VATIKAN ZABRANIO NAZIV “SUISKUPITELJKA” ZA BOGORODICU: Majka Božja više ne deli Hristovu misiju
Papa Lav XIV naglašava da je Isus jedini Spasitelj čovečanstva, dok Majka Božija ostaje posrednica u božanskom planu spasenja.
Iako su zajedno slavili jubilej Nikejskog sabora i istakli jedinstvo, odsustvo drugih pravoslavnih poglavara i izbor liturgijskog jezika izazvali su debatu u crkvenim krugovima.
Nikeja, mesto održavanja Prvog vaseljenskog sabora koji je 325. godine ujedinio hrišćanski svet, ponovo je postala središte jedinstva. Ipak, to jedinstvo nije bilo potpuno kao na samom Nikejskom saboru – pravoslavni svet predstavljala su samo dvojica patrijarha, iako su svi bili pozvani na obeležavanje jubileja, a svojim izostankom poslali su jasnu poruku Carigradskoj patrijaršiji. Tokom jubileja 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora, papa Lav XIV i patrijarh carigradski Vartolomej zajedno su pročitali Simvol vere u njegovom izvornom obliku, bez zapadnog dodatka "Filioque". Molitva je uzdignuta kraj arheoloških ostataka drevne bazilike svetog Neofita, u atmosferi hrišćanskog bratstva.
U svom obraćanju, papa Lav XIV je podsetio da zajedničko ispovedanje „hristološke vere“ ostaje temelj približavanja između katoličke i pravoslavne Crkve.
- Svi smo pozvani da prevaziđemo sramotu podela koje, nažalost, i dalje postoje, i da stremimo jedinstvu za koje se molio i koje je zapovedio Gospod Isus - rekao je pontifik, naglašavajući da današnje vreme traži zajedničko svedočenje mira i poštovanja prema svakom čoveku.

Pres služba Vatikana prenela je njegove reči:
- U Nikejskom Simvolu vere ispovedamo veru u jednog Boga Oca, ali to ispovedanje nije moguće bez priznavanja drugih ljudi za braću, onih koji su isto tako stvoreni po obrazu Božjem.
Papa je izrazio zahvalnost patrijarhu Vartolomeju što je Nikeja izabrana kao mesto proslave jubileja i dodao da se nada da će ova godišnjica doneti „plodove pomirenja, jedinstva i mira“.
U dokumentu posvećenom jubileju, papa Lav XIV je precizirao da Katolička crkva priznaje Simbol vere u njegovoj izvornom obliku, bez dopune Filioque, koja je dodata u Zapadnoj crkvi u narednim vekovima. Pontifik je podsetio da je Simbol vere o Svetom Duhu formulisán na Prvom carigradskom saboru 381. godine i da predstavlja zajedničko ispovedanje svih hrišćanskih tradicija:
- Delimo istu veru u jedinog Boga, Oca svih ljudi. Zajedno ispovedamo jedinog Gospoda i istinitog Sina Božijeg, Isusa Hrista, i jedinog Svetog Duha, koji nas nadahnjuje i pokreće ka potpunom jedinstvu i zajedničkom svedočenju Jevanđelja.
Narednog dana, u Hramu Svetog Georgija na Fanaru, služena je doksologija uz prisustvo obojice poglavara. Tokom velike jektenije đakon je izgovorio:
- Još se molimo za Najsvetijeg Episkopa papu Lava i Arhiepiskopa i patrijarha našeg Vartolomeja, i da Bog uputi njihova stopala ka svakom dobrom delu - pomenuvši prvo papu, pa onda svog patrijarha, a hor je tri puta otpustio: "Gospode, pomiluj". Papa Lav i patrijarh Vartolomej zajedno su pročitali molitvu „Očenaš“ na latinskom, a potom istovremeno blagoslovili vernike stojeći pred Carskim dverima.
Prisustvovali su patrijarh Aleksandrijski Teodor, arhijerarhi Carigradske i Rimske crkve, kao i zamenik državnog sekretara SAD Majkl Rigas.
Ipak, iz perspektive onih koji oprezno gledaju na ekumenizam, ovakvi susreti nose i rizik. Skeptici upozoravaju da simbolična čitanja Simbola vere, iako lepa u gestu, ne menjaju stvarne razlike u učenju i praksi, te da pojedini postupci mogu stvoriti privid jedinstva koji ne odražava duboku istinu vere. Istovremeno, pravoslavni crkveni krugovi ne gledaju blagonaklono na to što je patrijarh Vartolomej pročitao "Očenaš" na latinskom, jer taj čin za mnoge vernike simbolizuje odstupanje od tradicije i liturgijskog poretka koji je vekovima oblikovan na Istoku.
Papa Lav XIV naglašava da je Isus jedini Spasitelj čovečanstva, dok Majka Božija ostaje posrednica u božanskom planu spasenja. Sveti Otac započeo prvu inostranu posetu na Dan zahvalnosti, uz simboličan poklon novinara i poruku o istini, skladu i odgovornosti pred savremenim svetom. Dok hrišćanski svet prati obeležavanje 1.700 godina Prvog vaseljenskog sabora, odsustvo dva patrijarhata tumači se kao snažna poruka Carigradskoj patrijaršiji i nagoveštaj tenzija unutar pravoslavlja. Dok svet prati simboličan korak ka miru i dijalogu, deo pravoslavlja izražava rezerve zbog brzog približavanja Rimu i straha od ustupaka u veri i tradiciji.
VATIKAN ZABRANIO NAZIV “SUISKUPITELJKA” ZA BOGORODICU: Majka Božja više ne deli Hristovu misiju
ISTORIJSKA POSETA POGLAVARA RIMOKATOLIČKE CRKVE: Papa Lav XIV stigao u Tursku
NOVI RASKOL U PRAVOSLAVLJU: Jerusalimski i antiohijski patrijarh odbili da prisustvuju susretu pape i carigradskog patrijarha u Nikiji
ŠTA SU PAPA LAV I PATRIJARH VARTOLOMEJ POTPISALI DANAS U ISTANBULU: Brojne reakcije pravoslavnog i katoličkog sveta
Dok patrijarh carigradski najavljuje dolazak rimskog pontifa i poziva na „jedinstvo u istini“, među pravoslavnim narodima raste strah da se ispod plašta sabornosti krije najdublja izdaja Svetog Predanja
Zvanično hvaljena kao "istorijski trenutak jedinstva", poseta poglavara Rimokatoličke crkve izaziva zabrinutost teologa i klirika – da li se radi o dijalogu ili političko-verskoj igri?
Na zvaničnoj večeri sa katoličkim hodočasnicima patrijarh Carigradski govorio o jedinstvu hrišćana, svom školovanju u Rimu i susretima sa papama, što je naišlo na osudu protivnika ekumenizma u pravoslavnom svetu.
Prisustvo prelata Džozefa Tobina na pravoslavnom bogosluženju, tokom kojeg ga je patrijarh Vartolomej oslovio titulom "visokopreosvećeni", izazvalo je oštre reakcije vernika širom sveta i otvorilo ozbiljna kanonska pitanja o granicama dijaloga s Vatikanom.
Zašto je Božićni post mnogo više od uzdržanja od hrane, kako nas uči sporosti, milosrđu i tihom iščekivanju, i zbog čega Badnji dan predstavlja vrhunac puta ka Rođenju Gospoda Isusa Hrista.
Otac Andrej smatra da uzrok nije samo fizičke prirode, već da se dešava susret čoveka sa nečim mnogo dubljim.
Dok joj se anđeli klanjaju, demoni pred njom ustuknu, jer u njoj vide pobedu čoveka nad zlom.
Liturgija se služi da bi se vernici pričestili, tačnije, da bi se s Bogom sjedinili, istakao je otac Goran.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Liturgija se služi da bi se vernici pričestili, tačnije, da bi se s Bogom sjedinili, istakao je otac Goran.
Jednostavan, dekorativan i hranljiv recept koji spaja prirodne ukuse i kreativnost u danima posta.
Rođen kao Johen Bunge, odrastao bez žive vere, danas živi povučeno u italijanskom delu Švajcarske, noseći u sebi put koji je započeo među ratnim zgarištima i rimskim katakombama.