U porti hrama Blagovesti Presvete Bogorodice, preko svetog znamenja krsta s ocilima, osvanula je petokraka zvezda – simbol koji podseća na mračna vremena i sećanje na bolne rane pravoslavnog naroda.
Hram Blagovesti Presvete Bogorodice u Poljima kod Mojkovca ovih dana suočio se sa nezapamćenim činom vandalizma – crkvena trobojka, simbol vere, jedinstva i tradicije, oskrnavljena je znamenjem koje nosi teret mračnog poglavlja istorije. Preko svetog simbola krsta sa ocilima, crvenom bojom otisnut je simbol petokrake zvezde, znaka ideologije koja je kroz istoriju ostavila duboke rane u dušama pravoslavnog naroda.
U trenutku kada bi hramovi trebalo da budu mesta spokoja i duhovnog uzdizanja, ovo svetogrđe prevazilazi običan vandalski čin, postajući jasan znak mržnje i pretnje. Eparhija budimljansko-nikšićka i Crkvena opština mojkovačka istakli su ozbiljnost ovog čina u svom saopštenju, pozivajući nadležne organe da preduzmu sve korake kako bi se otkrili i procesuirali odgovorni za ovaj strašni napad na svetu znamenitost.
Printscreen/Eparhija Budimljansko-nikšićka
Preko krsta sa ocilima, crvenom bojom otisnut je simbol petokrake zvezde, znaka ideologije koja je kroz istoriju ostavila duboke rane u dušama pravoslavnog naroda
„Ako se zna da je simbol petokrake zvezde znamenje totalitarne, ateističke ideologije i njenog aparata koji je na teritoriji Crne Gore u nedavnoj prošlosti odgovoran za nasilne smrti najmanje stotinu sveštenika Srpske Pravoslavne Crkve i sistematsku represiju u cilju njenog potpunog uništenja, i još i desetine hiljada nedužnog srpskog naroda po još neotvorenim jamama i bezgrobne mladosti posvuda razasute od te iste petokrake i logora, i Golog otoka, takav akt prevazilazi običan vandalski čin i poprima karakter jasne pretnje, odnosno govora mržnje,“ stoji u saopštenju Eparhije budimljansko-nikšićke.
U saopštenju se izražava zabrinutost da počinioci ovog čina možda ne nameravaju da stanu na ovome, te je njihovo što skorije otkrivanje i kažnjavanje ključno za očuvanje mira i sprečavanje ponavljanja sličnih zlodela.
„Drskost ovog vandalskog čina budi opravdanu bojazan da su njegovi počinitelji spremni i da ga ponove, ali u još težem obliku i sa još težim posledicama,“ ističe Eparhija budimljansko-nikšićka.
Ipak, u duhu ljubavi prema bližnjem i brige za dobrobit zajednice, iz Crkve upućuju apel za izgradnju kulture dijaloga i odgovornosti u javnom govoru.
Printscreen/Eparhija Budimljansko-nikšićka
Oskrnavljena crkvena trobojka ispred Hrama Blagovesi Presvete Bogorodice kod Mojkovica
„Smatramo da ovakvo ponašanje, nažalost, nije izolovan incident, već da predstavlja materijalizaciju verbalnog nasilja kome je Srpska pravoslavna crkva i godinama i u kontinuitetu izložena u delu javne, odnosno političke i medijske scene. Stoga i ovim nemilim povodom, u duhu iskrenog bratoljublja i pastirske brige, još jednom pozivamo sve ljude, a naročito javne delatnike da se slobodnom rečju služe krajnje odgovorno kako bi naše neslaganje služilo za izgrađivanje kulture dijaloga, a ne za širenje mržnje i otvaranje istorijskih rana,“ zaključuju iz Eparhije budimljansko-nikšićke.
Ovaj mračni čin opominje na značaj čuvanja svetinja i očuvanja mira među ljudima, ali i na odgovornost prema nasleđu predaka i budućim generacijama.
Noćni napad na dve svetinje: Hram Svetog Spiridona i Hram Svetog oca Nikolaja postali cilj napada i uznemirili vernike, dok policija traži počinioce ovih incidenata.
Sanija Ahmeti demonstrira antistres tehnike, skrnavivši hrišćansku svetinju, a njen čin svetogrđa šokirao je vernike koji se pitaju da li je ova "rekreativna" aktivnost "pomen" patnjama Srba na Kosovu i Metohiji.
Ovo sveto mesto, smešteno visoko među stenicima, predstavlja simbol duhovne otpornosti i bogate tradicije, pozivajući sve koji tragaju za duhovnim ispunjenjem da zarone u njegovu blagoslovenu atmosferu.
Nakon pisanja grčkih medija, da je u eparhiji siroskoj potpuno zabranjena zvonjava zvona sa lokalnog manastira, crkveni velikodostojnici oglasili su se saopštenjem.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Sevastijana po starom kalendaru, a Svetu Melaniju Mlađu po novom. Katolici proslavljaju Svetog papu Silvestera I, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama prema svojim verskim običajima.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
U crkvi preuzetoj od kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve, bogoslužbeni tekstovi sa imenom Hrista i svetitelja osvanuli su u toaletu, dok nadležni pokušavaju da negiraju umešanost u ovaj sramotni čin.
Na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice, vladika šabački Jerotej služio je liturgiju u svetinji staroj više od sedam vekova, čija istorija objedinjuje podvige svetitelja, iskušenja pod turskom vlašću i neprolaznu duhovnu snagu.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.
Od prizrenske Bogoslovije do parohija niškog kraja, život sveštenika Srboljuba Kaplarevića bio je posvećen ljudima, a ne javnosti; njegov odlazak otvorio je sećanja na službu koja se merila poverenjem, a ne rečima.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.