Ovo sveto mesto, smešteno visoko među stenicima, predstavlja simbol duhovne otpornosti i bogate tradicije, pozivajući sve koji tragaju za duhovnim ispunjenjem da zarone u njegovu blagoslovenu atmosferu.
U zabačenom planinskom vencu Pontusa, visoko na liticama koje strše iznad doline, uzdiže se Manastir Sumela, mesto gde se duhovnost susreće sa veličanstvenom prirodom. Ovaj pravoslavni manastir, posvećen Presvetoj Bogorodici, odražava bogatu istoriju pravoslavlja i simbol je izdržljivosti kroz vekove.
Prema legendi, dvojici kaluđera u isto vreme javio se čudan san. Usnuli su ikonu Bogorodice kako pada sa planine Trabzon i govori im: "Sagradite mi ovde kuću." Ovaj san ih je podstakao na put ka Crnoj planini, koju im je Bogorodica u snu opisala.
Profimedia
Manastir Sumela uklesan je u litice Crne planine
Dvojica kaluđera, jedan iz Istanbula, a drugi iz Atine, krenuli su u neizvesnu pustolovinu, danima i noćima istražujući stene, dok jednog dana nisu nabasali na pećinu u kojoj se nalazila ikona Bogorodice, a koju je, prema predanju, naslikao apostol Luka. Tu su sagradili crkvu i ostali na tom mestu do kraja svog života. Nakon njihove smrti, na tom mestu je sagrađen Manastir Sumela, koji danas predstavlja značajnu atrakciju verskog turizma za posetioce iz celog sveta.
Profimedia
Glavni manastirski hram Sumele
Osnovan u 4. veku, manastir Sumela bio je mesto hodočašća i duhovnog okupljanja, postajući značajan centar monaškog života. Njegove freske, koje prikazuju čuda Isusova i život Bogorodice, svedoče o neizmernoj duhovnoj snazi koja zrači iz ovih svetih prostora. Svaka scena, svaki detalj, priča priču o veri koja je opstala i kroz najteže trenutke.
Bogata istorija ovog svetog mesta prepuna je zanimljivosti; naziv manastira Sumela zapravo potiče od Crne planine u kojoj se nalazi. Crna planina dolazi od reči Orasmelas, koju su vremenom ljudi izgovarali kao Soumelas, kako je i danas ostalo. Grčki naziv nastao je kao složenica "oros", što označava planinu, a "melas" dolazi od "melanos", što znači crno.
Profimedia
Centralni plato u porti Manastira Sumela
Uprkos turbulentnoj istoriji, koja je uključivala napade i osvajanja, Manastir Sumela je sačuvao svoju suštinu. Njegovi zidovi, ukrašeni freskama iz 18. veka, svedoče o umetničkom duhu pravoslavne tradicije, dok sama lokacija, smeštena visoko iznad tla, govori o težnji za duhovnošću i uzdizanjem iznad svakodnevnog života. Prošle godine, na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, liturgiju u ovom manastiru služio je patrijarh carigradski Vartolomej, dodatno osnažujući značaj ovog svetog mesta u pravoslavlju.
U modernim vremenima, manastir je postao simbol otpora, ali i obnovljenog interesa za pravoslavnu kulturu. U 21. veku, sa obnovljenim naporima turskih vlasti da očuvaju ovo kulturno blago, manastir je otvoren za turiste, omogućavajući mnogima da dožive njegovu lepotu i duhovnu snagu. Iako mnogi posetioci dolaze da vide arhitektonsku čaroliju i freske, prava suština ovog mesta leži u njegovoj sposobnosti da inspiriše duhovno putovanje svakog pojedinca.
Profimedia
Prošlog leta, na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, patrijarh carigradski Vartolomej služio je liturgiju u Manastiru Sumela
S obzirom na njegovu izvanrednu lepotu i duhovno bogatstvo, lako je povući paralele između Manastira Sumela i jednog od najvažnijih pravoslavnih manastira na Balkanu – Manastira Ostrog. Ove drevne svetinje, smeštene na strmim liticama, dele vizuelnu sličnost koja oduzima dah i simbolizuje uzdizanje ka nebu.
Dok je Sumela poznata po svojim prelepim freskama i dubokoj povezanosti sa Bogorodicom, Ostrog je sinonim za svetitelja, Svetog Vasilija, koji svojim čudima i blagoslovima nastavlja da privlači hodočasnike iz svih krajeva. Ova dva manastira, osim što su vizuelno slična zbog toga što su oba uklesana u litice, dele i zajedničku suštinu – poziv na duhovno putovanje, na mir i spasenje.
U vremenu kada se svet suočava s brojnim izazovima, manastiri poput Sumele i Ostroga podsećaju nas na snagu vere i otpornosti ljudskog duha. Oni su svetionici nade i mesta gde se duša može obnoviti i pronaći mir. Bilo da ste hodočasnik u potrazi za duhovnošću ili posetilac željan da doživi lepotu prirode, ovi manastiri nude jedinstveno iskustvo koje nadilazi vreme i prostor, osvežavajući našu veru i povezanost sa nečim većim od nas samih.
Otkrijte bogatstvo liturgijskog jezika pravoslavlja i saznajte kako ovi drevni izrazi oblikuju duhovni život pravoslavnih vernika. Ključni pojmovi i njihova značenja pružaju jedinstven uvid u bogoslužbene prakse i tradicije.
U suočavanju sa neosnovanim kritikama, Informativna služba SPC u saopštenju poručuje da ostaje nepokolebljiva pred napadima, uvek spremna na dijalog, ali isključivo u skladu sa svojim hrišćanskim principima.
Pomirisao sam ubrus, da vidim šta je u pitanju. A miris je bio prelep. Podsećao je na miro. Onda smo primetili da se ista tečnost pojavila i ispod ikone Presvete Bogorodice, kao i Svetog arhanđela Mihaila , rekao je sveštenik Anđelko Kovačević.
Da li pokajanje traje godinama, mesecima ili je potrebno samo nekoliko dana? Oslanjajući se na reči Prepodobnog Sisoja Velikog, upokojeni monah manastira Bošnjane i veliki duhovnik otkriva koliko je zapravo potrebno za očišćenje duše i šta je ključ pravog pokajanja u pravoslavlju.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
U besedi za petak 4. sedmice po Duhovima, vladika Nikolaj Velimirović objašnjava kako naši skriveni izbori, ma koliko delovali bezopasno, neumitno rađaju plodove koji menjaju život – i poziva nas da sejemo poslušnost, a ne bezakonje.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Kad je došla, dobila je svoju keliju u kojoj su bili samo krevet bez dušeka, peć i ćebe preko kreveta. To je simbol početka prilagođavanja asketskom životu.
Pesma mlade Jovane Tešić, posvećena Svetoj Anastasiji, ne samo da slavi pravoslavnu veru i svetitelje, već i podseća mlade na važnost uzvišenih vrednosti i duhovnog života.
Pravoslavna svetinja koja već petnaest vekova čuva mošti Svete Katarine suočava se s ozbiljnom pravnom nepravdom u Egiptu, dok glasovi iz pravoslavnog sveta, UNESCO i Ujedinjenih nacija pozivaju na hitnu međunarodnu zaštitu ovog duhovnog svetionika.
U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva.
Jedni od onih koji su svoje čudo pronašli u porti manastira, dok su molili svece - da umole Boga da im podari porod, su Slobodan i Jelena Gemaljević - supružnici iz Kragujevca.
Jelena Georgijevna, izdanak velikih dinastija, ostavila je plemićke titule i raskošne palate da bi pronašla unutrašnji mir, pokorivši se Božjoj volji kroz nevolje, porodične tragedije i neugaslu duhovnu žeđ u dalekoj zemlji.
Upokojio se dugogodišnji profesor Bogoslovije Svetа Tri Jerarha u manastiru Krki i Karlovačkoj bogosloviji, književnik, istoričar i pedagog Svetozar Borak koji je iza sebe ostavio primer života posvećenog istini, znanju i Hristu.
Eparhija raško-prizrenska podnela novu krivičnu prijavu protiv Nikole Džufke, Albanca koji godinama nasilno upada u pravoslavne hramove i pokušava da ih prisvoji za svoju organizaciju, dok SPC upozorava da kosovske institucije godinama ćute na njegove napade.