Manastir Kosijerevo, koji je pretrpeo je razaranja, potapanja i premeštanja, svojim relikvijama privlači brojne hodočasnike iz svih krajeva, koji u ovoj duhovnoj oazi pronalaze utehu, mir i doživljavaju čudesa.
U jednom od najpitomijih krajeva Crne Gore, gotovo na samoj granici sa Hercegovinom, nalazi se Manastir Kosijerevo, mesto bogate duhovne tradicije i istorije. Ovaj manastir, posvećen Rođenju Presvete Bogorodice, podignut u prvoj polovini 14. veka, postao je značajno hodočasničko odredište zbog toga što u njemu počiva velika relikvija – stopalo Svetog apostola Luke, zbog koje hodočasnici iz celog regiona, ali i iz daleka, dolaze na ovo sveto mesto.
U svakom pogledu – istorijskom, verskom, državnom i duhovnom – posedovanje relikvije poput stopala Svetog apostola i evanđeliste Luke predstavlja neizmerno blago i čast za mali, tihi manastir Kosijerevo u Crnoj Gori.
youtube/printscreen/Zvjezdan Saric
Manastir Kosijerevo
Ovo sveto stopalo nosi težinu vekova i svetlost vere, jer pripada apostolu koji je prvi oslikavao lik Presvete Bogorodice, stvarajući prvu svetu ikonu, kao i piscu Jevanđelja po Luki. U njemu su utkane molitve prvih hrišćana i snaga vere koja prevazilazi vreme, preobražavajući ovo mesto u svetionik duhovnosti i svedočanstvo o prisustvu svetitelja među nama.
Relikvija, koja se sastoji od dela stopala Svetog Luke, simbolizuje ne samo njegovu svetost već i vezu između vernika i apostola, koji je bio jedan od pisaca Novog zaveta. Kako izvori navode, hodočasnici dolaze u manastir kako bi se poklonili ovoj dragocenoj relikviji, tražeći zaštitu i duhovnu snagu. Veruje se da dodirivanje svetih relikvija donosi blagoslov i isceljenje onima koji se s verom približe ovom svetom mestu.
youtube/printscreen/Епархија будимљанско-никшићка
Stopalo Svetog apostola luke u Manastiru Kosijerevo čuva se u srebrnoj kutiji
U ovom svetom manastiru, od 1884. do 1920. godine, počivale su mošti Svetog Arsenija Sremca, drugog arhiepiskopa srpskog, a zatim su sa dubokim poštovanjem prenesene u manastir Ždrebaonik. Time je Manastir Kosijerevo bio blagosloven prisustvom ovog velikog svetitelja, koji je ostavio neizbrisiv trag i još jednom potvrdio sveto nasleđe pravoslavne vere na ovim prostorima.
Manastir Kosijerevo nije samo mesto duhovnog okupljanja; on nosi i bogatu istoriju. Tokom vekova, suočavao se sa raznim preprekama, uključujući pljačke i uništenja, posebno tokom turske dominacije i Prvog svetskog rata. U novije vreme, tačnije 1966. godine, manastir je promenio svoje mesto; premešten je u selo Petroviće zbog potapanja starog Kosijereva vodama Bilećkog jezera. Danas, srpski srednjovekovni Manastir Kosijerevo postoji kao novo graditeljsko delo, ali zadržava svoj duhovni značaj i nasleđe.
youtube/printscreen/Zvjezdan Saric
Manastir Kosijerevo
U manastiru se nalazi i kapela posvećena Svetom Apostolu Luki, koja je osveštana 2004. godine. Ova kapela dodatno obogaćuje duhovnu atmosferu manastira i pruža vernicima prostor za molitvu i refleksiju. Osim relikvije Svetog Luke, manastir čuva i druge dragocene predmete, poput ruskih štampanih knjiga iz 19. veka i srebrnog kadionika, koji dodatno obogaćuju njegov duhovni i kulturni značaj. Ove relikvije, zajedno s istorijskim artefaktima, čine Kosijerevo jedinstvenim mestom na mapi pravoslavnog hrišćanstva.
Kosijerevo, sa svojim svetinjama i mirnom okolinom, predstavlja oazu duhovnosti i tradicije, mesto gde se prošlost susreće sa sadašnjošću i gde vernici iz svih krajeva dolaze u potrazi za smirenjem i blagoslovom. Manastir ostaje svetionik vere i kulturnog nasleđa, pozivajući sve nas da se povezujemo sa duhovnim vrednostima koje nas inspirišu i jačaju u svakodnevnom životu.
Mesto tihog povlačenja u srce molitve, zadužbina Svete Sare čuva sećanje na tri plemenite sestre. Svetinja vekovima privlači verne svojom tajanstvenom i svetlosnom snagom svetih moštiju.
U porti hrama Blagovesti Presvete Bogorodice, preko svetog znamenja krsta s ocilima, osvanula je petokraka zvezda – simbol koji podseća na mračna vremena i sećanje na bolne rane pravoslavnog naroda.
Manastir Vavedenje Presvete Bogorodice je imao burnu istoriju, a priču o čudu koje se vezuje za to sveto mesto podelio je ovaj sveštenjak koji bez struje i vode živi na ostrvu na kom je ovaj Božji hram.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Simeona Bogoprimca i Svetu prorokinju Anu po starom i Svetog Pamfila po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Julija I, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Premijerka Ukrajine Julija Sviridenko naredila „popis“ svetih mošti, izazivajući proteste, bdjenja i upozorenja da bi njihov prenos mogao biti neviđeno kršenje verskih osećanja i tradicije.
Putovanje netruležnog tela prvog Hristovog apostola kroz vekove i crkvene granice, od Patre do Rima, Amalfi do Vatikana, kao simbol težnje ka zajedništvu i poštovanja između istočne i zapadne crkve.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
U Ovčarsko-kablarskoj klisuri, kraj Zapadne Morave, postoji svetinja u kojoj se istorija, predanje i sudbine vladarskih porodica prepliću oko jednog svetog drveta i jedne neugasle svetlosti koja svedoči o veri jačoj od vremena.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.