Sanija Ahmeti demonstrira antistres tehnike, skrnavivši hrišćansku svetinju, a njen čin svetogrđa šokirao je vernike koji se pitaju da li je ova "rekreativna" aktivnost "pomen" patnjama Srba na Kosovu i Metohiji.
Ovih septembarskih dana leta gospodnjeg 2024. godine, izvesna Sanija Ahmeti se u zemlji satova i čokolade – Švajcarskoj „rešavala stresa“ tako što je pucala iz pištolja u reprodukciju ikone Bogorodice sa Hristom i arhanđelom Mihajlom, italijanskog slikara Tomasa del Maca, nastalu u 14. veku.
Sanija Ahmeti se, kako kaže, samo oslobađala stresa, a metu za oslobađanje je pronašla u katalogu. Pucala je, navodi Sanija, rekreativno i tako rekreativno nekoliko puta pogodila i Bogorodicu i Hrista, pravo u glavu, u srce ikone, u srce svih hrišćana sveta, prenosi zvanični sajt SPC reči Olivere Jovanović, glavne i odgovorne urednice Pravoslavlja, novina Srpske Patrijaršije.
Sanija Ahmeti je odbornica u gradu Cirihu pa se ovim sramnim antistres programom pohvalila na društvenim mrežama – po evropskom demokratskom principu transparentnosti – da se mora imati uvid u životni stav narodnih tribuna. Sanija je, sasvim transparentno, svoj stav švajcarskoj javnosti iskazala pucanjem u ikonu.
Tim rekreativnim stavom izraženim pucanjem u Hrista i Bogorodicu, bez imalo stida, pohvalila se građanima Ciriha i Švajcarske, zemlje iz koje se tradicionalno bira Papina garda i zemlje na čijoj zastavi i grbu ponosno stoji simbol hrišćanstva – krst!
Ikone su važne za sve hrišćane sveta. Kod pravoslavnih Srba, slavska ikona je često jedina uspomena koju bi oni koji su preživeli progone poneli sa ognjišta. Svaki rat je donosio stradanja i ikonu u zavežljaju. Ikona je bila i ostala naša lična karta, osobenost našeg hrišćanskog identiteta.
Sanija Ahmeti je Albanka poreklom sa Kosova i Metohije, prostora gde su crkve i manastiri, i u njima ikone, na tako malom prostoru najgušće koncentrisane svetinje sveta! Sa Kosova i Metohije, gde su sa brojnih razorenih ognjišta Srbi jedino poneli svoje ikone,
Sanija je, izgleda, sasvim transparentno, ponela mržnju. Iako neki mediji navode da je Sanija sletela u Švajcarsku iz Bosne i Hercegovine, ona je svoju političku kampanju započela iz Prištine, smešeći se sa bilborda prištinskog aerodroma. Za Evropu kampanja, izgleda, počinje na Kosovu!
Printscreen/X/Sania Ahmeti
Sanija Ahmeti
Za Saniju Ahmeti sloboda je anarhija, onakva kakva vlada na Kosovu i Metohiji, gde su svi odbornici Sanijini sunarodnici i gde se uništavanje svetinja koje su u temeljima hrišćanske Evrope smatra patriotizmom. Tako je Sanija snimkom kako puca u ikonu Bogorodice sa Hristom poručila onima u čije se krilo ugnezdila kako se ponaša gost u kući domaćina kada širi, sa prištinskog aerodroma, donešen patriotizam.
Verovatno odbornica i advokat Sanija nije od stresa, od kojeg se demokratski i transparentno oslobađala, stigla da nauči da hrišćanstvo ima univerzalne vrednosti – da se krst na zastavi zemlje u koju je prihajala ne razlikuje od onoga koji su skidali njeni sunarodnici sa srpskih crkava i manastira na Kosovu i Metohiji!
I dok prolaze dani u kojima na Kosovu i Metohiji, toj kolevki, po mnogima, najlepših ikona i fresaka na svetu, Srbi žive u strahu od mnogobrojnih Sanija Ahmeti, krajnje je vreme da se shvati da su razorene srpske svetinje i domovi na Kosovu i Metohiji bili ispit za hrišćansku Evropu na kojem je pala i zbog kojeg, u srcu države pod zastavom krsta, pucaju direktno u nju.
Rekreativno – da bi se odbornica grada Ciriha Sanija Ahmeti oslobodila stresa! Sanijin lajf kouč antistres programa je na Kosovu i Metohiji, srpskoj pokrajini u kojoj se od takvih Sanija strepi surovo realno za život i svetinje, uz nadu da se Srbi i njihove slavske ikone neće opet naći u zavežljaju jednog dana!
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Reakcija poslanika Nikosa Papadopoulosa na izložbu koja je, kako tvrdi, uvredila pravoslavnu veru, pokrenula je duboku diskusiju o granicama umetnosti i poštovanju svetih vrednosti. Reagovao i mitropolit Jeronim.
Dok Srbija oplakuje žrtve tragedije u Novom Sadu, meštani kragujevačkog naselja Korićani suočeni su sa strašnim prizorom – nepoznati počinioci su provalili na lokalno groblje, lomeći krstače i oštećujući spomen-ploče i kapelu.
U porti hrama Blagovesti Presvete Bogorodice, preko svetog znamenja krsta s ocilima, osvanula je petokraka zvezda – simbol koji podseća na mračna vremena i sećanje na bolne rane pravoslavnog naroda.
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve je na početku Velikogospoјinskog posta izrazio zabrinutost zbog nemira i podela i pozvao narod da prekine sukobe i okrene se miru, ljubavi i jedinstvu, uz molitvu Presvetoj Bogorodici da zaštiti sve koji čeznu za mirom.
Na Preobraženje Gospodnje, iz Mrkonjića stižu mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Verni će imati priliku da prvi put u svom gradu celivaju i dodirnu svetinju.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.
Victoria de la Kruz, španska monahinja i misonarka, decenijama je rizikovala svoj život u posleratnom Japanu, spasavajući devojčice i žene iz kandži trgovine ljudima.
U svojoj besedi za 10. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava – koliko god Gospod činio čuda i pružao milost, naš odabir da Mu okrenemo leđa može imati strašne posledice.