Ruski mediji tvrde da Milatovićev susret sa patrijarhom carigradskim Vartolomejom nije bio samo protokolaran već da ima za cilj vršenje pritiska na Srpsku pravoslavnu crkvu i moguću legitimaciju raskolničkih struktura u Crnoj Gori,
Poseta predsednika Crne Gore Jakova Milatovića patrijarhu carigradskom Vartolomeju izazvala je talas reakcija u pravoslavnom svetu, posebno među ruskim medijima, koji ocenjuju da susret ima dalekosežne posledice po Srpsku pravoslavnu crkvu i njen položaj u regionu.
Milatovićeva poseta izazvala buru u pravoslavnom svetu
Ugledni portal „Russkaя liniя” (rusk.ru) tvrdi da Milatovićev odlazak u Istanbul nije bio samo protokolaran, već da mu je cilj bio da se „izvrši pritisak na Srpsku pravoslavnu crkvu kako bi postigla ustupke po pitanju priznavanja ukrajinskih raskolnika”.
predsjednik.me
Patrijarh carigradski Vartolomej i predsednik Crne Gore Jakov Milatović
„Za ovo su fanarioti planirali da iskoriste Makedonsku crkvu, koja se otcepila od Srpske patrijaršije, ali pošto joj je Beograd dobrovoljno dodelio autokefalnost, Carigradska patrijaršija je prešla na Crnu Goru, koja takođe ima svoje raskolnike”, piše „Russkaя liniя”, dodajući da „Fanar kuje zaveru protiv SPC u Crnoj Gori”.
Poseban akcenat u tekstu je stavljen na ulogu mitropolita Emanuila Halkidonskog, bliskog saradnika patrijarha Vartolomeja, koga ruski medij opisuje kao „glavnog fanarovskog ideologa invazije na Ukrajinu i priznavanja ukrajinskih raskolnika”. Mitropolit je, kako se navodi, učestvovao i na sastanku sa Milatovićem.
Strah od ponavljanja ukrajinskog scenarija
Ovim povodom za televiziju RT Balkan govorio je sveštenik Velibor Džomić, koji je upozorio na ozbiljnost ovakvih susreta. Prema njegovim rečima, ovakve posete se obično unapred najavljuju i pripremaju, dok je u ovom slučaju javnost bila obaveštena tek naknadno, što izaziva sumnju i bojazan.
predsjednik.me
Patrijarh carigradski Vartolomej i predsednik Crne Gore Jakov Milatović
- Ljudi imaju veliku bojazan od ovakvih susreta kada je komunikacija jednostrana i kada nije u usklađenosti sa ‘majkom crkvom’ iz koje dolazi posetilac - naglašava Džomić.
On podseća da je Crna Gora u poslednje tri decenije bila svedok delovanja takozvane Crnogorske pravoslavne crkve, koja je proglašena na Cetinju od strane ljudi „koji nisu bili kršteni i koji su pripadali političkim partijama anti-crkvene, anti-pravoslavne i anti-srpske orijentacije”.
- Carigradska patrijaršija je tada imala veoma jasan stav prema toj pojavi, kao što je imala i u Ukrajini - dodaje jerej Velibor Džomić, naglašavajući da se poslednjih godina primećuje pomak u odnosu Fanara prema crnogorskom pitanju, naročito od posete bivšeg predsednika Mila Đukanovića Carigradskoj patrijaršiji.
- Najgori crkveni separatisti, zagovornici lažnog sveštenstva, poricanja crkvene istorije u Crnoj Gori, danas sve više uperuju svoj pogled prema Fanaru i Carigradu - ističe otac Velibor.
Istorijska uloga Carigradske patrijaršije
Prema mišljenju jereja Velibora Džomića, iza svega se krije nada da se ukrajinski nekanonski scenario, koji je izazvao duboke lomove u pravoslavnom svetu, može preslikati i na Crnu Goru.
- Ta poseta nije bila u funkciji Milatovićevog svedočenja svepravoslavnom jedinstvu, nego je dobila dimenziju koja nije za pohvalu ni Crnoj Gori ni njenom predsedniku - objašnjava on.
On podseća i na istorijske okolnosti, naglašavajući da je Carigradska patrijaršija na ovim prostorima imala pravo da odlučuje samo u vreme kada je, tokom Osmanske vladavine, Pećka patrijaršija bila ukidana.
- Carigradska patrijaršija o unutrašnjim pitanjima ne može da raspravlja. Ona je prva po časti, ali nije prva po vlasti. On nije prvi bez jednakih, postoji samo u svom rangu i dostojanstvu, koje nije malo, ali uvek uz sabornost i jedinstvo sa ostalim pravoslavnim crkvama - zaključuje otac Velibor.
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
Umesto dijaloga i traženja rešenja za sablazan koja potresa jedan od najstarijih manastira u hrišćanskom svetu, Carigradska i Jerusalimska patrijaršija ušli su u otvorenu polemiku, ostavljajući vernike u nedoumici kome da veruju i gde da traže duhovni oslonac.
Trodnevni boravak carigradskog patrijarha u Letoniji, susreti sa državnim vrhom i oštre poruke protiv Moskve, prema oceni analitičara, stvaraju uslove za novu veliku krizu u pravoslavnom svetu.
Na marginama Generalne skupštine UN, carigradski patrijarh i predsednik Ukrajine razmenili su poruke podrške i simbolične poklone, dok otvorena pitanja o crkvenim podelama i dalje opterećuju pravoslavlje.
Kako je nastala priča o navodnoj kontroli atlantske trgovine robljem, ko je godinama širi i zašto istoričari upozoravaju da ovakva tumačenja prošlosti vode pravo u ideološku zamku.
Žitije ove ugodnice Božje svedoči kako jedan lični izbor može da uzdrma porodicu, vlast i čitav grad, ostavljajući pitanje koje i danas boli: šta bismo mi učinili na njenom mestu?
Dok švajcarske vlasti nastavljaju istragu i proces identifikacije poginulih, patrijarh Rumunije je pozvao na molitvu, podsećajući na snagu hrišćanske vere u trenucima najveće boli.
Dok svakodnevno očekujemo najgore i trošimo snagu na ono što ne možemo da promenimo, jedna pouka iz pravoslavnog iskustva nemilosrdno postavlja pitanje: gde je nestalo poverenje?
Uoči Božića, pahulje su prekrile kupole i stepeništa hrama, stvarajući idiličan prizor koji u tišini podseća vernike na duhovnu dubinu predstojećeg praznika.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Dok hrišćanski svet prati obeležavanje 1.700 godina Prvog vaseljenskog sabora, odsustvo dva patrijarhata tumači se kao snažna poruka Carigradskoj patrijaršiji i nagoveštaj tenzija unutar pravoslavlja.
Svetogorski monasi upozoravaju da oni ne smeju biti uvučeni u crkvene sukobe, dok ukrajinski mitropolit Epifanije traži međunarodnu i panpravoslavnu potvrdu svog položaja.
Na prvi pogled mnogima deluje da je svejedno kojoj se zajednici priklanjaju, ali protojerej-stavrofor Slobodan Zeković naglašava da razlika između onoga što je istinska Crkva i onoga što to nije može odlučivati o večnom životu.
Mitropolit Epifanije je optužio SPC da podriva crkveni poredak time što je dala Tomos Makedoncima i zapretio da Ukrajina neće dozvoliti – makedonski scenario.
Uoči Božića, pahulje su prekrile kupole i stepeništa hrama, stvarajući idiličan prizor koji u tišini podseća vernike na duhovnu dubinu predstojećeg praznika.
Godinu dana posle masakra koji je potresao Crnu Goru, liturgija i molitveno sećanje u drevnoj svetinji postali su mesto sabranja bola, vere i opomene da se zlo ne prećutkuje.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Arhijereji i jereji Grčke pravoslavne crkve upozoravaju da odluke Evropske unije ne pogađaju samo porodicu, već određuju sudbinu budućih generacija i opstanak čitavog društva.
U besedi za 30. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi u čas kada David ostaje sam pred istinom o sebi, pokazujući da se čovek ne slama zbog pada, već zbog pokušaja da ga opravda.