Dok Srbija oplakuje žrtve tragedije u Novom Sadu, meštani kragujevačkog naselja Korićani suočeni su sa strašnim prizorom – nepoznati počinioci su provalili na lokalno groblje, lomeći krstače i oštećujući spomen-ploče i kapelu.
U trenucima kad je Srbija zavijena u crno, dok su širom zemlje majke, očevi, sestre i braća poslednji put pozdravljali voljene na mestima večno posvećenim miru, neopisiva tuga nadvila se nad čitavom nacijom. Dan kada se opraštamo od nevinih žrtava nesreće na novosadskoj železničkoj stanici obeležen je i činom dubokog bezboštva – činom koji se rečima teško može opisati.
U kragujevačkom naselju Korićani, na lokalnom groblju, došlo je do nezapamćenog svetogrđa. Nepoznati počinioci, vođeni nesvetim nagonom, upali su na mesto gde mrtvi počivaju, ostavljajući iza sebe prizor zastrašujućeg pustošenja. Oskrnavili su čak trideset grobova, srušili krstače, polomili vaze za sveće, oštetili kapelu, a čak ni spomen-ploče, urezane ljubavlju i uspomenama, nisu pošteđene.
Wikipedia, Rina, Miloš Gajić
Ilustracija
- Šokirani smo. Ovo je za nas kao rana na srcu - kažu uznemireni meštani, prenosi Rina.
- Ovako nešto nikada ranije nije viđeno. Teško je gledati na oskrnavljene grobove, na naše simbole vere i mira pogažene na ovakav način, posebno odmah nakon Zadušnica, kad smo sveže osvežili uspomene na naše drage.
Ovaj bol duboko odzvanja, jer mesto gde su generacije nalazile utočište i gde su ljudi verovali da će naći mir za svoje najmilije, sada je pretvoreno u prizor profanog razaranja. Nedostatak kamera otežava policiji da uđe u trag počiniocima, ali zajednica veruje da će pravda biti zadovoljena i da će rane nanete svetosti ovog mesta biti makar delimično izlečene kada odgovorni budu privedeni pravdi.
Ovi dani su dani tuge, dani bola, dani kada su srca slomljena, a duše preopterećene. Međutim, čak i kroz suze i tugu, pravoslavna vera nas uči da svetlost mora nadvladati tamu, da oskrnavljeni grobovi nisu samo oskrnavljeni kamen i zemlja, već oskrnavljena nada i poštovanje svakoga od nas.
Na dan kada se odaje počast preminulima, pravoslavni vernici iz severnog dela Kosovske Mitrovice kreću u emotivno putovanje ka grobovima svojih voljenih, prevazilazeći etničke podele i obnavljajući vezu s prošlošću na mestima koja su svedoci patnje i nade.
Dok su patrijarsi širom pravoslavnog sveta poslali reči podrške i molitve za žrtve nesreće u Srbiji, carigradski patrijarh uputio je saučešće Španiji zbog poplava, ali ne i srpskom narodu. Da li iza ovog ćutanja postoji dublja poruka ili je reč o propustu u trenucima kada bi izraz solidarnosti bio znak bratske bliskosti?
Policija u selu blizu Soluna privela je sveštenika nakon prijave da je tokom žučne rasprave napao svoju sedamnaestogodišnju ćerku pred očima njene maloletne sestre. Privedeni je uložio protivtužbu, tvrdeći da mu je ćerka pretila nožem, što dodatno usložnjava ovaj porodični sukob.
Dok mnoge obuzima strah i nesigurnost, svetitelj iz Gruzije ostavlja pouku koja budi nadu: prava snaga nije u onome što dolazi spolja, već u veri koja gori u srcu i ne može biti ugašena.
Na dan kada katolička crkva proslavlja ovu svetiteljku iz 19. veka, mala Beatriz fotografisana je dok spava pored crvene ruže i drži krst – trenutak koji je osvojio hiljade srca i podsetio svet na moć vere, nežnosti i detinjstva.
Tokom istorijskog obraćanja u Knesetu, američki predsednik javno je govorio o Ivankinoj odluci da promeni veru, povezujući porodičnu priču sa političkim savezom između SAD i Izraela.
Dok se širom zemlje širi trend razgovora s "duhovima", iguman Manastira Ribnica snažnim rečima podseća da je jedina istinska veza s upokojenima u molitvi, a ne u obmanama koje otvaraju vrata zlu.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Muzički performans u Nacionalnoj operi u Štutgartu izaziva brojne kontroverze i uznemirenje među hrišćanskom zajednicom širom sveta, otvarajući pitanje granica umetničke slobode u savremenom društvu.
Sanija Ahmeti demonstrira antistres tehnike, skrnavivši hrišćansku svetinju, a njen čin svetogrđa šokirao je vernike koji se pitaju da li je ova "rekreativna" aktivnost "pomen" patnjama Srba na Kosovu i Metohiji.
Noćni napad na dve svetinje: Hram Svetog Spiridona i Hram Svetog oca Nikolaja postali cilj napada i uznemirili vernike, dok policija traži počinioce ovih incidenata.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Nakon teksta objavljenog u „Vijestima”, Mitropolija je javno demantovala navode i ukazala na pogrešno tumačenje izjava sveštenika i — kako ističu — „sračunate neistine” koje se o Crkvi plasiraju.
Predsednik Patrijaršijske komisije Ruske pravoslavne crkve za pitanja porodice, zaštite materinstva i dece ističe da krst nije samo ukras – on je znak pobede Hrista nad smrću, predanja Bogu i put ka duhovnom oslobađanju.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Na kraju je dobio rak, patio je, ali je postao uzor strpljenja i istrajnosti dok je i kroz to iskušenje prolazio, pričao je otac Partenije o starcu Pajsiju.
Od prazničnih trpeza u pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim domovima do modernih kuhinja – otkrijte kako se priprema ova poslastica od belanaca, meda i oraha koja je nekada bila simbol svečanosti i slatkog užitka.