Ovo sveto mesto, smešteno visoko među stenicima, predstavlja simbol duhovne otpornosti i bogate tradicije, pozivajući sve koji tragaju za duhovnim ispunjenjem da zarone u njegovu blagoslovenu atmosferu.
U zabačenom planinskom vencu Pontusa, visoko na liticama koje strše iznad doline, uzdiže se Manastir Sumela, mesto gde se duhovnost susreće sa veličanstvenom prirodom. Ovaj pravoslavni manastir, posvećen Presvetoj Bogorodici, odražava bogatu istoriju pravoslavlja i simbol je izdržljivosti kroz vekove.
Prema legendi, dvojici kaluđera u isto vreme javio se čudan san. Usnuli su ikonu Bogorodice kako pada sa planine Trabzon i govori im: "Sagradite mi ovde kuću." Ovaj san ih je podstakao na put ka Crnoj planini, koju im je Bogorodica u snu opisala.
Profimedia
Manastir Sumela uklesan je u litice Crne planine
Dvojica kaluđera, jedan iz Istanbula, a drugi iz Atine, krenuli su u neizvesnu pustolovinu, danima i noćima istražujući stene, dok jednog dana nisu nabasali na pećinu u kojoj se nalazila ikona Bogorodice, a koju je, prema predanju, naslikao apostol Luka. Tu su sagradili crkvu i ostali na tom mestu do kraja svog života. Nakon njihove smrti, na tom mestu je sagrađen Manastir Sumela, koji danas predstavlja značajnu atrakciju verskog turizma za posetioce iz celog sveta.
Profimedia
Glavni manastirski hram Sumele
Osnovan u 4. veku, manastir Sumela bio je mesto hodočašća i duhovnog okupljanja, postajući značajan centar monaškog života. Njegove freske, koje prikazuju čuda Isusova i život Bogorodice, svedoče o neizmernoj duhovnoj snazi koja zrači iz ovih svetih prostora. Svaka scena, svaki detalj, priča priču o veri koja je opstala i kroz najteže trenutke.
Bogata istorija ovog svetog mesta prepuna je zanimljivosti; naziv manastira Sumela zapravo potiče od Crne planine u kojoj se nalazi. Crna planina dolazi od reči Orasmelas, koju su vremenom ljudi izgovarali kao Soumelas, kako je i danas ostalo. Grčki naziv nastao je kao složenica "oros", što označava planinu, a "melas" dolazi od "melanos", što znači crno.
Profimedia
Centralni plato u porti Manastira Sumela
Uprkos turbulentnoj istoriji, koja je uključivala napade i osvajanja, Manastir Sumela je sačuvao svoju suštinu. Njegovi zidovi, ukrašeni freskama iz 18. veka, svedoče o umetničkom duhu pravoslavne tradicije, dok sama lokacija, smeštena visoko iznad tla, govori o težnji za duhovnošću i uzdizanjem iznad svakodnevnog života. Prošle godine, na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, liturgiju u ovom manastiru služio je patrijarh carigradski Vartolomej, dodatno osnažujući značaj ovog svetog mesta u pravoslavlju.
U modernim vremenima, manastir je postao simbol otpora, ali i obnovljenog interesa za pravoslavnu kulturu. U 21. veku, sa obnovljenim naporima turskih vlasti da očuvaju ovo kulturno blago, manastir je otvoren za turiste, omogućavajući mnogima da dožive njegovu lepotu i duhovnu snagu. Iako mnogi posetioci dolaze da vide arhitektonsku čaroliju i freske, prava suština ovog mesta leži u njegovoj sposobnosti da inspiriše duhovno putovanje svakog pojedinca.
Profimedia
Prošlog leta, na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, patrijarh carigradski Vartolomej služio je liturgiju u Manastiru Sumela
S obzirom na njegovu izvanrednu lepotu i duhovno bogatstvo, lako je povući paralele između Manastira Sumela i jednog od najvažnijih pravoslavnih manastira na Balkanu – Manastira Ostrog. Ove drevne svetinje, smeštene na strmim liticama, dele vizuelnu sličnost koja oduzima dah i simbolizuje uzdizanje ka nebu.
Dok je Sumela poznata po svojim prelepim freskama i dubokoj povezanosti sa Bogorodicom, Ostrog je sinonim za svetitelja, Svetog Vasilija, koji svojim čudima i blagoslovima nastavlja da privlači hodočasnike iz svih krajeva. Ova dva manastira, osim što su vizuelno slična zbog toga što su oba uklesana u litice, dele i zajedničku suštinu – poziv na duhovno putovanje, na mir i spasenje.
U vremenu kada se svet suočava s brojnim izazovima, manastiri poput Sumele i Ostroga podsećaju nas na snagu vere i otpornosti ljudskog duha. Oni su svetionici nade i mesta gde se duša može obnoviti i pronaći mir. Bilo da ste hodočasnik u potrazi za duhovnošću ili posetilac željan da doživi lepotu prirode, ovi manastiri nude jedinstveno iskustvo koje nadilazi vreme i prostor, osvežavajući našu veru i povezanost sa nečim većim od nas samih.
Otkrijte bogatstvo liturgijskog jezika pravoslavlja i saznajte kako ovi drevni izrazi oblikuju duhovni život pravoslavnih vernika. Ključni pojmovi i njihova značenja pružaju jedinstven uvid u bogoslužbene prakse i tradicije.
U suočavanju sa neosnovanim kritikama, Informativna služba SPC u saopštenju poručuje da ostaje nepokolebljiva pred napadima, uvek spremna na dijalog, ali isključivo u skladu sa svojim hrišćanskim principima.
Pomirisao sam ubrus, da vidim šta je u pitanju. A miris je bio prelep. Podsećao je na miro. Onda smo primetili da se ista tečnost pojavila i ispod ikone Presvete Bogorodice, kao i Svetog arhanđela Mihaila , rekao je sveštenik Anđelko Kovačević.
Da li pokajanje traje godinama, mesecima ili je potrebno samo nekoliko dana? Oslanjajući se na reči Prepodobnog Sisoja Velikog, upokojeni monah manastira Bošnjane i veliki duhovnik otkriva koliko je zapravo potrebno za očišćenje duše i šta je ključ pravog pokajanja u pravoslavlju.
Iz Moskve poručuju da eventualne zabrane poglavaru Ruske pravoslavne crkve ne bi imale nikakav praktičan efekat, ocenjujući da bi takav potez bio politički i simbolički čin usmeren protiv ruskog pravoslavlja.
Crkva od najranijih vremena uči da svaka izgovorena reč ima svoju težinu i posledice, bilo da donosi mir, utehu i ljubav, ili širi gnev, mržnju i sablazan.
Iskustvo Elvire Parfjonove pokazuje kako jedan san o gubitku može pokrenuti unutrašnji preokret, razotkriti ono što se u svakodnevici odlaže i pretvoriti tihe emocije u odluke koje menjaju način na koji gledamo one koje volimo.
U besedi o lenjivcu koji običan šum pretvara u oluju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opisuje kako čovek, ne primetivši, počinje da veruje sopstvenim izgovorima i tako gubi snagu da pokrene i najjednostavniji posao.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Kad je došla, dobila je svoju keliju u kojoj su bili samo krevet bez dušeka, peć i ćebe preko kreveta. To je simbol početka prilagođavanja asketskom životu.
Između Brankovića i Dositeja, između fresaka i moštiju svetitelja, Novo Hopovo čuva priču o vekovima u kojima su se vera, umetnost i istorija ispisivale na istom mestu i još uvek traju u tišini fruškogorskih padina.
Manastir Žiča, koji je Sveti Sava izabrao za sedište prve srpske arhiepiskopije, mnogo je više od mesta molitve: u njegovim zidovima oblikovala se duhovna ideja Srbije, krunisani su vladari i ispisivane stranice istorije
Manastir Svetih arhangela, zadužbina cara Stefana Dušana podignuta između 1343. i 1352. godine, bio je jedno od najznačajnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i njegovo poslednje počivalište.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Jevsevija po starom i Svetog Atanasija Atonskog po novom kalendaru. Katolička crkva slavi Svete Ćirila i Metodija, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka jednog od najvećih duhovnika 20. veka otkriva zašto ponekad najveći problem nije u tome što smo u pravu, već u načinu na koji tu „pravdu“ nosimo u odnosu prema drugima.