Dok hrišćanski svet prati obeležavanje 1.700 godina Prvog vaseljenskog sabora, odsustvo dva patrijarhata tumači se kao snažna poruka Carigradskoj patrijaršiji i nagoveštaj tenzija unutar pravoslavlja.
Istorijska poseta pape Lava XIV i patrijarha carigradskog Vartolomeja Nikiji u Bitiniji (Turska), mestu održavanja Prvog vaseljenskog sabora pre 1.700 godina, ostala je pomalo u senci odsustva Jerusalimskog i Antiohijskog patrijarhata, koji su bili pozvani, ali se danas nisu pojavili na svečanosti. Prema crkvenim izvorima, ovo odsustvo nije formalno, već predstavlja gest značajnog simbola i poruke upućene direktno Carigradskoj patrijaršiji.
Svečanost je održana na arheološkom lokalitetu gde se nalaze ruševine bazilike Svetog Neofita. Prisustvovali su patrijarh aleksandrijski Teodor II, arhijereji iz hrišćanskih zajednica Turske i bliski saradnici oba poglavara.
Tanjug/AP Photo/Domenico Stinellis
Ipak, izostanak predstavnika jerusalimskog i antiohijskog patrijarhata nije prošao nezapaženo.
. Na istorijskom događaju koji ima panpravoslavni karakter, ova odsustva šalju jasnu poruku Carigradskoj patrijaršiji o pitanjima koja dugo čekaju rešavanje - kažu isti izvori.
Crkveni krugovi: "Odsustvo je poruka Carigradskoj patrijaršiji"
Izvori koji poznaju delikatne odnose između Istoka i Zapada objasnili su za portal vimaorthodoxias.gr da stav Jerusalima i Antiohije nije usmeren protiv pape Rima. Odsustvo je povezano isključivo sa nerazrešenim pitanjima među pravoslavnim patrijarhatima.
Kao ključni razlozi navode se: dugotrajna nesuglasica Antiohije sa Carigradskom patrijaršijom po pitanju Katara; rezervisan stav Jerusalima prema inicijativama dijaloga koje smatraju da se preduzimaju bez dovoljne panpravoslavne konsultacije.
- Čak i formalno prisustvo moglo bi se protumačiti kao neformalni pristanak. Zbog toga odsustvo ima karakter upozorenja - napominju pojednini grčki crkveni izvori.
Tanjug/AP Photo/Domenico Stinellis
Papa Lav XIV i patrijarh carigradski Vartolomej
Patrijarh carigradski insistira na simbolici jedinstva
Carigradski patrijarh u svojim javnim porukama i dalje naglašava jedinstvo. U Nikiji, patrijarh Vartolomej je istakao istorijski značaj Sabora iz 325. godine i podvukao – prema zvaničnom saopštenju ec-patr.org – da „susret pape i patrijarha na mestu gde je utvrđeno dogmatsko jedinstvo Crkve šalje poruku nade u vremenu nemira“.
Krugovi Carigradske patrijaršije dodaju da odsustva ne umanjuju karakter događaja, iako „neosporno smanjuju vidljivost panpravoslavnog učešća“.
Poseta pape Lava XIV nastavlja se u okviru trodnevne turneje po Turskoj. Ranije danas posetio je katedralu Svetog Duha i Dom za stare i nemoćne, dok će uveče imati zvanični susret sa apostolskom delegacijom Vatikana.
Tanjug/AP Photo/Domenico Stinellis
Papa Lav XIV doputovao je u Nikeju sa delegacijom crkvenih velikodostojnika
U Carigradsku patrijaršiju stići će u subotu, 29. novembra, u 15:30, gde će ga dočekati patrijarh Vartolomej u Patrijaršijskoj crkvi Svetog Georgija. Biće služena molitva zahvalnica, nakon čega će biti potpisano zajedničko saopštenje u Sali prestola.
Na Liturgiji u nedelju, na dan praznika Svetog Andreja, službu će zajedno služiti Carigradski patrijarh i patrijarh Aleksandrije Teodor. Papa Rima prisustvovaće kao zvanični gost pre nego što otputuje za Bejrut.
Stav Aleksandrije
Aleksandrijska patrijaršija, inače bliska Carigradskoj, odlučila je je da prisustvuje u Nikiji kao znak podrške teološkom dijalogu i sećanju na Prvi vaseljenski sabor. Prisustvo patrijarha Teodora pokazuje koliko Drugi presto patrijarhat pridaje značaj unapređenju jedinstva i naglašava da glas Afrike ne sme biti izostavljen iz važnih ekumenskih inicijativa.
Tanjug/AP Photo/Domenico Stinellis
Papa Lav XIV i patrijarh carigradski Vartolomej
Reakcije i procene za budućnost
Crkveni krugovi kažu da će naredni dani pokazati da li odsustvo Jerusalima i Antiohije predstavlja izolovan incident ili nagoveštaj šireg panpravoslavnog nezadovoljstva. Drugi umanjuju tenzije, naglašavajući da duhovni značaj godišnjice nadmašuje privremene nesuglasice.
Istorijska poseta Nikiji nesumnjivo će ostati jedan od najvažnijih trenutaka dijaloga između Pravoslavlja i Katolicizma u poslednjim godinama.
Ipak, značajno odsustvo patrijaraha Jerusalimskog i Antiohijskog pokazuje da, ispod svečane fasade, postoje ozbiljne tenzije koje se ne mogu ignorisati.
Samo nekoliko meseci nakon što su obnovile liturgijsko jedinstvo, dve drevne patrijaršije, jerusalimska i antiohijska, ponovo su u sukobu zbog jurisdikcije u Kataru.
Dok patrijarh carigradski najavljuje dolazak rimskog pontifa i poziva na „jedinstvo u istini“, među pravoslavnim narodima raste strah da se ispod plašta sabornosti krije najdublja izdaja Svetog Predanja
Prisustvo prelata Džozefa Tobina na pravoslavnom bogosluženju, tokom kojeg ga je patrijarh Vartolomej oslovio titulom "visokopreosvećeni", izazvalo je oštre reakcije vernika širom sveta i otvorilo ozbiljna kanonska pitanja o granicama dijaloga s Vatikanom.
Na zvaničnoj večeri sa katoličkim hodočasnicima patrijarh Carigradski govorio o jedinstvu hrišćana, svom školovanju u Rimu i susretima sa papama, što je naišlo na osudu protivnika ekumenizma u pravoslavnom svetu.
Trodnevni boravak carigradskog patrijarha u Letoniji, susreti sa državnim vrhom i oštre poruke protiv Moskve, prema oceni analitičara, stvaraju uslove za novu veliku krizu u pravoslavnom svetu.
Zvanično hvaljena kao "istorijski trenutak jedinstva", poseta poglavara Rimokatoličke crkve izaziva zabrinutost teologa i klirika – da li se radi o dijalogu ili političko-verskoj igri?
Zašto Mali Božić nije isto što i pravoslavna Nova godina, šta znače badnjaci, koji se ponovo pale, kako je Hristos dobio ime i zbog čega je Crkva još u prvom veku donela odluku koja je zauvek promenila život hrišćana, otkriva jerej Slavko Lalović.
Sveštenik Darko B. Jelić bez uvijanja govori o lažnoj tradiciji, crkvenim portama pretvorenim u vašarište i o tome kako smo zamenili liturgiju bukom, a smisao navikom – i zašto nas to već decenijama drži na istom mestu.
Pravoslavci danas proslavljaju Prepodobnu Melaniju Rimljanku po starom kalendaru i Svetе mučenikе Ermil i Stratonik po novom. Katolički vernici proslavljaju Svetog Hilarija iz Poatjea, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Spor između dva klirika pravoslavne crkve, jednog arhijereja i jednog monaha, oko vernosti patrijarhu i upotrebe interneta dodatno raspiruje tenzije koje prete da dovedu do ozbiljnijih podela u eparhiji Sidirikastriji i šire.
Iako su zajedno slavili jubilej Nikejskog sabora i istakli jedinstvo, odsustvo drugih pravoslavnih poglavara i izbor liturgijskog jezika izazvali su debatu u crkvenim krugovima.
Dok svet prati simboličan korak ka miru i dijalogu, deo pravoslavlja izražava rezerve zbog brzog približavanja Rimu i straha od ustupaka u veri i tradiciji.
Svetogorski monasi upozoravaju da oni ne smeju biti uvučeni u crkvene sukobe, dok ukrajinski mitropolit Epifanije traži međunarodnu i panpravoslavnu potvrdu svog položaja.
Sveštenik Darko B. Jelić bez uvijanja govori o lažnoj tradiciji, crkvenim portama pretvorenim u vašarište i o tome kako smo zamenili liturgiju bukom, a smisao navikom – i zašto nas to već decenijama drži na istom mestu.
Prema tvrdnjama ruske obaveštajne službe, Carigradska patrijaršija namerava da prizna nepriznatu crnogorsku strukturu, čime bi dodatno zamutila granicu između vere i geopolitike.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Prema tvrdnjama ruske obaveštajne službe, Carigradska patrijaršija namerava da prizna nepriznatu crnogorsku strukturu, čime bi dodatno zamutila granicu između vere i geopolitike.
Svetogorski starac i veliki duhovnik 20. veka otkriva kako se prava ljubav u pravoslavlju pokazuje kroz rasuđivanje, strpljenje i molitvu, a ne kroz slepo popuštanje.