Dok hrišćanski svet prati obeležavanje 1.700 godina Prvog vaseljenskog sabora, odsustvo dva patrijarhata tumači se kao snažna poruka Carigradskoj patrijaršiji i nagoveštaj tenzija unutar pravoslavlja.
Istorijska poseta pape Lava XIV i patrijarha carigradskog Vartolomeja Nikiji u Bitiniji (Turska), mestu održavanja Prvog vaseljenskog sabora pre 1.700 godina, ostala je pomalo u senci odsustva Jerusalimskog i Antiohijskog patrijarhata, koji su bili pozvani, ali se danas nisu pojavili na svečanosti. Prema crkvenim izvorima, ovo odsustvo nije formalno, već predstavlja gest značajnog simbola i poruke upućene direktno Carigradskoj patrijaršiji.
Svečanost je održana na arheološkom lokalitetu gde se nalaze ruševine bazilike Svetog Neofita. Prisustvovali su patrijarh aleksandrijski Teodor II, arhijereji iz hrišćanskih zajednica Turske i bliski saradnici oba poglavara.
Tanjug/AP Photo/Domenico Stinellis
Ipak, izostanak predstavnika jerusalimskog i antiohijskog patrijarhata nije prošao nezapaženo.
. Na istorijskom događaju koji ima panpravoslavni karakter, ova odsustva šalju jasnu poruku Carigradskoj patrijaršiji o pitanjima koja dugo čekaju rešavanje - kažu isti izvori.
Crkveni krugovi: "Odsustvo je poruka Carigradskoj patrijaršiji"
Izvori koji poznaju delikatne odnose između Istoka i Zapada objasnili su za portal vimaorthodoxias.gr da stav Jerusalima i Antiohije nije usmeren protiv pape Rima. Odsustvo je povezano isključivo sa nerazrešenim pitanjima među pravoslavnim patrijarhatima.
Kao ključni razlozi navode se: dugotrajna nesuglasica Antiohije sa Carigradskom patrijaršijom po pitanju Katara; rezervisan stav Jerusalima prema inicijativama dijaloga koje smatraju da se preduzimaju bez dovoljne panpravoslavne konsultacije.
- Čak i formalno prisustvo moglo bi se protumačiti kao neformalni pristanak. Zbog toga odsustvo ima karakter upozorenja - napominju pojednini grčki crkveni izvori.
Tanjug/AP Photo/Domenico Stinellis
Papa Lav XIV i patrijarh carigradski Vartolomej
Patrijarh carigradski insistira na simbolici jedinstva
Carigradski patrijarh u svojim javnim porukama i dalje naglašava jedinstvo. U Nikiji, patrijarh Vartolomej je istakao istorijski značaj Sabora iz 325. godine i podvukao – prema zvaničnom saopštenju ec-patr.org – da „susret pape i patrijarha na mestu gde je utvrđeno dogmatsko jedinstvo Crkve šalje poruku nade u vremenu nemira“.
Krugovi Carigradske patrijaršije dodaju da odsustva ne umanjuju karakter događaja, iako „neosporno smanjuju vidljivost panpravoslavnog učešća“.
Poseta pape Lava XIV nastavlja se u okviru trodnevne turneje po Turskoj. Ranije danas posetio je katedralu Svetog Duha i Dom za stare i nemoćne, dok će uveče imati zvanični susret sa apostolskom delegacijom Vatikana.
Tanjug/AP Photo/Domenico Stinellis
Papa Lav XIV doputovao je u Nikeju sa delegacijom crkvenih velikodostojnika
U Carigradsku patrijaršiju stići će u subotu, 29. novembra, u 15:30, gde će ga dočekati patrijarh Vartolomej u Patrijaršijskoj crkvi Svetog Georgija. Biće služena molitva zahvalnica, nakon čega će biti potpisano zajedničko saopštenje u Sali prestola.
Na Liturgiji u nedelju, na dan praznika Svetog Andreja, službu će zajedno služiti Carigradski patrijarh i patrijarh Aleksandrije Teodor. Papa Rima prisustvovaće kao zvanični gost pre nego što otputuje za Bejrut.
Stav Aleksandrije
Aleksandrijska patrijaršija, inače bliska Carigradskoj, odlučila je je da prisustvuje u Nikiji kao znak podrške teološkom dijalogu i sećanju na Prvi vaseljenski sabor. Prisustvo patrijarha Teodora pokazuje koliko Drugi presto patrijarhat pridaje značaj unapređenju jedinstva i naglašava da glas Afrike ne sme biti izostavljen iz važnih ekumenskih inicijativa.
Tanjug/AP Photo/Domenico Stinellis
Papa Lav XIV i patrijarh carigradski Vartolomej
Reakcije i procene za budućnost
Crkveni krugovi kažu da će naredni dani pokazati da li odsustvo Jerusalima i Antiohije predstavlja izolovan incident ili nagoveštaj šireg panpravoslavnog nezadovoljstva. Drugi umanjuju tenzije, naglašavajući da duhovni značaj godišnjice nadmašuje privremene nesuglasice.
Istorijska poseta Nikiji nesumnjivo će ostati jedan od najvažnijih trenutaka dijaloga između Pravoslavlja i Katolicizma u poslednjim godinama.
Ipak, značajno odsustvo patrijaraha Jerusalimskog i Antiohijskog pokazuje da, ispod svečane fasade, postoje ozbiljne tenzije koje se ne mogu ignorisati.
Samo nekoliko meseci nakon što su obnovile liturgijsko jedinstvo, dve drevne patrijaršije, jerusalimska i antiohijska, ponovo su u sukobu zbog jurisdikcije u Kataru.
Dok patrijarh carigradski najavljuje dolazak rimskog pontifa i poziva na „jedinstvo u istini“, među pravoslavnim narodima raste strah da se ispod plašta sabornosti krije najdublja izdaja Svetog Predanja
Prisustvo prelata Džozefa Tobina na pravoslavnom bogosluženju, tokom kojeg ga je patrijarh Vartolomej oslovio titulom "visokopreosvećeni", izazvalo je oštre reakcije vernika širom sveta i otvorilo ozbiljna kanonska pitanja o granicama dijaloga s Vatikanom.
Na zvaničnoj večeri sa katoličkim hodočasnicima patrijarh Carigradski govorio o jedinstvu hrišćana, svom školovanju u Rimu i susretima sa papama, što je naišlo na osudu protivnika ekumenizma u pravoslavnom svetu.
Trodnevni boravak carigradskog patrijarha u Letoniji, susreti sa državnim vrhom i oštre poruke protiv Moskve, prema oceni analitičara, stvaraju uslove za novu veliku krizu u pravoslavnom svetu.
Zvanično hvaljena kao "istorijski trenutak jedinstva", poseta poglavara Rimokatoličke crkve izaziva zabrinutost teologa i klirika – da li se radi o dijalogu ili političko-verskoj igri?
Na dan kada je suočen sa pretnjom stradanja u vreloj vodi, Sveti Patrikije ostaje nepokolebljiv u veri, a zajedno sa svojim saborcima završava život kao mučenik, ne odričući se Hrista.
Prema rečima moskovskog mitropolita iz 19. veka, čovek pred putirom ne stoji kao pred simbolom, već pred ognjem koji preobražava greh, leči unutrašnje rane i otvara perspektivu večnog života.
Arhijerejska liturgija, litija oko crkve Svete Trojice i molitveno jedinstvo monaštva, sveštenstva i vernog naroda obeležili su hramovnu slavu Donjeg Ostroga, uz poruku o prisustvu i delovanju Svetog Duha u Crkvi.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Spor između dva klirika pravoslavne crkve, jednog arhijereja i jednog monaha, oko vernosti patrijarhu i upotrebe interneta dodatno raspiruje tenzije koje prete da dovedu do ozbiljnijih podela u eparhiji Sidirikastriji i šire.
Sarajevo, Zagreb i Podgorica pojavljuju se kao tačke istog pritiska, dok profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči, protojerej-stavrofor Darko Đogo, objašnjava da iza naizgled nepovezanih inicijativa stoji dugoročna strategija razbijanja identiteta.
Iako su zajedno slavili jubilej Nikejskog sabora i istakli jedinstvo, odsustvo drugih pravoslavnih poglavara i izbor liturgijskog jezika izazvali su debatu u crkvenim krugovima.
Prema rečima moskovskog mitropolita iz 19. veka, čovek pred putirom ne stoji kao pred simbolom, već pred ognjem koji preobražava greh, leči unutrašnje rane i otvara perspektivu večnog života.
U besedi za nedelju 7. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opisuje delovanje Duha istine kao unutrašnje svedočenje koje ne objašnjava samo veru, već je čini živom, prisutnom i lično doživljenom.
Kada se reči izgovaraju mehanički i bez unutrašnje pažnje, pouka starca Ilije Optinskog otkriva kako jedan jednostavan duhovni početak može da promeni smisao molitve i odnos čoveka prema svakodnevici.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
U besedi za nedelju 7. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opisuje delovanje Duha istine kao unutrašnje svedočenje koje ne objašnjava samo veru, već je čini živom, prisutnom i lično doživljenom.
Od rada i baštovanstva do venčanja i odlaska na groblje - jeromonah Visokopetrovskog manastira u Moskvi razjašnjava šta Crkva zaista uči o Duhovima, a šta potiče iz narodnih zabluda i sujeverja.