Ovo sveto mesto, smešteno visoko među stenicima, predstavlja simbol duhovne otpornosti i bogate tradicije, pozivajući sve koji tragaju za duhovnim ispunjenjem da zarone u njegovu blagoslovenu atmosferu.
U zabačenom planinskom vencu Pontusa, visoko na liticama koje strše iznad doline, uzdiže se Manastir Sumela, mesto gde se duhovnost susreće sa veličanstvenom prirodom. Ovaj pravoslavni manastir, posvećen Presvetoj Bogorodici, odražava bogatu istoriju pravoslavlja i simbol je izdržljivosti kroz vekove.
Prema legendi, dvojici kaluđera u isto vreme javio se čudan san. Usnuli su ikonu Bogorodice kako pada sa planine Trabzon i govori im: "Sagradite mi ovde kuću." Ovaj san ih je podstakao na put ka Crnoj planini, koju im je Bogorodica u snu opisala.
Profimedia
Manastir Sumela uklesan je u litice Crne planine
Dvojica kaluđera, jedan iz Istanbula, a drugi iz Atine, krenuli su u neizvesnu pustolovinu, danima i noćima istražujući stene, dok jednog dana nisu nabasali na pećinu u kojoj se nalazila ikona Bogorodice, a koju je, prema predanju, naslikao apostol Luka. Tu su sagradili crkvu i ostali na tom mestu do kraja svog života. Nakon njihove smrti, na tom mestu je sagrađen Manastir Sumela, koji danas predstavlja značajnu atrakciju verskog turizma za posetioce iz celog sveta.
Profimedia
Glavni manastirski hram Sumele
Osnovan u 4. veku, manastir Sumela bio je mesto hodočašća i duhovnog okupljanja, postajući značajan centar monaškog života. Njegove freske, koje prikazuju čuda Isusova i život Bogorodice, svedoče o neizmernoj duhovnoj snazi koja zrači iz ovih svetih prostora. Svaka scena, svaki detalj, priča priču o veri koja je opstala i kroz najteže trenutke.
Bogata istorija ovog svetog mesta prepuna je zanimljivosti; naziv manastira Sumela zapravo potiče od Crne planine u kojoj se nalazi. Crna planina dolazi od reči Orasmelas, koju su vremenom ljudi izgovarali kao Soumelas, kako je i danas ostalo. Grčki naziv nastao je kao složenica "oros", što označava planinu, a "melas" dolazi od "melanos", što znači crno.
Profimedia
Centralni plato u porti Manastira Sumela
Uprkos turbulentnoj istoriji, koja je uključivala napade i osvajanja, Manastir Sumela je sačuvao svoju suštinu. Njegovi zidovi, ukrašeni freskama iz 18. veka, svedoče o umetničkom duhu pravoslavne tradicije, dok sama lokacija, smeštena visoko iznad tla, govori o težnji za duhovnošću i uzdizanjem iznad svakodnevnog života. Prošle godine, na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, liturgiju u ovom manastiru služio je patrijarh carigradski Vartolomej, dodatno osnažujući značaj ovog svetog mesta u pravoslavlju.
U modernim vremenima, manastir je postao simbol otpora, ali i obnovljenog interesa za pravoslavnu kulturu. U 21. veku, sa obnovljenim naporima turskih vlasti da očuvaju ovo kulturno blago, manastir je otvoren za turiste, omogućavajući mnogima da dožive njegovu lepotu i duhovnu snagu. Iako mnogi posetioci dolaze da vide arhitektonsku čaroliju i freske, prava suština ovog mesta leži u njegovoj sposobnosti da inspiriše duhovno putovanje svakog pojedinca.
Profimedia
Prošlog leta, na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, patrijarh carigradski Vartolomej služio je liturgiju u Manastiru Sumela
S obzirom na njegovu izvanrednu lepotu i duhovno bogatstvo, lako je povući paralele između Manastira Sumela i jednog od najvažnijih pravoslavnih manastira na Balkanu – Manastira Ostrog. Ove drevne svetinje, smeštene na strmim liticama, dele vizuelnu sličnost koja oduzima dah i simbolizuje uzdizanje ka nebu.
Dok je Sumela poznata po svojim prelepim freskama i dubokoj povezanosti sa Bogorodicom, Ostrog je sinonim za svetitelja, Svetog Vasilija, koji svojim čudima i blagoslovima nastavlja da privlači hodočasnike iz svih krajeva. Ova dva manastira, osim što su vizuelno slična zbog toga što su oba uklesana u litice, dele i zajedničku suštinu – poziv na duhovno putovanje, na mir i spasenje.
U vremenu kada se svet suočava s brojnim izazovima, manastiri poput Sumele i Ostroga podsećaju nas na snagu vere i otpornosti ljudskog duha. Oni su svetionici nade i mesta gde se duša može obnoviti i pronaći mir. Bilo da ste hodočasnik u potrazi za duhovnošću ili posetilac željan da doživi lepotu prirode, ovi manastiri nude jedinstveno iskustvo koje nadilazi vreme i prostor, osvežavajući našu veru i povezanost sa nečim većim od nas samih.
Otkrijte bogatstvo liturgijskog jezika pravoslavlja i saznajte kako ovi drevni izrazi oblikuju duhovni život pravoslavnih vernika. Ključni pojmovi i njihova značenja pružaju jedinstven uvid u bogoslužbene prakse i tradicije.
U suočavanju sa neosnovanim kritikama, Informativna služba SPC u saopštenju poručuje da ostaje nepokolebljiva pred napadima, uvek spremna na dijalog, ali isključivo u skladu sa svojim hrišćanskim principima.
Pomirisao sam ubrus, da vidim šta je u pitanju. A miris je bio prelep. Podsećao je na miro. Onda smo primetili da se ista tečnost pojavila i ispod ikone Presvete Bogorodice, kao i Svetog arhanđela Mihaila , rekao je sveštenik Anđelko Kovačević.
Da li pokajanje traje godinama, mesecima ili je potrebno samo nekoliko dana? Oslanjajući se na reči Prepodobnog Sisoja Velikog, upokojeni monah manastira Bošnjane i veliki duhovnik otkriva koliko je zapravo potrebno za očišćenje duše i šta je ključ pravog pokajanja u pravoslavlju.
Poglavar SPC u svom obraćanju istakao primer mirenja braće nad moštima Svetog Simeona i podsetio da kroz duhovno nasleđe našeg prosvetitelja narod može pronaći put u složenim civilizacijskim i istorijskim iskušenjima.
Predanje kaže da je Sveti Bonifacije na Badnje veče posekao Hrast groma, pod kojim su pagani prinosili ljudske žrtve, što je zauvek promenilo tok jedne stare tradicije.
Dok mediji najavljuju ludačku proslavu Nove godine, sveštenik iz Malog Palančišta poziva vernike na molitvu, post i pokajanje pred Rođenje Hrista, ističući opasnosti idolopoklonstva i praznoslovlja.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Kad je došla, dobila je svoju keliju u kojoj su bili samo krevet bez dušeka, peć i ćebe preko kreveta. To je simbol početka prilagođavanja asketskom životu.
Pesma mlade Jovane Tešić, posvećena Svetoj Anastasiji, ne samo da slavi pravoslavnu veru i svetitelje, već i podseća mlade na važnost uzvišenih vrednosti i duhovnog života.
Podignuta na temeljima vizantijske bazilike, sa sačuvanim ugovorom o gradnji iz 1281. i grobovima potomaka loze Nemanjića, ova svetinja kod Brodareva svedoči o veri, razaranju i tihom opstanku uprkos pljačkama, ruševinama i zaboravu.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.