Manastir Kosijerevo, koji je pretrpeo je razaranja, potapanja i premeštanja, svojim relikvijama privlači brojne hodočasnike iz svih krajeva, koji u ovoj duhovnoj oazi pronalaze utehu, mir i doživljavaju čudesa.
U jednom od najpitomijih krajeva Crne Gore, gotovo na samoj granici sa Hercegovinom, nalazi se Manastir Kosijerevo, mesto bogate duhovne tradicije i istorije. Ovaj manastir, posvećen Rođenju Presvete Bogorodice, podignut u prvoj polovini 14. veka, postao je značajno hodočasničko odredište zbog toga što u njemu počiva velika relikvija – stopalo Svetog apostola Luke, zbog koje hodočasnici iz celog regiona, ali i iz daleka, dolaze na ovo sveto mesto.
U svakom pogledu – istorijskom, verskom, državnom i duhovnom – posedovanje relikvije poput stopala Svetog apostola i evanđeliste Luke predstavlja neizmerno blago i čast za mali, tihi manastir Kosijerevo u Crnoj Gori.
youtube/printscreen/Zvjezdan Saric
Manastir Kosijerevo
Ovo sveto stopalo nosi težinu vekova i svetlost vere, jer pripada apostolu koji je prvi oslikavao lik Presvete Bogorodice, stvarajući prvu svetu ikonu, kao i piscu Jevanđelja po Luki. U njemu su utkane molitve prvih hrišćana i snaga vere koja prevazilazi vreme, preobražavajući ovo mesto u svetionik duhovnosti i svedočanstvo o prisustvu svetitelja među nama.
Relikvija, koja se sastoji od dela stopala Svetog Luke, simbolizuje ne samo njegovu svetost već i vezu između vernika i apostola, koji je bio jedan od pisaca Novog zaveta. Kako izvori navode, hodočasnici dolaze u manastir kako bi se poklonili ovoj dragocenoj relikviji, tražeći zaštitu i duhovnu snagu. Veruje se da dodirivanje svetih relikvija donosi blagoslov i isceljenje onima koji se s verom približe ovom svetom mestu.
youtube/printscreen/Епархија будимљанско-никшићка
Stopalo Svetog apostola luke u Manastiru Kosijerevo čuva se u srebrnoj kutiji
U ovom svetom manastiru, od 1884. do 1920. godine, počivale su mošti Svetog Arsenija Sremca, drugog arhiepiskopa srpskog, a zatim su sa dubokim poštovanjem prenesene u manastir Ždrebaonik. Time je Manastir Kosijerevo bio blagosloven prisustvom ovog velikog svetitelja, koji je ostavio neizbrisiv trag i još jednom potvrdio sveto nasleđe pravoslavne vere na ovim prostorima.
Manastir Kosijerevo nije samo mesto duhovnog okupljanja; on nosi i bogatu istoriju. Tokom vekova, suočavao se sa raznim preprekama, uključujući pljačke i uništenja, posebno tokom turske dominacije i Prvog svetskog rata. U novije vreme, tačnije 1966. godine, manastir je promenio svoje mesto; premešten je u selo Petroviće zbog potapanja starog Kosijereva vodama Bilećkog jezera. Danas, srpski srednjovekovni Manastir Kosijerevo postoji kao novo graditeljsko delo, ali zadržava svoj duhovni značaj i nasleđe.
youtube/printscreen/Zvjezdan Saric
Manastir Kosijerevo
U manastiru se nalazi i kapela posvećena Svetom Apostolu Luki, koja je osveštana 2004. godine. Ova kapela dodatno obogaćuje duhovnu atmosferu manastira i pruža vernicima prostor za molitvu i refleksiju. Osim relikvije Svetog Luke, manastir čuva i druge dragocene predmete, poput ruskih štampanih knjiga iz 19. veka i srebrnog kadionika, koji dodatno obogaćuju njegov duhovni i kulturni značaj. Ove relikvije, zajedno s istorijskim artefaktima, čine Kosijerevo jedinstvenim mestom na mapi pravoslavnog hrišćanstva.
Kosijerevo, sa svojim svetinjama i mirnom okolinom, predstavlja oazu duhovnosti i tradicije, mesto gde se prošlost susreće sa sadašnjošću i gde vernici iz svih krajeva dolaze u potrazi za smirenjem i blagoslovom. Manastir ostaje svetionik vere i kulturnog nasleđa, pozivajući sve nas da se povezujemo sa duhovnim vrednostima koje nas inspirišu i jačaju u svakodnevnom životu.
Mesto tihog povlačenja u srce molitve, zadužbina Svete Sare čuva sećanje na tri plemenite sestre. Svetinja vekovima privlači verne svojom tajanstvenom i svetlosnom snagom svetih moštiju.
U porti hrama Blagovesti Presvete Bogorodice, preko svetog znamenja krsta s ocilima, osvanula je petokraka zvezda – simbol koji podseća na mračna vremena i sećanje na bolne rane pravoslavnog naroda.
Manastir Vavedenje Presvete Bogorodice je imao burnu istoriju, a priču o čudu koje se vezuje za to sveto mesto podelio je ovaj sveštenjak koji bez struje i vode živi na ostrvu na kom je ovaj Božji hram.
Bivši državni tužilac Arizone i novoimenovani ambasador SAD u Srbiji primio je blagoslov episkopa losanđeleskog i zapadnoameričkog pred početak diplomatske misije – emotivan susret u Finiksu ispunjen duhovnim i narodnim jedinstvom.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Putovanje netruležnog tela prvog Hristovog apostola kroz vekove i crkvene granice, od Patre do Rima, Amalfi do Vatikana, kao simbol težnje ka zajedništvu i poštovanja između istočne i zapadne crkve.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.