Na marginama Generalne skupštine UN, carigradski patrijarh i predsednik Ukrajine razmenili su poruke podrške i simbolične poklone, dok otvorena pitanja o crkvenim podelama i dalje opterećuju pravoslavlje.
Patrijarh carigradski Vartolomej sastao se s predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, u trenutku kada ukrajinsko pitanje i dalje određuje ne samo geopolitičke odnose već i jedinstvo pravoslavlja.
Prema saopštenju ukrajinskog predsedništva, susret je protekao u srdačnoj atmosferi. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski javno je zahvalio patrijarhu carigradskom na njegovoj trajnoj podršci ukrajinskom narodu, vojnicima i porodicama otete dece. Ujedno je uputio poziv patrijarhu da poseti Ukrajinu, smatrajući da bi takva poseta imala snažan duhovni i moralni značaj u periodu rata koji traje već tri godine.
Patrijarh Vartolomej je, sa svoje strane, darovao ukrajinskom predsedniku knjigu o Ukrajini, čiji je autor arhiepiskop Amerike Elpidofor, i pozvao ga da poseti Carigradsku patrijaršiju.
Printscreen zelenskyy_official
Patrijarh Vartolomej i Volodimir Zelenski
Crkvena dimenzija i autokefalija
Razgovaralo se i o crkvenim pitanjima. Ukrajinski predsednik je zatražio nastavak saradnje sa Carigradskom patrijaršijom i naglasio „pogubni uticaj ruske crkve“ u Ukrajini. On je insistirao na tome da u njegovoj zemlji nema verske represije, ali da „ne mogu postojati veze sa državom-agresorom“.
Upravo tu se otkrivaju i složeniji aspekti. Dodela autokefalije Ukrajini od strane Carigradske patrijaršije 2019. godine izazvala je potrese u panpravoslavnom jedinstvu. Mitropolije i patrijaršije Istočne Evrope, kao i Crkve tradicionalno povezane sa Moskvom, i dalje gledaju na ovu odluku sa nepoverenjem. Kako navode crkveni analitičari, Carigradska patrijaršija nastavlja sa istom strategijom, iako protivljenja nisu prestala.
Diplomatskim rečnikom, pojedini krugovi u pravoslavlju komentarišu da „Patrijarh Vartolomej istrajava u podršci ukrajinskom narodu, ali da njegov izbor da dodeli autokefaliju i dalje izaziva podele“. Ova ocena pokazuje da, pored javnih zahvalnosti, rasprava o ukrajinskoj autokefaliji ostaje otvorena i opterećena tenzijama.
Printscreen zelenskyy_official
U okviru Generalne skupštine UN
Susret je bio deo programa patrijarha Vartolomeja u Njujorku, povodom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Nekoliko dana ranije patrijarha carigradskog je u Beloj kući primio predsednik SAD Donald Tramp, sa kojim je takođe razgovarao o ukrajinskom pitanju. Tada je patrijarh Vartolomej nazvao Moskvu „neprijateljem Ukrajine“, što je izazvalo nove komentare o politizaciji njegove uloge.
Sa ukrajinske strane poruka je bila jasna: zemlji je potrebna ne samo vojna i ekonomska, već i crkvena podrška, koja bi učvrstila nacionalno jedinstvo.
Printscreen zelenskyy_official
Patrijarh Vartolomej i Volodimir Zelenski
Međunarodni odjeci i reakcije
Susret patrijarha Vartolomeja i Zelenskog našao je odjek i u međunarodnim medijima. Rojters je istakao simboličku dimenziju prisustva patrijarha uz ukrajinskog lidera. Politiko je primetio da Carigradska patrijaršija i dalje ostaje „pouzdan saveznik“ ukrajinske vlade, uprkos protivljenjima u pravoslavnom svetu. Stejt department je ponovo pozdravio inicijative Carigradske patrijaršije za promovisanje verskih sloboda, ne krijući američki interes za očuvanje veza kako sa Ukrajinom, tako i sa Rusijom.
Diplomatske poruke i otvorena pitanja
Iako je susret opisan kao „topao“, ne može se zanemariti da odluke patrijarha Vartolomeja i dalje izazivaju snažne reakcije unutar pravoslavlja. Njegova odluka da se tako jasno svrsta uz Ukrajinu mnogi smatraju korakom od istorijskog značaja, ali i potezom koji nosi rizik za jedinstvo.
Diplomatski posmatrači ocenjuju da je slika patrijarha uz Zelenskog bila poruka upućena na više strana: s jedne strane – podrška ukrajinskom narodu, a s druge – istrajavanje u izboru koji je već izazvao raskole u pravoslavnom svetu. I možda je upravo to najteže pitanje koje ostaje nakon Njujorka: kako prevazići jaz koji je stvorila ukrajinska autokefalija u trenutku kada geopolitičke tenzije ne jenjavaju?
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
Umesto dijaloga i traženja rešenja za sablazan koja potresa jedan od najstarijih manastira u hrišćanskom svetu, Carigradska i Jerusalimska patrijaršija ušli su u otvorenu polemiku, ostavljajući vernike u nedoumici kome da veruju i gde da traže duhovni oslonac.
Trodnevni boravak carigradskog patrijarha u Letoniji, susreti sa državnim vrhom i oštre poruke protiv Moskve, prema oceni analitičara, stvaraju uslove za novu veliku krizu u pravoslavnom svetu.
Prvi razgovor u četiri oka otvorio teme od opstanka hrišćana u Turskoj i na Bliskom Istoku, preko rata u Ukrajini, do priprema za obeležavanje 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji.
Probajte riblje varivo od soje po receptu iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije Rašić, pročitajte molitvu Bogorodice Djevo i duhovno se nadahnite poukom shimonaha Zosime.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete sveštenomučenike Makaveje po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti prorok Mihej. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Maksimilijana Marije Kolbea, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U vreme cara Antioha IV Epifana, porodica je odbila da prihvati idolopoklonstvo, a njihovo svedočanstvo vekovima ostaje primer istrajnosti, hrabrosti i poverenja u Boga.
Dve nedelje pripreme za Uspenje Presvete Bogorodice donose stroga pravila ishrane, ali i dva velika praznika, Preobraženje i Iznošenje Časnog Krsta, kada se određena pravila ublažavaju.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Svetogorski monasi upozoravaju da oni ne smeju biti uvučeni u crkvene sukobe, dok ukrajinski mitropolit Epifanije traži međunarodnu i panpravoslavnu potvrdu svog položaja.
Ruski mediji tvrde da Milatovićev susret sa patrijarhom carigradskim Vartolomejom nije bio samo protokolaran već da ima za cilj vršenje pritiska na Srpsku pravoslavnu crkvu i moguću legitimaciju raskolničkih struktura u Crnoj Gori,
Drevna svetinja kod Zavidovića ponovo je zaživela: vernici su se okupili povodom manastirske slave, dok se nastavljaju radovi na obnovi hrama i izgradnji centralne kupole.
Eparhija raško-prizrenska zahteva hitnu i nezavisnu istragu slučaja Nenada Raškovića, ali upozorava da njegov slučaj nije usamljen i da među Srbima na severu Kosova i Metohije raste osećaj straha, nepoverenja i nezaštićenosti.
U Tornju kod Pakraca vernici i sestrinstvo Manastira Jasenovac okupili su se na Svetoj liturgiji, dok drevna svetinja na seoskom groblju čuva svedočanstvo o viševekovnom prisustvu Srba u zapadnoj Slavoniji.
U razgovoru sa Džoni Ernst i predstavnicima Ambasade SAD u Prištini otvorena su najosetljivija pitanja položaja Crkve i vernog naroda, od zaštite Visokih Dečana i uloge KFOR-a do pritisaka, hapšenja i sve dubljeg nepoverenja.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Drevna svetinja kod Zavidovića ponovo je zaživela: vernici su se okupili povodom manastirske slave, dok se nastavljaju radovi na obnovi hrama i izgradnji centralne kupole.