U Molitveniku Srpske pravoslavne crkve postoji molitva koja je posvećena deci, a ima za cilj da ih zaštiti i donese mir onima koji je izgovaraju.
Briga za decu je neizostavni deo roditeljstva, a ona posebno može biti izražena u trenucima kada je roditelj odvojen od svoje dece. Tada se okreće Bogu i utehu i mir pronalazi u molitvi za svoje najmilije. Kroz molitvu, izražava svoju brigu i nadu za srećnu i uspešnu budućnost svoje dece, ali i aktivno komuniciraju sa Bogom.
U Molitveniku Srpske pravoslavne crkve postoji molitva posvećena deci, a namenjena je njihovoj zaštiti i donošenju mira kod onog ko ovu molitvu izgovara.
Schutterstock
Molitvenik
Molitva za decu
Gospode Isuse Hriste, koji si i sam bio dete i koji si decu voleo i blagosiljao, pomiluj i spasi decu našeg vremena, da bi oni koji nisu kršteni bili kršteni, a da bi oni koji su kršteni mogli biti učvršćeni u veri, Večna Istino, i u ljubavi prema Tebi, neizmerna Ljubavi. Spasi, Gospode, onu decu koju njihovi neverujući ili zloverni roditelji kvare bezbožjem ili zloverjem i odvlače ih od Tebe, Koji si jedini Spas i Izbavitelj njihov. Spasi, Gospode, i onu decu koju bezdušni zli učitelji, bezbožni ili zloverni, udaljuju od Tebe, Tvorca njihovog, i uvode u društvo dušom ogubanih.
Spasi, Gospode, onu decu čije čiste duše oskrvnjuje svaki nemoral na ulici i razvrat u pozorištu, na televiziji i u bioskopu. Spasi ih od ovih nečistota. Spasi, Milostivi, i onu napaćenu dečicu bez roditelja koja su pala pod ruku surovih staratelja, zlih očuha i maćeha, spasi ih od slušanja hulnih reči i gledanja zlih dela.
Gospode Isuse, koji si kao novorođenče izbegao mač cara Iroda, pomozi i danas srpskoj ratnoj siročadi, daj im utehe za izgubljenim roditeljima i učini da izrastu u dobre i čestite ljude.
Sine Božiji, spasi sinove sinova ljudskih, koji se vežbaju u mnogim fizičkim veštinama i zabavama, dok su istinita vežbanja Tvoga svetog Zakona, čistih misli i milosti, i dobrih i pravednih radnji sakrivena od njih. Pomozi, Svemogući, da deca uzrastu i sazru za sinovstvo Božije i građanstvo Nebeskog Grada na večno spasenje, a u Tvoju slavu i hvalu. Amin.
Bogorodice Djevo, raduj se, blagodatna Marijo. Gospod je sa Tobom. Blagoslovena si Ti među ženama i blagosloven Plod utrobe Tvoje, jer si rodila Spasa duša naših!
Ova molitva pruža duhovnu mir, onome ko je izgovara, čuvajući njihovu decu od zla.
Monasi Manastira Tumane svakodnevno čitaju posebne molitve za telesno i duhovno zdravlje vernika. Molitva u sabornosti donela je mnoga čudesa, a otac Stefan otkriva kako pravilno učestvovati u molitvi i koristiti osvećene predmete za blagoslov.
Blaženopočivši episkop Atanasije je tokom života iz svoje riznice mudrosti sa narodom nesebično delio bisere znanja do kojih je došao radom na sebi, duhovno se uzdižući uz svete knjige.
Dva dana nakon smrti, kako naglašava protojerej-stavrofor profesor doktor Vladimir Stupar, duša pokojnika luta, obilazi ona mesta koja je volela i posećivala tokom života. Ona se oslobađa time, ističe, tereta telesnosti i postaje pokretljiva da velikom brzinom pređe s jednog mesta na drugo.
U doba kada paganske manifestacije sve češće nalaze put do našeg društva, protojerej-stavrofor Stojan Pavlović poziva roditelje i nastavnike da odbace „noć veštica” i ostanu postojani u očuvanju hrišćanske svetlosti, prateći primer Svetog Petra Cetinjskog u odbrani vere i mira među ljudima.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Meštani ovog sela veruju u čudotvorne moći ove crkve, tvrdeći da mnogi posetioci, zahvaljujući veri, ubrzo dobiju potomstvo ili dožive poboljšanje u životu.
Crkva naglašava da se vaspitanje ne svodi samo na savete, zabrane i pravila – ono je mnogo više način života koji roditelji svakodnevno pokazuju sopstvenim primerom.
Iako deluju mirno i srećno u ranom detinjstvu, mnoga deca kasnije postaju buntovna i izgubljena. Starac Pajsije objašnjava zašto pravila, red i perfekcionizam ne mogu zameniti toplinu vere, nežnost i majčinsku molitvu.
Roditelji često traže od dece da se mole, ali se razočaraju kada ona to ne čine. Ključ nije u ponavljanju saveta, već u ličnom primeru – evo kako da ih podstaknete na iskrenu molitvu.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.