Sanija Ahmeti demonstrira antistres tehnike, skrnavivši hrišćansku svetinju, a njen čin svetogrđa šokirao je vernike koji se pitaju da li je ova "rekreativna" aktivnost "pomen" patnjama Srba na Kosovu i Metohiji.
Ovih septembarskih dana leta gospodnjeg 2024. godine, izvesna Sanija Ahmeti se u zemlji satova i čokolade – Švajcarskoj „rešavala stresa“ tako što je pucala iz pištolja u reprodukciju ikone Bogorodice sa Hristom i arhanđelom Mihajlom, italijanskog slikara Tomasa del Maca, nastalu u 14. veku.
Sanija Ahmeti se, kako kaže, samo oslobađala stresa, a metu za oslobađanje je pronašla u katalogu. Pucala je, navodi Sanija, rekreativno i tako rekreativno nekoliko puta pogodila i Bogorodicu i Hrista, pravo u glavu, u srce ikone, u srce svih hrišćana sveta, prenosi zvanični sajt SPC reči Olivere Jovanović, glavne i odgovorne urednice Pravoslavlja, novina Srpske Patrijaršije.
Sanija Ahmeti je odbornica u gradu Cirihu pa se ovim sramnim antistres programom pohvalila na društvenim mrežama – po evropskom demokratskom principu transparentnosti – da se mora imati uvid u životni stav narodnih tribuna. Sanija je, sasvim transparentno, svoj stav švajcarskoj javnosti iskazala pucanjem u ikonu.
Tim rekreativnim stavom izraženim pucanjem u Hrista i Bogorodicu, bez imalo stida, pohvalila se građanima Ciriha i Švajcarske, zemlje iz koje se tradicionalno bira Papina garda i zemlje na čijoj zastavi i grbu ponosno stoji simbol hrišćanstva – krst!
Ikone su važne za sve hrišćane sveta. Kod pravoslavnih Srba, slavska ikona je često jedina uspomena koju bi oni koji su preživeli progone poneli sa ognjišta. Svaki rat je donosio stradanja i ikonu u zavežljaju. Ikona je bila i ostala naša lična karta, osobenost našeg hrišćanskog identiteta.
Sanija Ahmeti je Albanka poreklom sa Kosova i Metohije, prostora gde su crkve i manastiri, i u njima ikone, na tako malom prostoru najgušće koncentrisane svetinje sveta! Sa Kosova i Metohije, gde su sa brojnih razorenih ognjišta Srbi jedino poneli svoje ikone,
Sanija je, izgleda, sasvim transparentno, ponela mržnju. Iako neki mediji navode da je Sanija sletela u Švajcarsku iz Bosne i Hercegovine, ona je svoju političku kampanju započela iz Prištine, smešeći se sa bilborda prištinskog aerodroma. Za Evropu kampanja, izgleda, počinje na Kosovu!
Printscreen/X/Sania Ahmeti
Sanija Ahmeti
Za Saniju Ahmeti sloboda je anarhija, onakva kakva vlada na Kosovu i Metohiji, gde su svi odbornici Sanijini sunarodnici i gde se uništavanje svetinja koje su u temeljima hrišćanske Evrope smatra patriotizmom. Tako je Sanija snimkom kako puca u ikonu Bogorodice sa Hristom poručila onima u čije se krilo ugnezdila kako se ponaša gost u kući domaćina kada širi, sa prištinskog aerodroma, donešen patriotizam.
Verovatno odbornica i advokat Sanija nije od stresa, od kojeg se demokratski i transparentno oslobađala, stigla da nauči da hrišćanstvo ima univerzalne vrednosti – da se krst na zastavi zemlje u koju je prihajala ne razlikuje od onoga koji su skidali njeni sunarodnici sa srpskih crkava i manastira na Kosovu i Metohiji!
I dok prolaze dani u kojima na Kosovu i Metohiji, toj kolevki, po mnogima, najlepših ikona i fresaka na svetu, Srbi žive u strahu od mnogobrojnih Sanija Ahmeti, krajnje je vreme da se shvati da su razorene srpske svetinje i domovi na Kosovu i Metohiji bili ispit za hrišćansku Evropu na kojem je pala i zbog kojeg, u srcu države pod zastavom krsta, pucaju direktno u nju.
Rekreativno – da bi se odbornica grada Ciriha Sanija Ahmeti oslobodila stresa! Sanijin lajf kouč antistres programa je na Kosovu i Metohiji, srpskoj pokrajini u kojoj se od takvih Sanija strepi surovo realno za život i svetinje, uz nadu da se Srbi i njihove slavske ikone neće opet naći u zavežljaju jednog dana!
Samo nekoliko meseci nakon što su obnovile liturgijsko jedinstvo, dve drevne patrijaršije, jerusalimska i antiohijska, ponovo su u sukobu zbog jurisdikcije u Kataru.
Hodočasnici se za put pripremaju postom i molitvom, uvek odlaze s blagoslovom srpskog patrijarha, a najbolji period da se poseti Jerusalim je na Preobraženje Hristovo
U Hramu Vaskrsenja raspravljalo se o ograničenju pristupa hodočasnicima tokom silaska Svetog Ognja, kadrovskim promenama na svetim mestima i sve većim izazovima koje donosi rat u Svetoj zemlji.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Reakcija poslanika Nikosa Papadopoulosa na izložbu koja je, kako tvrdi, uvredila pravoslavnu veru, pokrenula je duboku diskusiju o granicama umetnosti i poštovanju svetih vrednosti. Reagovao i mitropolit Jeronim.
Dok Srbija oplakuje žrtve tragedije u Novom Sadu, meštani kragujevačkog naselja Korićani suočeni su sa strašnim prizorom – nepoznati počinioci su provalili na lokalno groblje, lomeći krstače i oštećujući spomen-ploče i kapelu.
U porti hrama Blagovesti Presvete Bogorodice, preko svetog znamenja krsta s ocilima, osvanula je petokraka zvezda – simbol koji podseća na mračna vremena i sećanje na bolne rane pravoslavnog naroda.
Eparhija budimljansko-nikšićka uzdignuta na status Mitropolije budimljansko-nikšićke i tu odluku je donio Sabor Srpske pravoslavne crkve na redovnom majskom zasedanju.
U okviru centralnog programa manifestacije „Beogradski dani porodice“, održanog u prisustvu patrijarha srpskog i gradonačelnika Šapića, Kalemegdan je zasijao u znaku večnih vrednosti, podsećajući na snagu doma, ljubavi i odgovornosti.
Zahvaljujući podršci opštine Majdanpek, blagoslovu vladike Ilariona i pomoći vernog naroda, hram u Donjem Milanovcu dobio je novi živopis, ozvučenje, rasvetu i gorionik.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
Tokom posete manastiru u Suroti, Elena Georgiadou zabeležila je neobjašnjivu svetlost iznad groba jednog od najvoljenijih svetitelja našeg vremena. Njena objava na društvenoj mreži rasplamsala je veru i izazvala snažne emocije među pravoslavnim vernicima.