Ruski mediji tvrde da Milatovićev susret sa patrijarhom carigradskim Vartolomejom nije bio samo protokolaran već da ima za cilj vršenje pritiska na Srpsku pravoslavnu crkvu i moguću legitimaciju raskolničkih struktura u Crnoj Gori,
Poseta predsednika Crne Gore Jakova Milatovića patrijarhu carigradskom Vartolomeju izazvala je talas reakcija u pravoslavnom svetu, posebno među ruskim medijima, koji ocenjuju da susret ima dalekosežne posledice po Srpsku pravoslavnu crkvu i njen položaj u regionu.
Milatovićeva poseta izazvala buru u pravoslavnom svetu
Ugledni portal „Russkaя liniя” (rusk.ru) tvrdi da Milatovićev odlazak u Istanbul nije bio samo protokolaran, već da mu je cilj bio da se „izvrši pritisak na Srpsku pravoslavnu crkvu kako bi postigla ustupke po pitanju priznavanja ukrajinskih raskolnika”.
predsjednik.me
Patrijarh carigradski Vartolomej i predsednik Crne Gore Jakov Milatović
„Za ovo su fanarioti planirali da iskoriste Makedonsku crkvu, koja se otcepila od Srpske patrijaršije, ali pošto joj je Beograd dobrovoljno dodelio autokefalnost, Carigradska patrijaršija je prešla na Crnu Goru, koja takođe ima svoje raskolnike”, piše „Russkaя liniя”, dodajući da „Fanar kuje zaveru protiv SPC u Crnoj Gori”.
Poseban akcenat u tekstu je stavljen na ulogu mitropolita Emanuila Halkidonskog, bliskog saradnika patrijarha Vartolomeja, koga ruski medij opisuje kao „glavnog fanarovskog ideologa invazije na Ukrajinu i priznavanja ukrajinskih raskolnika”. Mitropolit je, kako se navodi, učestvovao i na sastanku sa Milatovićem.
Strah od ponavljanja ukrajinskog scenarija
Ovim povodom za televiziju RT Balkan govorio je sveštenik Velibor Džomić, koji je upozorio na ozbiljnost ovakvih susreta. Prema njegovim rečima, ovakve posete se obično unapred najavljuju i pripremaju, dok je u ovom slučaju javnost bila obaveštena tek naknadno, što izaziva sumnju i bojazan.
predsjednik.me
Patrijarh carigradski Vartolomej i predsednik Crne Gore Jakov Milatović
- Ljudi imaju veliku bojazan od ovakvih susreta kada je komunikacija jednostrana i kada nije u usklađenosti sa ‘majkom crkvom’ iz koje dolazi posetilac - naglašava Džomić.
On podseća da je Crna Gora u poslednje tri decenije bila svedok delovanja takozvane Crnogorske pravoslavne crkve, koja je proglašena na Cetinju od strane ljudi „koji nisu bili kršteni i koji su pripadali političkim partijama anti-crkvene, anti-pravoslavne i anti-srpske orijentacije”.
- Carigradska patrijaršija je tada imala veoma jasan stav prema toj pojavi, kao što je imala i u Ukrajini - dodaje jerej Velibor Džomić, naglašavajući da se poslednjih godina primećuje pomak u odnosu Fanara prema crnogorskom pitanju, naročito od posete bivšeg predsednika Mila Đukanovića Carigradskoj patrijaršiji.
- Najgori crkveni separatisti, zagovornici lažnog sveštenstva, poricanja crkvene istorije u Crnoj Gori, danas sve više uperuju svoj pogled prema Fanaru i Carigradu - ističe otac Velibor.
Istorijska uloga Carigradske patrijaršije
Prema mišljenju jereja Velibora Džomića, iza svega se krije nada da se ukrajinski nekanonski scenario, koji je izazvao duboke lomove u pravoslavnom svetu, može preslikati i na Crnu Goru.
- Ta poseta nije bila u funkciji Milatovićevog svedočenja svepravoslavnom jedinstvu, nego je dobila dimenziju koja nije za pohvalu ni Crnoj Gori ni njenom predsedniku - objašnjava on.
On podseća i na istorijske okolnosti, naglašavajući da je Carigradska patrijaršija na ovim prostorima imala pravo da odlučuje samo u vreme kada je, tokom Osmanske vladavine, Pećka patrijaršija bila ukidana.
- Carigradska patrijaršija o unutrašnjim pitanjima ne može da raspravlja. Ona je prva po časti, ali nije prva po vlasti. On nije prvi bez jednakih, postoji samo u svom rangu i dostojanstvu, koje nije malo, ali uvek uz sabornost i jedinstvo sa ostalim pravoslavnim crkvama - zaključuje otac Velibor.
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
Umesto dijaloga i traženja rešenja za sablazan koja potresa jedan od najstarijih manastira u hrišćanskom svetu, Carigradska i Jerusalimska patrijaršija ušli su u otvorenu polemiku, ostavljajući vernike u nedoumici kome da veruju i gde da traže duhovni oslonac.
Trodnevni boravak carigradskog patrijarha u Letoniji, susreti sa državnim vrhom i oštre poruke protiv Moskve, prema oceni analitičara, stvaraju uslove za novu veliku krizu u pravoslavnom svetu.
Na marginama Generalne skupštine UN, carigradski patrijarh i predsednik Ukrajine razmenili su poruke podrške i simbolične poklone, dok otvorena pitanja o crkvenim podelama i dalje opterećuju pravoslavlje.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Iz crkvenog vrha oštro su reagovali na javne prozivke, deo tvrdnji ocenili kao "potpuno neutemeljene i zlonamerne", a osvrnuli su se i na događaje iz 2020. i aferu "udar".
Pojedini mediji objavili da bi rad Mitropolije mogao da bude predmet posebne provere, dok izvor blizak mitropolitu Joanikiju tvrdi da nikakva zvanična najava nije stigla i da se takav potez za sada ne očekuje.
Mitropolit budimljansko-nikšićki daće iskaz pred državnim organima, dok se posebno pitanje otvara zbog toga što je pozvan da odgovara zbog čina koji pripada njegovoj svešteničkoj službi.
Poglavar Jerusalimske patrijaršije istakao da verske vođe imaju duhovni i moralni autoritet da pomognu u prevazilaženju sukoba i otvore put ka pomirenju.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.