Shutterstock/Maxim Studio/Black Pearl Footage/em_concepts, SPC
Sarajevo, Zagreb i Podgorica pojavljuju se kao tačke istog pritiska, dok profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči, protojerej-stavrofor Darko Đogo, objašnjava da iza naizgled nepovezanih inicijativa stoji dugoročna strategija razbijanja identiteta.
Nažalost, ne dolazi uvek udar s jedne strane. Ponekad se čuju „munje i gromovi“ sa tri različite tačke, a zid koji je vekovima stajao ne pokušava se srušiti silinom, već potkopavanjem. Tako danas izgleda položaj Srpske pravoslavne crkve: gotovo istovremeno pritisnute su tri tačke: Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Crna Gora - svaka sa svojim "projektom", a sve sa istom ambicijom: da se prepravi identitet i preuredi pamćenje.
U Sarajevu nekadašnji poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić izlazi sa predlogom o osnivanju "Bosanske pravoslavne crkve“. U Zagrebu se, na sam Božić, organizuje prijem povodom osnivanja "Hrvatske pravoslavne crkve". U Podgorici, prema upozorenju ruske Spoljne obaveštajne službe, carigradski patrijarh Vartolomej navodno razmatra dodelu autokefalnosti nepriznatoj „Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi“. Tri različite scene, isti obrazac.
Mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije bez uvijanja je upozorio da je ideja o „bosanskoj pravoslavnoj crkvi“ tekovina NDH i da bi njeno oživljavanje bilo „pogibija za sve Srbe koji žive u BiH i Republici Srpskoj“. Te reči ne zvuče kao retorička figura, već kao istorijska opomena.
Foto: SPC
Vladika Fotije
Sarajevski projekat: vera bez vernika
Protojerej-stavrofor Darko Đogo, profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta „Sveti Vasilije Ostroški“ u Foči, za RT Balkan objašnjava da je Mustafa Cerić „proizvod, plod osamdesetih i devedesetih godina, kada je došlo do raspada Jugoslavije i kada je muslimanski svet počeo da se bavi nacionalnim pitanjem“. Podseća da je Cerić u tom periodu dobio istaknutu ulogu u Islamskoj zajednici i političkom životu BiH i da "nikada nije krio da ima političke ambicije“.
Prema njegovim rečima, Cerić je još od kraja osamdesetih zagovarao bosansko-islamistički projekat dominacije muslimana u BiH, pokušavajući kroz saradnju sa SDA da se nametne kao "reis svih Bošnjaka", pa čak i kao "reis čitave Evrope".
- On nema neku političku stranku, ali je prisutan u javnom životu i iznosi ekstremne stavove. To je čovek koji je 1999. godine govorio o Srbima kao o ‘bolesnoj naciji’. Sama činjenica da je on nešto predložio drugoj verskoj zajednici govori da ne poštuje osnovno načelo međureligijskog sporazumevanja – ne mešati se u stvari druge verske zajednice. Neprimereno bi bilo da ja, kao sveštenik SPC, govorim muslimanima kako će organizovati svoju Islamsku zajednicu - kaže otac Darko.
"Pravoslavni, ali ne Srbi"
On smatra da Cerićeva izjava u praktičnom smislu nema stvarnu težinu i da je reč o projektu osmišljenom u Sarajevu, ali upozorava na mnogo opasniji sloj:
- Bio sam sveštenik u Sarajevu i primetio sam da Srbi koji su tokom rata ostali u tom gradu ne pominju svoj srpski identitet, već se skrivaju iza pravoslavlja. Kada vas zovu, govore: ‘moja majka je bila pravoslavna’. Znaju da je reći da si Srbin ili Srpkinja nepoželjno u Sarajevu. Ima onih koji kažu da su pravoslavni, ali nisu Srbi. Zlokobno je što je to način razmišljanja koji se nastavlja na NDH, na Pavelićevu izjavu o osnivanju "Hrvatske pravoslavne crkve". Cerić je to preinačio u "Bosansku pravoslavnu crkvu" - kaše sveštenik Darko Đogo.
Suština tog projekta, dodaje, jeste pokušaj da se Srbi pretvore u "pravoslavne Bošnjake".
Foto: Religija.rs
Sveštenik Darko Đogo
Zagreb i senka NDH
Slična matrica vidi se i zapadnije. Govoreći o inicijativi u Hrvatskoj i prijemu organizovanom na Božić povodom osnivanja „hrvatske pravoslavne crkve“, Đogo kaže da je to „kontinuitet Pavelićeve NDH“.
- Današnja Hrvatska, i pored toga što negira kontinuitet sa NDH, malo-malo pa pokaže da nastavlja tamo gde su oni stali. To su nacionalni projekti koji postoje, a jedan od njih je i pravljenje ‘hrvatske pravoslavne crkve" - istče otac Darko.
Cilj se, po njemu, ne krije: „jedan deo proterati, jedan pohrvatiti“.
Crnogorski front i Carigrad
Treći front otvara se prema Crnoj Gori. Za carigradskog patrijarha Vartolomeja, za koga je ruska Spoljna obaveštajna služba objavila da namerava da dodeli autokefalnost tzv. „crnogorskoj pravoslavnoj crkvi“, Đogo kaže da je „problematičan čovek, koji ne zna šta radi“.
„Tužno je u šta se pretvorila Carigradska patrijaršija. Istina je i da ne postoji ozbiljna struktura u Crnoj Gori za autokefalnost“, dodaje on, podsećajući da je Vartolomej već napravio raskol u Ukrajini i da se njegovi potezi sada prelivaju i na druge prostore.
Kada se tri priče stave jedna pored druge, postaje jasno da ne govorimo o izolovanim incidentima, već o upornom pokušaju da se pod drugim imenima i drugim zastavama ponovi stara operacija: razdvojiti veru od naroda, pa narod preoblikovati po tuđoj meri. Srpska pravoslavna crkva u toj slici nije samo verska institucija, već poslednja linija odbrane istorijskog pamćenja.
Zato ovi udari ne liče na oluju koja prođe i ostavi tišinu. Više liče na dug, strpljiv rad potkopavanja. A pred takvim pritiskom ne ostaje mnogo izbora: ili će se jasno videti šta se brani – ili će se jednog dana neko probuditi i shvatiti da mu je, pod izgovorom „novog početka“, izbrisano i ime i trag.
Saopštenje Sinoda krila tzv. CPC koje predvodi mitropolit Mihailo otvara raspravu o promeni crkvenog kalendara, ali i donosi oštre kazne drugom krilu iste organizacije, uz teške optužbe, poništavanje crkvenih obreda.
Božićno pojanje u dvorani „Lisinski“ najavljeno je kao praznični susret vere i muzike, ali se ubrzo otkrilo da iza događaja stoji projekat vezan za obnovu tzv. Hrvatske pravoslavne crkve – ideje koja ponovo otvara pitanje sudbine Srba, Crkve i istorijskog pamćenja.
Izjava nekadašnjeg reis-ul-uleme Mustafe Cerića rasplamsava strasti u regionu, dok Episkop Sergije i Mitropolit Fotije upozoravaju na opasnost od političkih eksperimenta sa vekovnim crkvenim tradicijama i mir među narodima.
Posle poruka bivšeg reisu-l-uleme i ideje o takozvanoj „Bosanskoj pravoslavnoj crkvi“, episkop bihaćko-petrovački i rmanjski bez uvijanja govori o manipulacijama, prećutanim stratištima i opasnom prekrajanju istorije.
Njegova poruka ne govori o vraćanju onih koji su otišli, već o tome kako da sačuvate mir, prepoznate ljude koji su bili uz vas kada je bilo najteže i ne rasipate srce na prazna obećanja.
Život ovog velikog učitelja Crkve obeležili su nepokolebljiva odbrana pravoslavne vere, brojna duhovna dela i Veliki kanon, koji i danas vernike vodi putem iskrenog pokajanja i susreta sa Hristom.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve u pismu učesnicima konferencije govorio je o izazovima savremenog sveta, miru u Svetoj zemlji i potrebi da u drugome prepoznamo bližnjeg.
Grkinja Teano, koja živi u Nemačkoj, ispričala je kako je njena porodica prošla kroz najteže trenutke nakon rođenja ćerke Nektarije, kada su strah i neizvesnost zamenjeni verom, molitvom i nadom u Božju pomoć.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Ruski mediji tvrde da Milatovićev susret sa patrijarhom carigradskim Vartolomejom nije bio samo protokolaran već da ima za cilj vršenje pritiska na Srpsku pravoslavnu crkvu i moguću legitimaciju raskolničkih struktura u Crnoj Gori,
Mitropolit Epifanije je optužio SPC da podriva crkveni poredak time što je dala Tomos Makedoncima i zapretio da Ukrajina neće dozvoliti – makedonski scenario.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve u pismu učesnicima konferencije govorio je o izazovima savremenog sveta, miru u Svetoj zemlji i potrebi da u drugome prepoznamo bližnjeg.
Sabrat manastira Toma Lazarević primio je monaški postrig i dobio ime Makarije, a svečani čin uoči Petrovdana okupio je brojne vernike u drevnoj ribničkoj svetinji.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Krompir, sir i brašno dovoljni su da nastane pita koja je nekada okupljala porodice širom Hercegovine i bila jednako prisutna u domovima različitih vera.