Ruski mediji tvrde da Milatovićev susret sa patrijarhom carigradskim Vartolomejom nije bio samo protokolaran već da ima za cilj vršenje pritiska na Srpsku pravoslavnu crkvu i moguću legitimaciju raskolničkih struktura u Crnoj Gori,
Poseta predsednika Crne Gore Jakova Milatovića patrijarhu carigradskom Vartolomeju izazvala je talas reakcija u pravoslavnom svetu, posebno među ruskim medijima, koji ocenjuju da susret ima dalekosežne posledice po Srpsku pravoslavnu crkvu i njen položaj u regionu.
Milatovićeva poseta izazvala buru u pravoslavnom svetu
Ugledni portal „Russkaя liniя” (rusk.ru) tvrdi da Milatovićev odlazak u Istanbul nije bio samo protokolaran, već da mu je cilj bio da se „izvrši pritisak na Srpsku pravoslavnu crkvu kako bi postigla ustupke po pitanju priznavanja ukrajinskih raskolnika”.
predsjednik.me
Patrijarh carigradski Vartolomej i predsednik Crne Gore Jakov Milatović
„Za ovo su fanarioti planirali da iskoriste Makedonsku crkvu, koja se otcepila od Srpske patrijaršije, ali pošto joj je Beograd dobrovoljno dodelio autokefalnost, Carigradska patrijaršija je prešla na Crnu Goru, koja takođe ima svoje raskolnike”, piše „Russkaя liniя”, dodajući da „Fanar kuje zaveru protiv SPC u Crnoj Gori”.
Poseban akcenat u tekstu je stavljen na ulogu mitropolita Emanuila Halkidonskog, bliskog saradnika patrijarha Vartolomeja, koga ruski medij opisuje kao „glavnog fanarovskog ideologa invazije na Ukrajinu i priznavanja ukrajinskih raskolnika”. Mitropolit je, kako se navodi, učestvovao i na sastanku sa Milatovićem.
Strah od ponavljanja ukrajinskog scenarija
Ovim povodom za televiziju RT Balkan govorio je sveštenik Velibor Džomić, koji je upozorio na ozbiljnost ovakvih susreta. Prema njegovim rečima, ovakve posete se obično unapred najavljuju i pripremaju, dok je u ovom slučaju javnost bila obaveštena tek naknadno, što izaziva sumnju i bojazan.
predsjednik.me
Patrijarh carigradski Vartolomej i predsednik Crne Gore Jakov Milatović
- Ljudi imaju veliku bojazan od ovakvih susreta kada je komunikacija jednostrana i kada nije u usklađenosti sa ‘majkom crkvom’ iz koje dolazi posetilac - naglašava Džomić.
On podseća da je Crna Gora u poslednje tri decenije bila svedok delovanja takozvane Crnogorske pravoslavne crkve, koja je proglašena na Cetinju od strane ljudi „koji nisu bili kršteni i koji su pripadali političkim partijama anti-crkvene, anti-pravoslavne i anti-srpske orijentacije”.
- Carigradska patrijaršija je tada imala veoma jasan stav prema toj pojavi, kao što je imala i u Ukrajini - dodaje jerej Velibor Džomić, naglašavajući da se poslednjih godina primećuje pomak u odnosu Fanara prema crnogorskom pitanju, naročito od posete bivšeg predsednika Mila Đukanovića Carigradskoj patrijaršiji.
- Najgori crkveni separatisti, zagovornici lažnog sveštenstva, poricanja crkvene istorije u Crnoj Gori, danas sve više uperuju svoj pogled prema Fanaru i Carigradu - ističe otac Velibor.
Istorijska uloga Carigradske patrijaršije
Prema mišljenju jereja Velibora Džomića, iza svega se krije nada da se ukrajinski nekanonski scenario, koji je izazvao duboke lomove u pravoslavnom svetu, može preslikati i na Crnu Goru.
- Ta poseta nije bila u funkciji Milatovićevog svedočenja svepravoslavnom jedinstvu, nego je dobila dimenziju koja nije za pohvalu ni Crnoj Gori ni njenom predsedniku - objašnjava on.
On podseća i na istorijske okolnosti, naglašavajući da je Carigradska patrijaršija na ovim prostorima imala pravo da odlučuje samo u vreme kada je, tokom Osmanske vladavine, Pećka patrijaršija bila ukidana.
- Carigradska patrijaršija o unutrašnjim pitanjima ne može da raspravlja. Ona je prva po časti, ali nije prva po vlasti. On nije prvi bez jednakih, postoji samo u svom rangu i dostojanstvu, koje nije malo, ali uvek uz sabornost i jedinstvo sa ostalim pravoslavnim crkvama - zaključuje otac Velibor.
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
Umesto dijaloga i traženja rešenja za sablazan koja potresa jedan od najstarijih manastira u hrišćanskom svetu, Carigradska i Jerusalimska patrijaršija ušli su u otvorenu polemiku, ostavljajući vernike u nedoumici kome da veruju i gde da traže duhovni oslonac.
Trodnevni boravak carigradskog patrijarha u Letoniji, susreti sa državnim vrhom i oštre poruke protiv Moskve, prema oceni analitičara, stvaraju uslove za novu veliku krizu u pravoslavnom svetu.
Na marginama Generalne skupštine UN, carigradski patrijarh i predsednik Ukrajine razmenili su poruke podrške i simbolične poklone, dok otvorena pitanja o crkvenim podelama i dalje opterećuju pravoslavlje.
Preobraženje Gospodnje je posvećeno sećanju na događaj na gori Tavor, kada je Isus Hristos, pred apostolima Petrom, Jakovom i Jovanom, prvi put javno pokazao svoju božansku prirodu.
Loptice od kuvanog krompira, praziluka i brašna najpre se kuvaju, zatim uvaljaju u prezle i peršun, pa zapeku do zlatne korice, a uz domaći kuvani paradajz postaju jednostavan i zasitan obrok.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Dok hrišćanski svet prati obeležavanje 1.700 godina Prvog vaseljenskog sabora, odsustvo dva patrijarhata tumači se kao snažna poruka Carigradskoj patrijaršiji i nagoveštaj tenzija unutar pravoslavlja.
Svetogorski monasi upozoravaju da oni ne smeju biti uvučeni u crkvene sukobe, dok ukrajinski mitropolit Epifanije traži međunarodnu i panpravoslavnu potvrdu svog položaja.
U svetinji kod Priboja mitropolit mileševski služio je Svetu zaupokojenu Liturgiju i monaško opelo, a potom besedio o tihom podvigu, smirenju i putu jedne sluškinje Božije koja je dane provodila daleko od zemaljske slave.
U besedi u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira sveštenik Igor Vujisić govorio je o Gospojinskom postu, pokajanju i praštanju, pozivajući vernike da najpre sagledaju sopstvene slabosti.
Na liturgiji u Hramu Svetog Save patrijarh srpski podsetio je na priču o nemilosrdnom sluzi i upozorio da ne možemo iskreno tražiti Božju milost ako je sami ne pokazujemo prema drugima.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
U besedi za utorak 12. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o snazi pokajanja i Božjoj milosti i otkriva kako se i najteži pad može preobraziti kada čovek prizna grehe i iskreno se okrene Bogu.
Probajte loptice od krompira po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za utorak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Ignjatija Brjančaninova.
Oštra pouka svetitelja otkriva zašto žaljenje zbog učinjenog samo po sebi nije dovoljno i šta čovek mora da promeni da bi pokajanje zaista imalo smisla.