U porti hrama Blagovesti Presvete Bogorodice, preko svetog znamenja krsta s ocilima, osvanula je petokraka zvezda – simbol koji podseća na mračna vremena i sećanje na bolne rane pravoslavnog naroda.
Hram Blagovesti Presvete Bogorodice u Poljima kod Mojkovca ovih dana suočio se sa nezapamćenim činom vandalizma – crkvena trobojka, simbol vere, jedinstva i tradicije, oskrnavljena je znamenjem koje nosi teret mračnog poglavlja istorije. Preko svetog simbola krsta sa ocilima, crvenom bojom otisnut je simbol petokrake zvezde, znaka ideologije koja je kroz istoriju ostavila duboke rane u dušama pravoslavnog naroda.
U trenutku kada bi hramovi trebalo da budu mesta spokoja i duhovnog uzdizanja, ovo svetogrđe prevazilazi običan vandalski čin, postajući jasan znak mržnje i pretnje. Eparhija budimljansko-nikšićka i Crkvena opština mojkovačka istakli su ozbiljnost ovog čina u svom saopštenju, pozivajući nadležne organe da preduzmu sve korake kako bi se otkrili i procesuirali odgovorni za ovaj strašni napad na svetu znamenitost.
Printscreen/Eparhija Budimljansko-nikšićka
Preko krsta sa ocilima, crvenom bojom otisnut je simbol petokrake zvezde, znaka ideologije koja je kroz istoriju ostavila duboke rane u dušama pravoslavnog naroda
„Ako se zna da je simbol petokrake zvezde znamenje totalitarne, ateističke ideologije i njenog aparata koji je na teritoriji Crne Gore u nedavnoj prošlosti odgovoran za nasilne smrti najmanje stotinu sveštenika Srpske Pravoslavne Crkve i sistematsku represiju u cilju njenog potpunog uništenja, i još i desetine hiljada nedužnog srpskog naroda po još neotvorenim jamama i bezgrobne mladosti posvuda razasute od te iste petokrake i logora, i Golog otoka, takav akt prevazilazi običan vandalski čin i poprima karakter jasne pretnje, odnosno govora mržnje,“ stoji u saopštenju Eparhije budimljansko-nikšićke.
U saopštenju se izražava zabrinutost da počinioci ovog čina možda ne nameravaju da stanu na ovome, te je njihovo što skorije otkrivanje i kažnjavanje ključno za očuvanje mira i sprečavanje ponavljanja sličnih zlodela.
„Drskost ovog vandalskog čina budi opravdanu bojazan da su njegovi počinitelji spremni i da ga ponove, ali u još težem obliku i sa još težim posledicama,“ ističe Eparhija budimljansko-nikšićka.
Ipak, u duhu ljubavi prema bližnjem i brige za dobrobit zajednice, iz Crkve upućuju apel za izgradnju kulture dijaloga i odgovornosti u javnom govoru.
Printscreen/Eparhija Budimljansko-nikšićka
Oskrnavljena crkvena trobojka ispred Hrama Blagovesi Presvete Bogorodice kod Mojkovica
„Smatramo da ovakvo ponašanje, nažalost, nije izolovan incident, već da predstavlja materijalizaciju verbalnog nasilja kome je Srpska pravoslavna crkva i godinama i u kontinuitetu izložena u delu javne, odnosno političke i medijske scene. Stoga i ovim nemilim povodom, u duhu iskrenog bratoljublja i pastirske brige, još jednom pozivamo sve ljude, a naročito javne delatnike da se slobodnom rečju služe krajnje odgovorno kako bi naše neslaganje služilo za izgrađivanje kulture dijaloga, a ne za širenje mržnje i otvaranje istorijskih rana,“ zaključuju iz Eparhije budimljansko-nikšićke.
Ovaj mračni čin opominje na značaj čuvanja svetinja i očuvanja mira među ljudima, ali i na odgovornost prema nasleđu predaka i budućim generacijama.
Noćni napad na dve svetinje: Hram Svetog Spiridona i Hram Svetog oca Nikolaja postali cilj napada i uznemirili vernike, dok policija traži počinioce ovih incidenata.
Sanija Ahmeti demonstrira antistres tehnike, skrnavivši hrišćansku svetinju, a njen čin svetogrđa šokirao je vernike koji se pitaju da li je ova "rekreativna" aktivnost "pomen" patnjama Srba na Kosovu i Metohiji.
Ovo sveto mesto, smešteno visoko među stenicima, predstavlja simbol duhovne otpornosti i bogate tradicije, pozivajući sve koji tragaju za duhovnim ispunjenjem da zarone u njegovu blagoslovenu atmosferu.
Nakon pisanja grčkih medija, da je u eparhiji siroskoj potpuno zabranjena zvonjava zvona sa lokalnog manastira, crkveni velikodostojnici oglasili su se saopštenjem.
Umesto uobičajenog unutrašnjeg otpora, svetitelj opisuje neočekivan pristup i ukazuje da se izlaz ne nalazi u pojačanoj borbi, već u smirenju koje prekida napad i menja njegov pravac.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Posle više od milion poklonika, brojnih tumačenja i optužbi u javnosti, Srpska pravoslavna crkva iznela je tri ključne činjenice o dolasku svetinje, ulozi manastira Vatopeda i prilozima vernika.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U crkvi preuzetoj od kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve, bogoslužbeni tekstovi sa imenom Hrista i svetitelja osvanuli su u toaletu, dok nadležni pokušavaju da negiraju umešanost u ovaj sramotni čin.
Na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice, vladika šabački Jerotej služio je liturgiju u svetinji staroj više od sedam vekova, čija istorija objedinjuje podvige svetitelja, iskušenja pod turskom vlašću i neprolaznu duhovnu snagu.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Posle više od milion poklonika, brojnih tumačenja i optužbi u javnosti, Srpska pravoslavna crkva iznela je tri ključne činjenice o dolasku svetinje, ulozi manastira Vatopeda i prilozima vernika.
Na praznik Trećeg obretenja glave Svetog Jovana Krstitelja, patrijarh srpski predvodio je svečanu arhijerejsku liturgiju i u besedi govorio o neprekidnoj molitvi, unutrašnjem miru i prisustvu Presvete Bogorodice u životu vernika.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Protojerej-stavrofor Vojislav Bilbija opisuje susret sa starcem na Svetoj gori, u kojem su bol, upozorenja i neobični događaji oblikovali jedno od najintenzivnijih sećanja u njegovom životu.
Jednostavan recept iz rerne koji spaja blage začine i pun ukus, idealan za dane posta na ulju i brz, zdrav obrok koji se lako uvodi u svakodnevnu trpezu.
Od Svetog Save i Stefana Nemanje preko Trojeručice i rukopisa do požara koji umalo nije promenio sudbinu - priča o svetom mestu koje više od osam vekova traje između istorije, vere i monaškog života.