Manastir Kosijerevo, koji je pretrpeo je razaranja, potapanja i premeštanja, svojim relikvijama privlači brojne hodočasnike iz svih krajeva, koji u ovoj duhovnoj oazi pronalaze utehu, mir i doživljavaju čudesa.
U jednom od najpitomijih krajeva Crne Gore, gotovo na samoj granici sa Hercegovinom, nalazi se Manastir Kosijerevo, mesto bogate duhovne tradicije i istorije. Ovaj manastir, posvećen Rođenju Presvete Bogorodice, podignut u prvoj polovini 14. veka, postao je značajno hodočasničko odredište zbog toga što u njemu počiva velika relikvija – stopalo Svetog apostola Luke, zbog koje hodočasnici iz celog regiona, ali i iz daleka, dolaze na ovo sveto mesto.
U svakom pogledu – istorijskom, verskom, državnom i duhovnom – posedovanje relikvije poput stopala Svetog apostola i evanđeliste Luke predstavlja neizmerno blago i čast za mali, tihi manastir Kosijerevo u Crnoj Gori.
youtube/printscreen/Zvjezdan Saric
Manastir Kosijerevo
Ovo sveto stopalo nosi težinu vekova i svetlost vere, jer pripada apostolu koji je prvi oslikavao lik Presvete Bogorodice, stvarajući prvu svetu ikonu, kao i piscu Jevanđelja po Luki. U njemu su utkane molitve prvih hrišćana i snaga vere koja prevazilazi vreme, preobražavajući ovo mesto u svetionik duhovnosti i svedočanstvo o prisustvu svetitelja među nama.
Relikvija, koja se sastoji od dela stopala Svetog Luke, simbolizuje ne samo njegovu svetost već i vezu između vernika i apostola, koji je bio jedan od pisaca Novog zaveta. Kako izvori navode, hodočasnici dolaze u manastir kako bi se poklonili ovoj dragocenoj relikviji, tražeći zaštitu i duhovnu snagu. Veruje se da dodirivanje svetih relikvija donosi blagoslov i isceljenje onima koji se s verom približe ovom svetom mestu.
youtube/printscreen/Епархија будимљанско-никшићка
Stopalo Svetog apostola luke u Manastiru Kosijerevo čuva se u srebrnoj kutiji
U ovom svetom manastiru, od 1884. do 1920. godine, počivale su mošti Svetog Arsenija Sremca, drugog arhiepiskopa srpskog, a zatim su sa dubokim poštovanjem prenesene u manastir Ždrebaonik. Time je Manastir Kosijerevo bio blagosloven prisustvom ovog velikog svetitelja, koji je ostavio neizbrisiv trag i još jednom potvrdio sveto nasleđe pravoslavne vere na ovim prostorima.
Manastir Kosijerevo nije samo mesto duhovnog okupljanja; on nosi i bogatu istoriju. Tokom vekova, suočavao se sa raznim preprekama, uključujući pljačke i uništenja, posebno tokom turske dominacije i Prvog svetskog rata. U novije vreme, tačnije 1966. godine, manastir je promenio svoje mesto; premešten je u selo Petroviće zbog potapanja starog Kosijereva vodama Bilećkog jezera. Danas, srpski srednjovekovni Manastir Kosijerevo postoji kao novo graditeljsko delo, ali zadržava svoj duhovni značaj i nasleđe.
youtube/printscreen/Zvjezdan Saric
Manastir Kosijerevo
U manastiru se nalazi i kapela posvećena Svetom Apostolu Luki, koja je osveštana 2004. godine. Ova kapela dodatno obogaćuje duhovnu atmosferu manastira i pruža vernicima prostor za molitvu i refleksiju. Osim relikvije Svetog Luke, manastir čuva i druge dragocene predmete, poput ruskih štampanih knjiga iz 19. veka i srebrnog kadionika, koji dodatno obogaćuju njegov duhovni i kulturni značaj. Ove relikvije, zajedno s istorijskim artefaktima, čine Kosijerevo jedinstvenim mestom na mapi pravoslavnog hrišćanstva.
Kosijerevo, sa svojim svetinjama i mirnom okolinom, predstavlja oazu duhovnosti i tradicije, mesto gde se prošlost susreće sa sadašnjošću i gde vernici iz svih krajeva dolaze u potrazi za smirenjem i blagoslovom. Manastir ostaje svetionik vere i kulturnog nasleđa, pozivajući sve nas da se povezujemo sa duhovnim vrednostima koje nas inspirišu i jačaju u svakodnevnom životu.
Mesto tihog povlačenja u srce molitve, zadužbina Svete Sare čuva sećanje na tri plemenite sestre. Svetinja vekovima privlači verne svojom tajanstvenom i svetlosnom snagom svetih moštiju.
U porti hrama Blagovesti Presvete Bogorodice, preko svetog znamenja krsta s ocilima, osvanula je petokraka zvezda – simbol koji podseća na mračna vremena i sećanje na bolne rane pravoslavnog naroda.
Manastir Vavedenje Presvete Bogorodice je imao burnu istoriju, a priču o čudu koje se vezuje za to sveto mesto podelio je ovaj sveštenjak koji bez struje i vode živi na ostrvu na kom je ovaj Božji hram.
Od brašna, kakaa, mineralne vode i nekoliko uobičajenih namirnica nastaje jednostavna poslastica koja se priprema bez mnogo truda, a ostaje vazdušasta, punog ukusa i prijatne voćne svežine.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Premijerka Ukrajine Julija Sviridenko naredila „popis“ svetih mošti, izazivajući proteste, bdjenja i upozorenja da bi njihov prenos mogao biti neviđeno kršenje verskih osećanja i tradicije.
Putovanje netruležnog tela prvog Hristovog apostola kroz vekove i crkvene granice, od Patre do Rima, Amalfi do Vatikana, kao simbol težnje ka zajedništvu i poštovanja između istočne i zapadne crkve.
Manastir Žiča, koji je Sveti Sava izabrao za sedište prve srpske arhiepiskopije, mnogo je više od mesta molitve: u njegovim zidovima oblikovala se duhovna ideja Srbije, krunisani su vladari i ispisivane stranice istorije
Manastir Svetih arhangela, zadužbina cara Stefana Dušana podignuta između 1343. i 1352. godine, bio je jedno od najznačajnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i njegovo poslednje počivalište.
Na obalama Bistrice vekovima opstaje kompleks u kojem se prepliću tragovi Svetog Save, srpskih patrijaraha, srednjovekovnih vladara i manje poznatih priča ispisanih u kamenu, freskama i obnovama kroz različite epohe.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Sveti vladika Nikolaj Velimirović zabeležio je priču o ruskom izbeglici koji je u Beogradu postao monah i kasnije episkop, a čije se mošti danas čuvaju u beogradskom Sabornom hramu.
U besedi za četvrtak 5. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zbog čega osveta nikada ne donosi pobedu i kako se čuva mir čak i kada nas drugi povrede.