ONE SU BILE GREŠNICE, ALI SU SE POKAJANJEM VINULE U CARSTVO NEBESKO: Obeležavamo Prepodobnu Pelagiju i Prepodobnu Taisu
One i danas služe kao primer da je oprost greha moguć za sve samo ako ga iskreno žele.
Pomirisao sam ubrus, da vidim šta je u pitanju. A miris je bio prelep. Podsećao je na miro. Onda smo primetili da se ista tečnost pojavila i ispod ikone Presvete Bogorodice, kao i Svetog arhanđela Mihaila , rekao je sveštenik Anđelko Kovačević.
U vreme epidemije korone i karantina, u Ljuboviji se desilo čudo kada su u Hramu Preobraženja Gospodnjeg proplakale čak tri ikone.
Ikone Gospoda Isusa Hrista, Presvete Bogorodice i Svetog arhanđela Mihaila su pustile miro tokom služenja liturgije kojoj je, u skladu sa zabranama okupljanja, prisustvovalo samo sveštenstvo i nekoliko vernika.
Sveštenik Anđelko Kovačević, koji služu u ovom hramu, ispričao je tada da je kraj Svete liturgije bacio pogled ka ikoni Gospoda Isusa Hrista i tada primetio kako se na dnu ikonostasa nalazi barica ulja.
- Moja prva pomisao je bila da se izlilo ulje iz kandila, iako fizički ne bi moglo da se prospe baš na to mesto. Na kraju Svete liturgije sam pozvao crkvenjaka i zamolio ga da uzme ubrus i obriše to ulje - rekao je on i rekao da su ubrzo shvatili da nije u pitanju obično ulje.
Naime, kada je obrisano, nestalo je i farbe sa ikonostasa.
- Pomirisao sam ubrus, da vidim šta je u pitanju. A miris je bio prelep. Podsećao je na miro. Onda smo primetili da se ista tečnost pojavila i ispod ikone Presvete Bogorodice, kao i Svetog arhanđela Mihaila - rekao je on.
Tri dana kasnije isto se dogodilo prilikom bdenija, a prijatan miris širio se crkvom.
- Na bdenju sam bio sa još troje ljudi koji su pevali. Primetili smo da taj miris dolazi iz freske Svetog Sergija, koja se nalazi pored pevnice. Zaista mislim i verujem da nam Gospod u ove teške dane šalje znak da nas nije zaboravio, da misli da nas - poručio je tada sveštenik.
Starešina bogomolje sačuvao je u posudi blagoslov koji je iznenada stigao u božiju kuću i to u teškom trenutku. Nešto kasnije, džeći u rukama kuticiju sa mirom je rekao:
- Sve to desilo se baš u vreme kada je doneta akt, da se verni narod pozove da ne dolazi na svetu liturgiju. Da sveštenik služi svetu litirgiju i da sa svetim putirom izađe na česne dveri i da kaže sa strahom Božjim i verom i ljubavlju, pristupite nikome. Da niko ne stoji u svetom hramu, zamislite to. Sveta litugrija je zajedničarenje, ona je ako smem tako da kažem, respirator za dušu čovekovu. Samo na taj respirator ako priključimo dušu čovekovu, može čovek da se spase - istakao je starešina hrama Anđelko Kovačević za Rinu.
Jelena Milovanović, koja je u ovoj crkvi provela čitavu deceniju radeći kao prodavac u crkvenoj prodavnici, živi je svedok svega što se toga dana dogodilo.
- Sveštenik je mislio da sam ja prelila uljem kandilo koje se nalazi u crkvi, pošto ja punim kandila, međutim, kada sam pokušala da obrišem, pojavilo se sveto miro. Kako smo stajali pored ikone, starešina crkve otac Anđelko stavio je maramicu papirnu na ikonu, a zatim je pomirisao i jak miris se osetio svetog mira. Međutim, kada smo pogledali u drugu ikonu Bogorodice, dešavalo se isto - ispričala je Jovana za agenciju Rina.
One i danas služe kao primer da je oprost greha moguć za sve samo ako ga iskreno žele. Obeležena 140. godišnjica Hrama Svetog arhiđakona Stefana, uz sećanje na 220 godina od Boja na Svileuvi i 250 godina od rođenja popa Luke Lazarevića. Vernici i gosti okupili su se u svečanoj atmosferi, slaveći slavnu prošlost i očuvanje kulturnog nasleđa kroz liturgiju, pesmu i igru. Otkrijte bogatstvo liturgijskog jezika pravoslavlja i saznajte kako ovi drevni izrazi oblikuju duhovni život pravoslavnih vernika. Ključni pojmovi i njihova značenja pružaju jedinstven uvid u bogoslužbene prakse i tradicije. U suočavanju sa neosnovanim kritikama, Informativna služba SPC u saopštenju poručuje da ostaje nepokolebljiva pred napadima, uvek spremna na dijalog, ali isključivo u skladu sa svojim hrišćanskim principima.


ONE SU BILE GREŠNICE, ALI SU SE POKAJANJEM VINULE U CARSTVO NEBESKO: Obeležavamo Prepodobnu Pelagiju i Prepodobnu Taisu
U MAČVI PROSLAVLJENA TRI VELIKA JUBILEJA: Svileuva, mesto gde istorija i vera žive kroz vekove
PRAVOSLAVNI REČNIK: Kroz simbole i reči do suštine vere
POSLE UČESTALIH NAPADA, SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA OŠTRO REAGUJE I PORUČUJE: Lažne optužbe ne mogu uzdrmati vernike i našu misiju
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
U Ovčarsko-kablarskoj klisuri, kraj Zapadne Morave, postoji svetinja u kojoj se istorija, predanje i sudbine vladarskih porodica prepliću oko jednog svetog drveta i jedne neugasle svetlosti koja svedoči o veri jačoj od vremena.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Na uzvišenju kod Novog Pazara nalazi se drevni hram čiji slojeviti zidovi, jedinstvena osnova i živopis pamte odricanje vladara, rađanje monaštva i kontinuitet vere duži od jednog milenijuma.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Od prvih zajednica iz vremena Habzburške monarhije do današnjih hramova i desetina hiljada vernika - priča o usponu Pravoslavne crkve u zemlji u kojoj skoro svaka porodica iz Srbije ima nekoga svog.
U pravoslavlju se naglašava da Bog ne stvara zlo niti uživa u ljudskoj patnji, ali dopušta iskušenja radi duhovne koristi.
Fil od vanile, orasi i šerbet čine desert koji se ne razlikuje od mrsnog, a recept monahinje Atanasije Rašić iz Manastira Rukumija već godinama kruži među domaćicama.