U doba kada paganske manifestacije sve češće nalaze put do našeg društva, protojerej-stavrofor Stojan Pavlović poziva roditelje i nastavnike da odbace „noć veštica” i ostanu postojani u očuvanju hrišćanske svetlosti, prateći primer Svetog Petra Cetinjskog u odbrani vere i mira među ljudima.
U savremenom svetu, sveprisutne uticaje drugih kultura možemo uočiti u svakodnevnom životu, ali pravoslavna vera ostaje postojana u očuvanju svojih duhovnih vrednosti i tradicija. Uoči praznovanja poznatog kao „noć veštica”, pravoslavlje postavlja važna pitanja o duhovnim vrednostima i granicama koje bi vernici trebalo da postave prema manifestacijama koje nisu u skladu s hrišćanskim učenjem.
Ovaj svetovni „praznik”, koji svoj koren vuče iz paganskih običaja, u pravoslavlju je doživljen kao strano telo koje ne donosi radost ni blagu vest, već predstavlja, kako mnogi veruju, manifestaciju koja skreće pažnju sa pravih duhovnih vrednosti.
Profimedia Schutterstoc/Printskrin
Otac Stojan Pavlović
Protojerej-stavrofor Stojan Pavlović, direktor Patrijaršijske upravne kancelarije SPC, osvetljava pravoslavni stav prema „noći veštica” i daje smernice za vernike. On pozdravlja sve roditelje, nastavnike i učitelje koji odlučuju da odbace učešće u ovoj, kako kaže, nametnutoj manifestaciji. Pavlović ističe primer majke koja je, pod inicijalima DN, uputila pismo školi svog deteta, obaveštavajući ih da njeno dete neće učestvovati u obeležavanju „noći veštica”.
- Svedoci smo u svim vremenima da nam u hrišćansku državu, hrišćanski svet, dolaze druge vesti koje nisu Hristove, koje nisu vesti radosne, koje nisu vesti blage - naglašava otac Stojan, pozivajući roditelje na budnost i hrabrost u očuvanju vere.
- Neka su blagoslovene sve majke, svi roditelji i svi nastavnici, profesori i učitelji koji tako razmišljaju - dodaje on.
Schutterstock/Profimedia
Otac Stojan Pavlović upozorava roditelje da ne šalju decu na paganske manifestacije poput maskenbala za "noć veštica"
Pavlović upozorava na „nastup demona” koji, prema njegovim rečima, dolazi sa manifestacijama poput „noći veštica.” Pozivajući na molitvu i čvrstu veru, podseća na reči Hristovih sedamdeset učenika, te poziva vernike da prenesu Hristu izveštaj o stanju sveta:
- Važno je da i u ovo vreme imamo ljude kakav je bio Sveti Petar Cetinski, koga takođe danas proslavljamo, i za koga je važilo, kao mitropolita i gospodara Crne Gore, da je mirio zavađenu braću i da je branio Crnu Goru od stranih napadača.
Zaključujući svoj poziv na sabranost i molitvu, otac Stojan poziva sve vernike da se suprotstave ovakvim izazovima kroz liturgiju i druge bogougodne aktivnosti.
- Mi smo danas zavađeni međusobno i na različite načine nas napadaju naši neprijatelji izvan naših granica - kaže otac Stojan, ohrabrujući sabornost i molitveno jedinstvo svih vernika. S njegovim rečima odzvanja poziv na postojanost u veri i oslanjanje na „blagu jevanđelsku vest,” koja treba da osvetli puteve pravoslavnih vernika u izazovnim vremenima.
Danas širom Srbije vernici proslavljaju dan zaštitnice i utešiteljke, a u Crkvi Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Konjevićima verni narod se okuplja kako bi se poklonio česticama moštiju svetiteljke.
Dva dana nakon smrti, kako naglašava protojerej-stavrofor profesor doktor Vladimir Stupar, duša pokojnika luta, obilazi ona mesta koja je volela i posećivala tokom života. Ona se oslobađa time, ističe, tereta telesnosti i postaje pokretljiva da velikom brzinom pređe s jednog mesta na drugo.
Sveti apostol Luka je naslikao tri ikone Bogorodice sa Hristom koje su postale uzor svim kasnijim ikonama majke Božije, pa se smatra osnivačem hrišćanskog ikonopisa
Manastir Kosijerevo, koji je pretrpeo je razaranja, potapanja i premeštanja, svojim relikvijama privlači brojne hodočasnike iz svih krajeva, koji u ovoj duhovnoj oazi pronalaze utehu, mir i doživljavaju čudesa.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Dan kada pravoslavni vernici slave Svetog Luku i Svetog Petra Cetinjskog, je ujedno i datum kada se proslavlja paganski praznik "Halovin", a koji iz godine u godinu postaje sve uobičajeniji događaj u Srbiji.
On je naglasio da ne smemo dozvoliti da deca, umesto da se uče molitvi, dobroti i svetosti, uče da se igraju sa onim što je Hristos pobedio, sa mrakom, strahom i smrću.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.