Ovo sveto mesto, smešteno visoko među stenicima, predstavlja simbol duhovne otpornosti i bogate tradicije, pozivajući sve koji tragaju za duhovnim ispunjenjem da zarone u njegovu blagoslovenu atmosferu.
U zabačenom planinskom vencu Pontusa, visoko na liticama koje strše iznad doline, uzdiže se Manastir Sumela, mesto gde se duhovnost susreće sa veličanstvenom prirodom. Ovaj pravoslavni manastir, posvećen Presvetoj Bogorodici, odražava bogatu istoriju pravoslavlja i simbol je izdržljivosti kroz vekove.
Prema legendi, dvojici kaluđera u isto vreme javio se čudan san. Usnuli su ikonu Bogorodice kako pada sa planine Trabzon i govori im: "Sagradite mi ovde kuću." Ovaj san ih je podstakao na put ka Crnoj planini, koju im je Bogorodica u snu opisala.
Profimedia
Manastir Sumela uklesan je u litice Crne planine
Dvojica kaluđera, jedan iz Istanbula, a drugi iz Atine, krenuli su u neizvesnu pustolovinu, danima i noćima istražujući stene, dok jednog dana nisu nabasali na pećinu u kojoj se nalazila ikona Bogorodice, a koju je, prema predanju, naslikao apostol Luka. Tu su sagradili crkvu i ostali na tom mestu do kraja svog života. Nakon njihove smrti, na tom mestu je sagrađen Manastir Sumela, koji danas predstavlja značajnu atrakciju verskog turizma za posetioce iz celog sveta.
Profimedia
Glavni manastirski hram Sumele
Osnovan u 4. veku, manastir Sumela bio je mesto hodočašća i duhovnog okupljanja, postajući značajan centar monaškog života. Njegove freske, koje prikazuju čuda Isusova i život Bogorodice, svedoče o neizmernoj duhovnoj snazi koja zrači iz ovih svetih prostora. Svaka scena, svaki detalj, priča priču o veri koja je opstala i kroz najteže trenutke.
Bogata istorija ovog svetog mesta prepuna je zanimljivosti; naziv manastira Sumela zapravo potiče od Crne planine u kojoj se nalazi. Crna planina dolazi od reči Orasmelas, koju su vremenom ljudi izgovarali kao Soumelas, kako je i danas ostalo. Grčki naziv nastao je kao složenica "oros", što označava planinu, a "melas" dolazi od "melanos", što znači crno.
Profimedia
Centralni plato u porti Manastira Sumela
Uprkos turbulentnoj istoriji, koja je uključivala napade i osvajanja, Manastir Sumela je sačuvao svoju suštinu. Njegovi zidovi, ukrašeni freskama iz 18. veka, svedoče o umetničkom duhu pravoslavne tradicije, dok sama lokacija, smeštena visoko iznad tla, govori o težnji za duhovnošću i uzdizanjem iznad svakodnevnog života. Prošle godine, na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, liturgiju u ovom manastiru služio je patrijarh carigradski Vartolomej, dodatno osnažujući značaj ovog svetog mesta u pravoslavlju.
U modernim vremenima, manastir je postao simbol otpora, ali i obnovljenog interesa za pravoslavnu kulturu. U 21. veku, sa obnovljenim naporima turskih vlasti da očuvaju ovo kulturno blago, manastir je otvoren za turiste, omogućavajući mnogima da dožive njegovu lepotu i duhovnu snagu. Iako mnogi posetioci dolaze da vide arhitektonsku čaroliju i freske, prava suština ovog mesta leži u njegovoj sposobnosti da inspiriše duhovno putovanje svakog pojedinca.
Profimedia
Prošlog leta, na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, patrijarh carigradski Vartolomej služio je liturgiju u Manastiru Sumela
S obzirom na njegovu izvanrednu lepotu i duhovno bogatstvo, lako je povući paralele između Manastira Sumela i jednog od najvažnijih pravoslavnih manastira na Balkanu – Manastira Ostrog. Ove drevne svetinje, smeštene na strmim liticama, dele vizuelnu sličnost koja oduzima dah i simbolizuje uzdizanje ka nebu.
Dok je Sumela poznata po svojim prelepim freskama i dubokoj povezanosti sa Bogorodicom, Ostrog je sinonim za svetitelja, Svetog Vasilija, koji svojim čudima i blagoslovima nastavlja da privlači hodočasnike iz svih krajeva. Ova dva manastira, osim što su vizuelno slična zbog toga što su oba uklesana u litice, dele i zajedničku suštinu – poziv na duhovno putovanje, na mir i spasenje.
U vremenu kada se svet suočava s brojnim izazovima, manastiri poput Sumele i Ostroga podsećaju nas na snagu vere i otpornosti ljudskog duha. Oni su svetionici nade i mesta gde se duša može obnoviti i pronaći mir. Bilo da ste hodočasnik u potrazi za duhovnošću ili posetilac željan da doživi lepotu prirode, ovi manastiri nude jedinstveno iskustvo koje nadilazi vreme i prostor, osvežavajući našu veru i povezanost sa nečim većim od nas samih.
Otkrijte bogatstvo liturgijskog jezika pravoslavlja i saznajte kako ovi drevni izrazi oblikuju duhovni život pravoslavnih vernika. Ključni pojmovi i njihova značenja pružaju jedinstven uvid u bogoslužbene prakse i tradicije.
U suočavanju sa neosnovanim kritikama, Informativna služba SPC u saopštenju poručuje da ostaje nepokolebljiva pred napadima, uvek spremna na dijalog, ali isključivo u skladu sa svojim hrišćanskim principima.
Pomirisao sam ubrus, da vidim šta je u pitanju. A miris je bio prelep. Podsećao je na miro. Onda smo primetili da se ista tečnost pojavila i ispod ikone Presvete Bogorodice, kao i Svetog arhanđela Mihaila , rekao je sveštenik Anđelko Kovačević.
Da li pokajanje traje godinama, mesecima ili je potrebno samo nekoliko dana? Oslanjajući se na reči Prepodobnog Sisoja Velikog, upokojeni monah manastira Bošnjane i veliki duhovnik otkriva koliko je zapravo potrebno za očišćenje duše i šta je ključ pravog pokajanja u pravoslavlju.
Bivši državni tužilac Arizone i novoimenovani ambasador SAD u Srbiji primio je blagoslov episkopa losanđeleskog i zapadnoameričkog pred početak diplomatske misije – emotivan susret u Finiksu ispunjen duhovnim i narodnim jedinstvom.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Pesma mlade Jovane Tešić, posvećena Svetoj Anastasiji, ne samo da slavi pravoslavnu veru i svetitelje, već i podseća mlade na važnost uzvišenih vrednosti i duhovnog života.
Pored arhitektonskih i duhovnih sličnosti, oba svetilišta služe kao mostovi između prošlosti i sadašnjosti. Manastir Ostrog i crkva posvećena Svetom Mihailu nose sa sobom priče o veri koja je opstala uprkos svim izazovima, podsećajući nas na snagu duhovnosti i kulturnog nasleđa.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.