Ruski mediji tvrde da Milatovićev susret sa patrijarhom carigradskim Vartolomejom nije bio samo protokolaran već da ima za cilj vršenje pritiska na Srpsku pravoslavnu crkvu i moguću legitimaciju raskolničkih struktura u Crnoj Gori,
Poseta predsednika Crne Gore Jakova Milatovića patrijarhu carigradskom Vartolomeju izazvala je talas reakcija u pravoslavnom svetu, posebno među ruskim medijima, koji ocenjuju da susret ima dalekosežne posledice po Srpsku pravoslavnu crkvu i njen položaj u regionu.
Milatovićeva poseta izazvala buru u pravoslavnom svetu
Ugledni portal „Russkaя liniя” (rusk.ru) tvrdi da Milatovićev odlazak u Istanbul nije bio samo protokolaran, već da mu je cilj bio da se „izvrši pritisak na Srpsku pravoslavnu crkvu kako bi postigla ustupke po pitanju priznavanja ukrajinskih raskolnika”.
predsjednik.me
Patrijarh carigradski Vartolomej i predsednik Crne Gore Jakov Milatović
„Za ovo su fanarioti planirali da iskoriste Makedonsku crkvu, koja se otcepila od Srpske patrijaršije, ali pošto joj je Beograd dobrovoljno dodelio autokefalnost, Carigradska patrijaršija je prešla na Crnu Goru, koja takođe ima svoje raskolnike”, piše „Russkaя liniя”, dodajući da „Fanar kuje zaveru protiv SPC u Crnoj Gori”.
Poseban akcenat u tekstu je stavljen na ulogu mitropolita Emanuila Halkidonskog, bliskog saradnika patrijarha Vartolomeja, koga ruski medij opisuje kao „glavnog fanarovskog ideologa invazije na Ukrajinu i priznavanja ukrajinskih raskolnika”. Mitropolit je, kako se navodi, učestvovao i na sastanku sa Milatovićem.
Strah od ponavljanja ukrajinskog scenarija
Ovim povodom za televiziju RT Balkan govorio je sveštenik Velibor Džomić, koji je upozorio na ozbiljnost ovakvih susreta. Prema njegovim rečima, ovakve posete se obično unapred najavljuju i pripremaju, dok je u ovom slučaju javnost bila obaveštena tek naknadno, što izaziva sumnju i bojazan.
predsjednik.me
Patrijarh carigradski Vartolomej i predsednik Crne Gore Jakov Milatović
- Ljudi imaju veliku bojazan od ovakvih susreta kada je komunikacija jednostrana i kada nije u usklađenosti sa ‘majkom crkvom’ iz koje dolazi posetilac - naglašava Džomić.
On podseća da je Crna Gora u poslednje tri decenije bila svedok delovanja takozvane Crnogorske pravoslavne crkve, koja je proglašena na Cetinju od strane ljudi „koji nisu bili kršteni i koji su pripadali političkim partijama anti-crkvene, anti-pravoslavne i anti-srpske orijentacije”.
- Carigradska patrijaršija je tada imala veoma jasan stav prema toj pojavi, kao što je imala i u Ukrajini - dodaje jerej Velibor Džomić, naglašavajući da se poslednjih godina primećuje pomak u odnosu Fanara prema crnogorskom pitanju, naročito od posete bivšeg predsednika Mila Đukanovića Carigradskoj patrijaršiji.
- Najgori crkveni separatisti, zagovornici lažnog sveštenstva, poricanja crkvene istorije u Crnoj Gori, danas sve više uperuju svoj pogled prema Fanaru i Carigradu - ističe otac Velibor.
Istorijska uloga Carigradske patrijaršije
Prema mišljenju jereja Velibora Džomića, iza svega se krije nada da se ukrajinski nekanonski scenario, koji je izazvao duboke lomove u pravoslavnom svetu, može preslikati i na Crnu Goru.
- Ta poseta nije bila u funkciji Milatovićevog svedočenja svepravoslavnom jedinstvu, nego je dobila dimenziju koja nije za pohvalu ni Crnoj Gori ni njenom predsedniku - objašnjava on.
On podseća i na istorijske okolnosti, naglašavajući da je Carigradska patrijaršija na ovim prostorima imala pravo da odlučuje samo u vreme kada je, tokom Osmanske vladavine, Pećka patrijaršija bila ukidana.
- Carigradska patrijaršija o unutrašnjim pitanjima ne može da raspravlja. Ona je prva po časti, ali nije prva po vlasti. On nije prvi bez jednakih, postoji samo u svom rangu i dostojanstvu, koje nije malo, ali uvek uz sabornost i jedinstvo sa ostalim pravoslavnim crkvama - zaključuje otac Velibor.
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
Umesto dijaloga i traženja rešenja za sablazan koja potresa jedan od najstarijih manastira u hrišćanskom svetu, Carigradska i Jerusalimska patrijaršija ušli su u otvorenu polemiku, ostavljajući vernike u nedoumici kome da veruju i gde da traže duhovni oslonac.
Trodnevni boravak carigradskog patrijarha u Letoniji, susreti sa državnim vrhom i oštre poruke protiv Moskve, prema oceni analitičara, stvaraju uslove za novu veliku krizu u pravoslavnom svetu.
Na marginama Generalne skupštine UN, carigradski patrijarh i predsednik Ukrajine razmenili su poruke podrške i simbolične poklone, dok otvorena pitanja o crkvenim podelama i dalje opterećuju pravoslavlje.
Kroz biblijske primere od Eve i Kaina do Jude, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za subotu 5. sedmice Velikog posta pokazuje da se svako delo vraća kao posledica u svoje vreme, bez izuzetka i zaborava.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Julijana Tarsanina po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Andrej Kritski. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Elizabete Portugalske, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka svetogorskog starca otkriva šta čovek treba da učini kada mu se učini da je izgubio pravac i da su mu se svi planovi raspali, i zašto upravo tada počinje najvažniji preokret.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Dok hrišćanski svet prati obeležavanje 1.700 godina Prvog vaseljenskog sabora, odsustvo dva patrijarhata tumači se kao snažna poruka Carigradskoj patrijaršiji i nagoveštaj tenzija unutar pravoslavlja.
Svetogorski monasi upozoravaju da oni ne smeju biti uvučeni u crkvene sukobe, dok ukrajinski mitropolit Epifanije traži međunarodnu i panpravoslavnu potvrdu svog položaja.
Tokom susreta u Patrijaršijskom dvoru istaknuta je spremnost za nastavak saradnje i jačanje veza između pravoslavlja i američkih hrišćanskih zajednica.
U subotu, 4. jula, vernici će se sabrati na svetoj Liturgiji, litiji i pomenu za nevino postradale Srbe Birča i Srednjeg Podrinja, čuvajući kroz zajedničku molitvu uspomenu koja traje više od tri decenije.
Protojerej Dejan Krstić razgovarao je sa štićenicima i vaspitačima o Kosovskoj etici, savesti i pokajanju, podsećajući da čovek nije određen samo svojim padovima, već i odlukama koje donosi posle njih.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Sveti Oci upozoravaju da nije svaki san poruka niti svaka misao otkrovenje, već da je za razlikovanje Božje opomene od zablude neophodno duhovno rasuđivanje.
U svom teološkom osvrtu arhijerej Grčke pravoslavne crkve upozorava na širenje praksi koje, prema pravoslavnom učenju, mogu dovesti do duhovne obmane i udaljavanja od Crkve.
Pirinač, luk i peršun umotani u vinovo lišće čine jednostavno posno jelo iz manastirske tradicije, uz neobično jasan ukus koji dolazi iz potpune svedenosti sastojaka.