Sanija Ahmeti demonstrira antistres tehnike, skrnavivši hrišćansku svetinju, a njen čin svetogrđa šokirao je vernike koji se pitaju da li je ova "rekreativna" aktivnost "pomen" patnjama Srba na Kosovu i Metohiji.
Ovih septembarskih dana leta gospodnjeg 2024. godine, izvesna Sanija Ahmeti se u zemlji satova i čokolade – Švajcarskoj „rešavala stresa“ tako što je pucala iz pištolja u reprodukciju ikone Bogorodice sa Hristom i arhanđelom Mihajlom, italijanskog slikara Tomasa del Maca, nastalu u 14. veku.
Sanija Ahmeti se, kako kaže, samo oslobađala stresa, a metu za oslobađanje je pronašla u katalogu. Pucala je, navodi Sanija, rekreativno i tako rekreativno nekoliko puta pogodila i Bogorodicu i Hrista, pravo u glavu, u srce ikone, u srce svih hrišćana sveta, prenosi zvanični sajt SPC reči Olivere Jovanović, glavne i odgovorne urednice Pravoslavlja, novina Srpske Patrijaršije.
Sanija Ahmeti je odbornica u gradu Cirihu pa se ovim sramnim antistres programom pohvalila na društvenim mrežama – po evropskom demokratskom principu transparentnosti – da se mora imati uvid u životni stav narodnih tribuna. Sanija je, sasvim transparentno, svoj stav švajcarskoj javnosti iskazala pucanjem u ikonu.
Tim rekreativnim stavom izraženim pucanjem u Hrista i Bogorodicu, bez imalo stida, pohvalila se građanima Ciriha i Švajcarske, zemlje iz koje se tradicionalno bira Papina garda i zemlje na čijoj zastavi i grbu ponosno stoji simbol hrišćanstva – krst!
Ikone su važne za sve hrišćane sveta. Kod pravoslavnih Srba, slavska ikona je često jedina uspomena koju bi oni koji su preživeli progone poneli sa ognjišta. Svaki rat je donosio stradanja i ikonu u zavežljaju. Ikona je bila i ostala naša lična karta, osobenost našeg hrišćanskog identiteta.
Sanija Ahmeti je Albanka poreklom sa Kosova i Metohije, prostora gde su crkve i manastiri, i u njima ikone, na tako malom prostoru najgušće koncentrisane svetinje sveta! Sa Kosova i Metohije, gde su sa brojnih razorenih ognjišta Srbi jedino poneli svoje ikone,
Sanija je, izgleda, sasvim transparentno, ponela mržnju. Iako neki mediji navode da je Sanija sletela u Švajcarsku iz Bosne i Hercegovine, ona je svoju političku kampanju započela iz Prištine, smešeći se sa bilborda prištinskog aerodroma. Za Evropu kampanja, izgleda, počinje na Kosovu!
Printscreen/X/Sania Ahmeti
Sanija Ahmeti
Za Saniju Ahmeti sloboda je anarhija, onakva kakva vlada na Kosovu i Metohiji, gde su svi odbornici Sanijini sunarodnici i gde se uništavanje svetinja koje su u temeljima hrišćanske Evrope smatra patriotizmom. Tako je Sanija snimkom kako puca u ikonu Bogorodice sa Hristom poručila onima u čije se krilo ugnezdila kako se ponaša gost u kući domaćina kada širi, sa prištinskog aerodroma, donešen patriotizam.
Verovatno odbornica i advokat Sanija nije od stresa, od kojeg se demokratski i transparentno oslobađala, stigla da nauči da hrišćanstvo ima univerzalne vrednosti – da se krst na zastavi zemlje u koju je prihajala ne razlikuje od onoga koji su skidali njeni sunarodnici sa srpskih crkava i manastira na Kosovu i Metohiji!
I dok prolaze dani u kojima na Kosovu i Metohiji, toj kolevki, po mnogima, najlepših ikona i fresaka na svetu, Srbi žive u strahu od mnogobrojnih Sanija Ahmeti, krajnje je vreme da se shvati da su razorene srpske svetinje i domovi na Kosovu i Metohiji bili ispit za hrišćansku Evropu na kojem je pala i zbog kojeg, u srcu države pod zastavom krsta, pucaju direktno u nju.
Rekreativno – da bi se odbornica grada Ciriha Sanija Ahmeti oslobodila stresa! Sanijin lajf kouč antistres programa je na Kosovu i Metohiji, srpskoj pokrajini u kojoj se od takvih Sanija strepi surovo realno za život i svetinje, uz nadu da se Srbi i njihove slavske ikone neće opet naći u zavežljaju jednog dana!
Veliki svetitelj našeg vremena govorio je da se od čoveka ne traži ono što prevazilazi njegove mogućnosti, već iskren trud, istrajnost i poverenje u Boga, čak i onda kada se čini da je svaki korak težak.
Drevna svetinja kod Zavidovića ponovo je zaživela: vernici su se okupili povodom manastirske slave, dok se nastavljaju radovi na obnovi hrama i izgradnji centralne kupole.
U besedi za četvrtak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva zašto bi upravo spremnost za taj susret trebalo da usmeri naše misli, savest i život dok još imamo priliku za promenu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Pravoslavni vernici u okolini Orahovca uznemireni zbog nestanka bogoslužbenog predmeta, dok Eparhija raško-prizrenska traži da se utvrdi da li slučaj ima elemente verske ili etničke netrpeljivosti.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Vest o prodaji proizvoda sa hrišćanskim simbolima izazvala je šok među vernicima, otvarajući pitanje granica poštovanja svetinje i zloupotrebe vere u ime „slobode izražavanja“.
Objava Sanije Ameti na Instagramu pokrenula je višegodišnji sudski postupak i duboku društvenu raspravu: švajcarsko pravosuđe ocenilo je da je povređena sloboda veroispovesti.
Drevna svetinja kod Zavidovića ponovo je zaživela: vernici su se okupili povodom manastirske slave, dok se nastavljaju radovi na obnovi hrama i izgradnji centralne kupole.
Eparhija raško-prizrenska zahteva hitnu i nezavisnu istragu slučaja Nenada Raškovića, ali upozorava da njegov slučaj nije usamljen i da među Srbima na severu Kosova i Metohije raste osećaj straha, nepoverenja i nezaštićenosti.
U Tornju kod Pakraca vernici i sestrinstvo Manastira Jasenovac okupili su se na Svetoj liturgiji, dok drevna svetinja na seoskom groblju čuva svedočanstvo o viševekovnom prisustvu Srba u zapadnoj Slavoniji.
U razgovoru sa Džoni Ernst i predstavnicima Ambasade SAD u Prištini otvorena su najosetljivija pitanja položaja Crkve i vernog naroda, od zaštite Visokih Dečana i uloge KFOR-a do pritisaka, hapšenja i sve dubljeg nepoverenja.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posle decenija progona i zabrane vere, pravoslavni narod Đirokastre dočekao je patrijaršijskog egzarha Anastasa Janulatosa, a već sutradan u gradu je prvi put posle 25 godina služena arhijerejska liturgija.