ONE SU BILE GREŠNICE, ALI SU SE POKAJANJEM VINULE U CARSTVO NEBESKO: Obeležavamo Prepodobnu Pelagiju i Prepodobnu Taisu
One i danas služe kao primer da je oprost greha moguć za sve samo ako ga iskreno žele.
Pomirisao sam ubrus, da vidim šta je u pitanju. A miris je bio prelep. Podsećao je na miro. Onda smo primetili da se ista tečnost pojavila i ispod ikone Presvete Bogorodice, kao i Svetog arhanđela Mihaila , rekao je sveštenik Anđelko Kovačević.
U vreme epidemije korone i karantina, u Ljuboviji se desilo čudo kada su u Hramu Preobraženja Gospodnjeg proplakale čak tri ikone.
Ikone Gospoda Isusa Hrista, Presvete Bogorodice i Svetog arhanđela Mihaila su pustile miro tokom služenja liturgije kojoj je, u skladu sa zabranama okupljanja, prisustvovalo samo sveštenstvo i nekoliko vernika.
Sveštenik Anđelko Kovačević, koji služu u ovom hramu, ispričao je tada da je kraj Svete liturgije bacio pogled ka ikoni Gospoda Isusa Hrista i tada primetio kako se na dnu ikonostasa nalazi barica ulja.
- Moja prva pomisao je bila da se izlilo ulje iz kandila, iako fizički ne bi moglo da se prospe baš na to mesto. Na kraju Svete liturgije sam pozvao crkvenjaka i zamolio ga da uzme ubrus i obriše to ulje - rekao je on i rekao da su ubrzo shvatili da nije u pitanju obično ulje.
Naime, kada je obrisano, nestalo je i farbe sa ikonostasa.
- Pomirisao sam ubrus, da vidim šta je u pitanju. A miris je bio prelep. Podsećao je na miro. Onda smo primetili da se ista tečnost pojavila i ispod ikone Presvete Bogorodice, kao i Svetog arhanđela Mihaila - rekao je on.
Tri dana kasnije isto se dogodilo prilikom bdenija, a prijatan miris širio se crkvom.
- Na bdenju sam bio sa još troje ljudi koji su pevali. Primetili smo da taj miris dolazi iz freske Svetog Sergija, koja se nalazi pored pevnice. Zaista mislim i verujem da nam Gospod u ove teške dane šalje znak da nas nije zaboravio, da misli da nas - poručio je tada sveštenik.
Starešina bogomolje sačuvao je u posudi blagoslov koji je iznenada stigao u božiju kuću i to u teškom trenutku. Nešto kasnije, džeći u rukama kuticiju sa mirom je rekao:
- Sve to desilo se baš u vreme kada je doneta akt, da se verni narod pozove da ne dolazi na svetu liturgiju. Da sveštenik služi svetu litirgiju i da sa svetim putirom izađe na česne dveri i da kaže sa strahom Božjim i verom i ljubavlju, pristupite nikome. Da niko ne stoji u svetom hramu, zamislite to. Sveta litugrija je zajedničarenje, ona je ako smem tako da kažem, respirator za dušu čovekovu. Samo na taj respirator ako priključimo dušu čovekovu, može čovek da se spase - istakao je starešina hrama Anđelko Kovačević za Rinu.
Jelena Milovanović, koja je u ovoj crkvi provela čitavu deceniju radeći kao prodavac u crkvenoj prodavnici, živi je svedok svega što se toga dana dogodilo.
- Sveštenik je mislio da sam ja prelila uljem kandilo koje se nalazi u crkvi, pošto ja punim kandila, međutim, kada sam pokušala da obrišem, pojavilo se sveto miro. Kako smo stajali pored ikone, starešina crkve otac Anđelko stavio je maramicu papirnu na ikonu, a zatim je pomirisao i jak miris se osetio svetog mira. Međutim, kada smo pogledali u drugu ikonu Bogorodice, dešavalo se isto - ispričala je Jovana za agenciju Rina.
One i danas služe kao primer da je oprost greha moguć za sve samo ako ga iskreno žele. Obeležena 140. godišnjica Hrama Svetog arhiđakona Stefana, uz sećanje na 220 godina od Boja na Svileuvi i 250 godina od rođenja popa Luke Lazarevića. Vernici i gosti okupili su se u svečanoj atmosferi, slaveći slavnu prošlost i očuvanje kulturnog nasleđa kroz liturgiju, pesmu i igru. Otkrijte bogatstvo liturgijskog jezika pravoslavlja i saznajte kako ovi drevni izrazi oblikuju duhovni život pravoslavnih vernika. Ključni pojmovi i njihova značenja pružaju jedinstven uvid u bogoslužbene prakse i tradicije. U suočavanju sa neosnovanim kritikama, Informativna služba SPC u saopštenju poručuje da ostaje nepokolebljiva pred napadima, uvek spremna na dijalog, ali isključivo u skladu sa svojim hrišćanskim principima.


ONE SU BILE GREŠNICE, ALI SU SE POKAJANJEM VINULE U CARSTVO NEBESKO: Obeležavamo Prepodobnu Pelagiju i Prepodobnu Taisu
U MAČVI PROSLAVLJENA TRI VELIKA JUBILEJA: Svileuva, mesto gde istorija i vera žive kroz vekove
PRAVOSLAVNI REČNIK: Kroz simbole i reči do suštine vere
POSLE UČESTALIH NAPADA, SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA OŠTRO REAGUJE I PORUČUJE: Lažne optužbe ne mogu uzdrmati vernike i našu misiju
Vernici iz svih krajeva dolaze da se mole pred moštima kosovskog mučenika, ostavljajući za sobom svedočenja koja i lekare ostavljaju bez odgovora.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Čini se da vernici u Srbiji, pa i šire, duhovnu stranu često zanemaruju, pa se post za mnoge svodi, pre svega, na opterećenje time šta će da jedu.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
U besedi za 26. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako unutrašnje poniženje i dobrodetelj otkrivaju pravi put ka duhovnom vrhu.