakvim teškim situacijama.
Libanski narod se suočava sa neprestanim bombardovanjem i gubitkom sigurnosti, dok otac Justin iz Crkve Svetog Đorđa u prestonici Libana, opisuje bezizlaznost situacije i apeluje na molitvu za mir.
Drevne mudrosti ugodnika Božjih o ljubavi, oproštaju, molitvi i zajedništvu osvetljavaju put ka sreći i harmoniji u svakom domu. Kroz ove večne poruke možemo pronaći rešenje za mnoge izazove koji se pojavljuju u porodičnim odnosima.
Nakon pisanja grčkih medija, da je u eparhiji siroskoj potpuno zabranjena zvonjava zvona sa lokalnog manastira, crkveni velikodostojnici oglasili su se saopštenjem.
Arhijereji i jereji Grčke pravoslavne crkve upozoravaju da odluke Evropske unije ne pogađaju samo porodicu, već određuju sudbinu budućih generacija i opstanak čitavog društva.
Godinu dana posle masakra koji je potresao Crnu Goru, liturgija i molitveno sećanje u drevnoj svetinji postali su mesto sabranja bola, vere i opomene da se zlo ne prećutkuje.
U besedi za 30. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi u čas kada David ostaje sam pred istinom o sebi, pokazujući da se čovek ne slama zbog pada, već zbog pokušaja da ga opravda.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Ignjatija Bogonosca po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležava Sveta Teodota. Katolici proslavljaju Svetog Bazilija Velikog i Svetog Grgura Nazijanskog, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Javnost je šokirana vestima o nezakonitom balsamovanja preminulih u Solunu, a istraga razotkriva mrežu korupcije u kojoj učestvuju mrtvozornici i privatnici, sa šokantnim detaljima o poslovima sa telima preminulih.
Najviša sudska instanca Grčke odbacila je žalbu sveštenika i potvrdila kaznu od četiri meseca zatvora zbog sek*ualnog uznemiravanja vernice tokom ispovesti, uz napomenu da su njegovi postupci grubo narušili njeno dostojanstvo i poverenje.
Arhijereji i jereji Grčke pravoslavne crkve upozoravaju da odluke Evropske unije ne pogađaju samo porodicu, već određuju sudbinu budućih generacija i opstanak čitavog društva.
U besedi za 30. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi u čas kada David ostaje sam pred istinom o sebi, pokazujući da se čovek ne slama zbog pada, već zbog pokušaja da ga opravda.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Episkop iz Antiohije mirno je odbio carsku ponudu, krenuo okovan ka Rimu i svojim stradanjem pokazao da hrišćanstvo nije stvar pogodnosti, već vernosti do poslednjeg daha.
Od Adama do proroka Danila, kroz rodoslov, oganj peći i tiho iščekivanje Mesije otkriva se kako je nada sačuvana u vremenima kada je ljudski život malo vredeo, a vera se prenosila kao upaljena sveća kroz mrak.