U porti hrama Blagovesti Presvete Bogorodice, preko svetog znamenja krsta s ocilima, osvanula je petokraka zvezda – simbol koji podseća na mračna vremena i sećanje na bolne rane pravoslavnog naroda.
Hram Blagovesti Presvete Bogorodice u Poljima kod Mojkovca ovih dana suočio se sa nezapamćenim činom vandalizma – crkvena trobojka, simbol vere, jedinstva i tradicije, oskrnavljena je znamenjem koje nosi teret mračnog poglavlja istorije. Preko svetog simbola krsta sa ocilima, crvenom bojom otisnut je simbol petokrake zvezde, znaka ideologije koja je kroz istoriju ostavila duboke rane u dušama pravoslavnog naroda.
U trenutku kada bi hramovi trebalo da budu mesta spokoja i duhovnog uzdizanja, ovo svetogrđe prevazilazi običan vandalski čin, postajući jasan znak mržnje i pretnje. Eparhija budimljansko-nikšićka i Crkvena opština mojkovačka istakli su ozbiljnost ovog čina u svom saopštenju, pozivajući nadležne organe da preduzmu sve korake kako bi se otkrili i procesuirali odgovorni za ovaj strašni napad na svetu znamenitost.
Printscreen/Eparhija Budimljansko-nikšićka
Preko krsta sa ocilima, crvenom bojom otisnut je simbol petokrake zvezde, znaka ideologije koja je kroz istoriju ostavila duboke rane u dušama pravoslavnog naroda
„Ako se zna da je simbol petokrake zvezde znamenje totalitarne, ateističke ideologije i njenog aparata koji je na teritoriji Crne Gore u nedavnoj prošlosti odgovoran za nasilne smrti najmanje stotinu sveštenika Srpske Pravoslavne Crkve i sistematsku represiju u cilju njenog potpunog uništenja, i još i desetine hiljada nedužnog srpskog naroda po još neotvorenim jamama i bezgrobne mladosti posvuda razasute od te iste petokrake i logora, i Golog otoka, takav akt prevazilazi običan vandalski čin i poprima karakter jasne pretnje, odnosno govora mržnje,“ stoji u saopštenju Eparhije budimljansko-nikšićke.
U saopštenju se izražava zabrinutost da počinioci ovog čina možda ne nameravaju da stanu na ovome, te je njihovo što skorije otkrivanje i kažnjavanje ključno za očuvanje mira i sprečavanje ponavljanja sličnih zlodela.
„Drskost ovog vandalskog čina budi opravdanu bojazan da su njegovi počinitelji spremni i da ga ponove, ali u još težem obliku i sa još težim posledicama,“ ističe Eparhija budimljansko-nikšićka.
Ipak, u duhu ljubavi prema bližnjem i brige za dobrobit zajednice, iz Crkve upućuju apel za izgradnju kulture dijaloga i odgovornosti u javnom govoru.
Printscreen/Eparhija Budimljansko-nikšićka
Oskrnavljena crkvena trobojka ispred Hrama Blagovesi Presvete Bogorodice kod Mojkovica
„Smatramo da ovakvo ponašanje, nažalost, nije izolovan incident, već da predstavlja materijalizaciju verbalnog nasilja kome je Srpska pravoslavna crkva i godinama i u kontinuitetu izložena u delu javne, odnosno političke i medijske scene. Stoga i ovim nemilim povodom, u duhu iskrenog bratoljublja i pastirske brige, još jednom pozivamo sve ljude, a naročito javne delatnike da se slobodnom rečju služe krajnje odgovorno kako bi naše neslaganje služilo za izgrađivanje kulture dijaloga, a ne za širenje mržnje i otvaranje istorijskih rana,“ zaključuju iz Eparhije budimljansko-nikšićke.
Ovaj mračni čin opominje na značaj čuvanja svetinja i očuvanja mira među ljudima, ali i na odgovornost prema nasleđu predaka i budućim generacijama.
Noćni napad na dve svetinje: Hram Svetog Spiridona i Hram Svetog oca Nikolaja postali cilj napada i uznemirili vernike, dok policija traži počinioce ovih incidenata.
Sanija Ahmeti demonstrira antistres tehnike, skrnavivši hrišćansku svetinju, a njen čin svetogrđa šokirao je vernike koji se pitaju da li je ova "rekreativna" aktivnost "pomen" patnjama Srba na Kosovu i Metohiji.
Ovo sveto mesto, smešteno visoko među stenicima, predstavlja simbol duhovne otpornosti i bogate tradicije, pozivajući sve koji tragaju za duhovnim ispunjenjem da zarone u njegovu blagoslovenu atmosferu.
Nakon pisanja grčkih medija, da je u eparhiji siroskoj potpuno zabranjena zvonjava zvona sa lokalnog manastira, crkveni velikodostojnici oglasili su se saopštenjem.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U Crkvi Svetog kneza Lazara u Aleksandriji, u Sidneju, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je srpski narod da iskušenja savremenog doba prihvati kao priliku da se još više približi Crkvi i Bogu.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Sveti oci različito tumače šta će se dogoditi sa celokupnom tvorevinom u večnosti. Pitanje da li životinje imaju mesto u budućem životu povezano je i sa učenjem o ljudskoj duši, molitvi i odnosu prema Božjim stvorenjima.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
Čudotvorna ikona Bogorodice Trojeručice iz Hilandara biće dočekana u Ulcinju i Baru, uz molitvenu pratnju vernog naroda i svečane liturgije povodom velikog praznika.
Mitropoliti Atanasije i Metodije predvodili svečanost u selu Dapsići – vernici poručuju da su dobili svetionik vere i mesto gde se sve granice brišu ljubavlju.
Podsećamo na razgovor koji je sa mitropolitom Amfilohijem 21. jula 2018. godine vodio protojerej Nikola Pejović, glavni i odgovorni urednik "Radio Svetigore", u ovom intervju je govorio o svom monaškom putu i rukopoloženju, koje se dogodilo na današnji dan.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.