Dok hrišćanski svet prati obeležavanje 1.700 godina Prvog vaseljenskog sabora, odsustvo dva patrijarhata tumači se kao snažna poruka Carigradskoj patrijaršiji i nagoveštaj tenzija unutar pravoslavlja.
Istorijska poseta pape Lava XIV i patrijarha carigradskog Vartolomeja Nikiji u Bitiniji (Turska), mestu održavanja Prvog vaseljenskog sabora pre 1.700 godina, ostala je pomalo u senci odsustva Jerusalimskog i Antiohijskog patrijarhata, koji su bili pozvani, ali se danas nisu pojavili na svečanosti. Prema crkvenim izvorima, ovo odsustvo nije formalno, već predstavlja gest značajnog simbola i poruke upućene direktno Carigradskoj patrijaršiji.
Svečanost je održana na arheološkom lokalitetu gde se nalaze ruševine bazilike Svetog Neofita. Prisustvovali su patrijarh aleksandrijski Teodor II, arhijereji iz hrišćanskih zajednica Turske i bliski saradnici oba poglavara.
Tanjug/AP Photo/Domenico Stinellis
Ipak, izostanak predstavnika jerusalimskog i antiohijskog patrijarhata nije prošao nezapaženo.
. Na istorijskom događaju koji ima panpravoslavni karakter, ova odsustva šalju jasnu poruku Carigradskoj patrijaršiji o pitanjima koja dugo čekaju rešavanje - kažu isti izvori.
Crkveni krugovi: "Odsustvo je poruka Carigradskoj patrijaršiji"
Izvori koji poznaju delikatne odnose između Istoka i Zapada objasnili su za portal vimaorthodoxias.gr da stav Jerusalima i Antiohije nije usmeren protiv pape Rima. Odsustvo je povezano isključivo sa nerazrešenim pitanjima među pravoslavnim patrijarhatima.
Kao ključni razlozi navode se: dugotrajna nesuglasica Antiohije sa Carigradskom patrijaršijom po pitanju Katara; rezervisan stav Jerusalima prema inicijativama dijaloga koje smatraju da se preduzimaju bez dovoljne panpravoslavne konsultacije.
- Čak i formalno prisustvo moglo bi se protumačiti kao neformalni pristanak. Zbog toga odsustvo ima karakter upozorenja - napominju pojednini grčki crkveni izvori.
Tanjug/AP Photo/Domenico Stinellis
Papa Lav XIV i patrijarh carigradski Vartolomej
Patrijarh carigradski insistira na simbolici jedinstva
Carigradski patrijarh u svojim javnim porukama i dalje naglašava jedinstvo. U Nikiji, patrijarh Vartolomej je istakao istorijski značaj Sabora iz 325. godine i podvukao – prema zvaničnom saopštenju ec-patr.org – da „susret pape i patrijarha na mestu gde je utvrđeno dogmatsko jedinstvo Crkve šalje poruku nade u vremenu nemira“.
Krugovi Carigradske patrijaršije dodaju da odsustva ne umanjuju karakter događaja, iako „neosporno smanjuju vidljivost panpravoslavnog učešća“.
Poseta pape Lava XIV nastavlja se u okviru trodnevne turneje po Turskoj. Ranije danas posetio je katedralu Svetog Duha i Dom za stare i nemoćne, dok će uveče imati zvanični susret sa apostolskom delegacijom Vatikana.
Tanjug/AP Photo/Domenico Stinellis
Papa Lav XIV doputovao je u Nikeju sa delegacijom crkvenih velikodostojnika
U Carigradsku patrijaršiju stići će u subotu, 29. novembra, u 15:30, gde će ga dočekati patrijarh Vartolomej u Patrijaršijskoj crkvi Svetog Georgija. Biće služena molitva zahvalnica, nakon čega će biti potpisano zajedničko saopštenje u Sali prestola.
Na Liturgiji u nedelju, na dan praznika Svetog Andreja, službu će zajedno služiti Carigradski patrijarh i patrijarh Aleksandrije Teodor. Papa Rima prisustvovaće kao zvanični gost pre nego što otputuje za Bejrut.
Stav Aleksandrije
Aleksandrijska patrijaršija, inače bliska Carigradskoj, odlučila je je da prisustvuje u Nikiji kao znak podrške teološkom dijalogu i sećanju na Prvi vaseljenski sabor. Prisustvo patrijarha Teodora pokazuje koliko Drugi presto patrijarhat pridaje značaj unapređenju jedinstva i naglašava da glas Afrike ne sme biti izostavljen iz važnih ekumenskih inicijativa.
Tanjug/AP Photo/Domenico Stinellis
Papa Lav XIV i patrijarh carigradski Vartolomej
Reakcije i procene za budućnost
Crkveni krugovi kažu da će naredni dani pokazati da li odsustvo Jerusalima i Antiohije predstavlja izolovan incident ili nagoveštaj šireg panpravoslavnog nezadovoljstva. Drugi umanjuju tenzije, naglašavajući da duhovni značaj godišnjice nadmašuje privremene nesuglasice.
Istorijska poseta Nikiji nesumnjivo će ostati jedan od najvažnijih trenutaka dijaloga između Pravoslavlja i Katolicizma u poslednjim godinama.
Ipak, značajno odsustvo patrijaraha Jerusalimskog i Antiohijskog pokazuje da, ispod svečane fasade, postoje ozbiljne tenzije koje se ne mogu ignorisati.
Samo nekoliko meseci nakon što su obnovile liturgijsko jedinstvo, dve drevne patrijaršije, jerusalimska i antiohijska, ponovo su u sukobu zbog jurisdikcije u Kataru.
Dok patrijarh carigradski najavljuje dolazak rimskog pontifa i poziva na „jedinstvo u istini“, među pravoslavnim narodima raste strah da se ispod plašta sabornosti krije najdublja izdaja Svetog Predanja
Prisustvo prelata Džozefa Tobina na pravoslavnom bogosluženju, tokom kojeg ga je patrijarh Vartolomej oslovio titulom "visokopreosvećeni", izazvalo je oštre reakcije vernika širom sveta i otvorilo ozbiljna kanonska pitanja o granicama dijaloga s Vatikanom.
Na zvaničnoj večeri sa katoličkim hodočasnicima patrijarh Carigradski govorio o jedinstvu hrišćana, svom školovanju u Rimu i susretima sa papama, što je naišlo na osudu protivnika ekumenizma u pravoslavnom svetu.
Trodnevni boravak carigradskog patrijarha u Letoniji, susreti sa državnim vrhom i oštre poruke protiv Moskve, prema oceni analitičara, stvaraju uslove za novu veliku krizu u pravoslavnom svetu.
Zvanično hvaljena kao "istorijski trenutak jedinstva", poseta poglavara Rimokatoličke crkve izaziva zabrinutost teologa i klirika – da li se radi o dijalogu ili političko-verskoj igri?
U besedi za 13. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički govori o skrivenim okovima greha i o sili Hrista koja oslobađa i iz najdubljeg mraka – jačoj od smrti i ada.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Patrokla i Svetog mučenika Mirona po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti patrijarsi Aleksandar, Jovan i Pavle Carigradski. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Margarete Vard, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedan od najvećih crkvenih učitelja objasnio je kako se ova unutrašnja slabost ne zadržava samo na čoveku koji je nosi, već se širi i na njegove odnose.
Mnogi posle ovakvog sna počinju da traže skrivene poruke i znakove, ali Crkva savetuje drugačiji odnos prema snovima i upućuje nas na ono što zaista možemo učiniti za svoje preminule bližnje.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Spor između dva klirika pravoslavne crkve, jednog arhijereja i jednog monaha, oko vernosti patrijarhu i upotrebe interneta dodatno raspiruje tenzije koje prete da dovedu do ozbiljnijih podela u eparhiji Sidirikastriji i šire.
Sarajevo, Zagreb i Podgorica pojavljuju se kao tačke istog pritiska, dok profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči, protojerej-stavrofor Darko Đogo, objašnjava da iza naizgled nepovezanih inicijativa stoji dugoročna strategija razbijanja identiteta.
U besedi za 13. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički govori o skrivenim okovima greha i o sili Hrista koja oslobađa i iz najdubljeg mraka – jačoj od smrti i ada.
Jedan od najvećih crkvenih učitelja objasnio je kako se ova unutrašnja slabost ne zadržava samo na čoveku koji je nosi, već se širi i na njegove odnose.
Mnogi posle ovakvog sna počinju da traže skrivene poruke i znakove, ali Crkva savetuje drugačiji odnos prema snovima i upućuje nas na ono što zaista možemo učiniti za svoje preminule bližnje.
Na Veliku Gospojinu u Pivskom manastiru služena Sveta arhijerejska liturgija, a mitropolit budimljansko-nikšićki u besedi govorio o životu, stradanju i veri generala Mladića.