Dok hrišćanski svet prati obeležavanje 1.700 godina Prvog vaseljenskog sabora, odsustvo dva patrijarhata tumači se kao snažna poruka Carigradskoj patrijaršiji i nagoveštaj tenzija unutar pravoslavlja.
Istorijska poseta pape Lava XIV i patrijarha carigradskog Vartolomeja Nikiji u Bitiniji (Turska), mestu održavanja Prvog vaseljenskog sabora pre 1.700 godina, ostala je pomalo u senci odsustva Jerusalimskog i Antiohijskog patrijarhata, koji su bili pozvani, ali se danas nisu pojavili na svečanosti. Prema crkvenim izvorima, ovo odsustvo nije formalno, već predstavlja gest značajnog simbola i poruke upućene direktno Carigradskoj patrijaršiji.
Svečanost je održana na arheološkom lokalitetu gde se nalaze ruševine bazilike Svetog Neofita. Prisustvovali su patrijarh aleksandrijski Teodor II, arhijereji iz hrišćanskih zajednica Turske i bliski saradnici oba poglavara.
Tanjug/AP Photo/Domenico Stinellis
Ipak, izostanak predstavnika jerusalimskog i antiohijskog patrijarhata nije prošao nezapaženo.
. Na istorijskom događaju koji ima panpravoslavni karakter, ova odsustva šalju jasnu poruku Carigradskoj patrijaršiji o pitanjima koja dugo čekaju rešavanje - kažu isti izvori.
Crkveni krugovi: "Odsustvo je poruka Carigradskoj patrijaršiji"
Izvori koji poznaju delikatne odnose između Istoka i Zapada objasnili su za portal vimaorthodoxias.gr da stav Jerusalima i Antiohije nije usmeren protiv pape Rima. Odsustvo je povezano isključivo sa nerazrešenim pitanjima među pravoslavnim patrijarhatima.
Kao ključni razlozi navode se: dugotrajna nesuglasica Antiohije sa Carigradskom patrijaršijom po pitanju Katara; rezervisan stav Jerusalima prema inicijativama dijaloga koje smatraju da se preduzimaju bez dovoljne panpravoslavne konsultacije.
- Čak i formalno prisustvo moglo bi se protumačiti kao neformalni pristanak. Zbog toga odsustvo ima karakter upozorenja - napominju pojednini grčki crkveni izvori.
Tanjug/AP Photo/Domenico Stinellis
Papa Lav XIV i patrijarh carigradski Vartolomej
Patrijarh carigradski insistira na simbolici jedinstva
Carigradski patrijarh u svojim javnim porukama i dalje naglašava jedinstvo. U Nikiji, patrijarh Vartolomej je istakao istorijski značaj Sabora iz 325. godine i podvukao – prema zvaničnom saopštenju ec-patr.org – da „susret pape i patrijarha na mestu gde je utvrđeno dogmatsko jedinstvo Crkve šalje poruku nade u vremenu nemira“.
Krugovi Carigradske patrijaršije dodaju da odsustva ne umanjuju karakter događaja, iako „neosporno smanjuju vidljivost panpravoslavnog učešća“.
Poseta pape Lava XIV nastavlja se u okviru trodnevne turneje po Turskoj. Ranije danas posetio je katedralu Svetog Duha i Dom za stare i nemoćne, dok će uveče imati zvanični susret sa apostolskom delegacijom Vatikana.
Tanjug/AP Photo/Domenico Stinellis
Papa Lav XIV doputovao je u Nikeju sa delegacijom crkvenih velikodostojnika
U Carigradsku patrijaršiju stići će u subotu, 29. novembra, u 15:30, gde će ga dočekati patrijarh Vartolomej u Patrijaršijskoj crkvi Svetog Georgija. Biće služena molitva zahvalnica, nakon čega će biti potpisano zajedničko saopštenje u Sali prestola.
Na Liturgiji u nedelju, na dan praznika Svetog Andreja, službu će zajedno služiti Carigradski patrijarh i patrijarh Aleksandrije Teodor. Papa Rima prisustvovaće kao zvanični gost pre nego što otputuje za Bejrut.
Stav Aleksandrije
Aleksandrijska patrijaršija, inače bliska Carigradskoj, odlučila je je da prisustvuje u Nikiji kao znak podrške teološkom dijalogu i sećanju na Prvi vaseljenski sabor. Prisustvo patrijarha Teodora pokazuje koliko Drugi presto patrijarhat pridaje značaj unapređenju jedinstva i naglašava da glas Afrike ne sme biti izostavljen iz važnih ekumenskih inicijativa.
Tanjug/AP Photo/Domenico Stinellis
Papa Lav XIV i patrijarh carigradski Vartolomej
Reakcije i procene za budućnost
Crkveni krugovi kažu da će naredni dani pokazati da li odsustvo Jerusalima i Antiohije predstavlja izolovan incident ili nagoveštaj šireg panpravoslavnog nezadovoljstva. Drugi umanjuju tenzije, naglašavajući da duhovni značaj godišnjice nadmašuje privremene nesuglasice.
Istorijska poseta Nikiji nesumnjivo će ostati jedan od najvažnijih trenutaka dijaloga između Pravoslavlja i Katolicizma u poslednjim godinama.
Ipak, značajno odsustvo patrijaraha Jerusalimskog i Antiohijskog pokazuje da, ispod svečane fasade, postoje ozbiljne tenzije koje se ne mogu ignorisati.
Samo nekoliko meseci nakon što su obnovile liturgijsko jedinstvo, dve drevne patrijaršije, jerusalimska i antiohijska, ponovo su u sukobu zbog jurisdikcije u Kataru.
Dok patrijarh carigradski najavljuje dolazak rimskog pontifa i poziva na „jedinstvo u istini“, među pravoslavnim narodima raste strah da se ispod plašta sabornosti krije najdublja izdaja Svetog Predanja
Prisustvo prelata Džozefa Tobina na pravoslavnom bogosluženju, tokom kojeg ga je patrijarh Vartolomej oslovio titulom "visokopreosvećeni", izazvalo je oštre reakcije vernika širom sveta i otvorilo ozbiljna kanonska pitanja o granicama dijaloga s Vatikanom.
Na zvaničnoj večeri sa katoličkim hodočasnicima patrijarh Carigradski govorio o jedinstvu hrišćana, svom školovanju u Rimu i susretima sa papama, što je naišlo na osudu protivnika ekumenizma u pravoslavnom svetu.
Trodnevni boravak carigradskog patrijarha u Letoniji, susreti sa državnim vrhom i oštre poruke protiv Moskve, prema oceni analitičara, stvaraju uslove za novu veliku krizu u pravoslavnom svetu.
Zvanično hvaljena kao "istorijski trenutak jedinstva", poseta poglavara Rimokatoličke crkve izaziva zabrinutost teologa i klirika – da li se radi o dijalogu ili političko-verskoj igri?
U besedi za sredu Svetle sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, vladika, tumači stih iz Poslanice Rimljanima i otvara neobičan i snažan pogled na čovekovu sudbinu, u kojem se otkriva ideja o trajnoj pripadnosti Bogu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetlu sredu i Prepodobnog Tita Čudotvorca po starom, i Svetlu sredu i Svete apostole Aristarha, Puda i Trofima po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Krescencija, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U vremenu unutrašnjeg pritiska i nevidljivih lomova, pravoslavno učenje otkriva dve potpuno suprotne duhovne sile koje deluju gotovo isto, ali vode u različitim pravcima.
U jeku žestokih optužbi predsednika Sjedinjenih Američkih Država na račun poglavara Rimokatoličke crkve, Masud Pezeškijan iznenadio je javnost podrškom Svetom Ocu, uz oštru osudu korišćenja vere u političko-religijskim porukama.
Od zatvorenog oltara tokom posta do iznenadne otvorenosti koja briše granicu između čoveka i Boga, Svetla sedmica otkriva smisao koji mnogi primete tek kada zakorače unutra.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Spor između dva klirika pravoslavne crkve, jednog arhijereja i jednog monaha, oko vernosti patrijarhu i upotrebe interneta dodatno raspiruje tenzije koje prete da dovedu do ozbiljnijih podela u eparhiji Sidirikastriji i šire.
Sarajevo, Zagreb i Podgorica pojavljuju se kao tačke istog pritiska, dok profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči, protojerej-stavrofor Darko Đogo, objašnjava da iza naizgled nepovezanih inicijativa stoji dugoročna strategija razbijanja identiteta.
Iako su zajedno slavili jubilej Nikejskog sabora i istakli jedinstvo, odsustvo drugih pravoslavnih poglavara i izbor liturgijskog jezika izazvali su debatu u crkvenim krugovima.
U besedi za sredu Svetle sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, vladika, tumači stih iz Poslanice Rimljanima i otvara neobičan i snažan pogled na čovekovu sudbinu, u kojem se otkriva ideja o trajnoj pripadnosti Bogu.
U vremenu unutrašnjeg pritiska i nevidljivih lomova, pravoslavno učenje otkriva dve potpuno suprotne duhovne sile koje deluju gotovo isto, ali vode u različitim pravcima.
Od zatvorenog oltara tokom posta do iznenadne otvorenosti koja briše granicu između čoveka i Boga, Svetla sedmica otkriva smisao koji mnogi primete tek kada zakorače unutra.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
Snažna beseda arhijerejskog namesnika podgoričko-kolašinskog otvorila je pitanje suštine vere i upozorila da se susret sa Bogom ne svodi na spoljašnje oblike, već na živo učešće u liturgiji i delatnu ljubav prema Hristu.
Posle Vaskrsa u kuhinji ostaju šarena jaja i pitanje kako ih pretvoriti u nešto novo. Ovaj jednostavan recept spaja začine i tradiciju u jelo potpuno drugačijeg izgleda i ukusa.