Na marginama Generalne skupštine UN, carigradski patrijarh i predsednik Ukrajine razmenili su poruke podrške i simbolične poklone, dok otvorena pitanja o crkvenim podelama i dalje opterećuju pravoslavlje.
Patrijarh carigradski Vartolomej sastao se s predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, u trenutku kada ukrajinsko pitanje i dalje određuje ne samo geopolitičke odnose već i jedinstvo pravoslavlja.
Prema saopštenju ukrajinskog predsedništva, susret je protekao u srdačnoj atmosferi. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski javno je zahvalio patrijarhu carigradskom na njegovoj trajnoj podršci ukrajinskom narodu, vojnicima i porodicama otete dece. Ujedno je uputio poziv patrijarhu da poseti Ukrajinu, smatrajući da bi takva poseta imala snažan duhovni i moralni značaj u periodu rata koji traje već tri godine.
Patrijarh Vartolomej je, sa svoje strane, darovao ukrajinskom predsedniku knjigu o Ukrajini, čiji je autor arhiepiskop Amerike Elpidofor, i pozvao ga da poseti Carigradsku patrijaršiju.
Printscreen zelenskyy_official
Patrijarh Vartolomej i Volodimir Zelenski
Crkvena dimenzija i autokefalija
Razgovaralo se i o crkvenim pitanjima. Ukrajinski predsednik je zatražio nastavak saradnje sa Carigradskom patrijaršijom i naglasio „pogubni uticaj ruske crkve“ u Ukrajini. On je insistirao na tome da u njegovoj zemlji nema verske represije, ali da „ne mogu postojati veze sa državom-agresorom“.
Upravo tu se otkrivaju i složeniji aspekti. Dodela autokefalije Ukrajini od strane Carigradske patrijaršije 2019. godine izazvala je potrese u panpravoslavnom jedinstvu. Mitropolije i patrijaršije Istočne Evrope, kao i Crkve tradicionalno povezane sa Moskvom, i dalje gledaju na ovu odluku sa nepoverenjem. Kako navode crkveni analitičari, Carigradska patrijaršija nastavlja sa istom strategijom, iako protivljenja nisu prestala.
Diplomatskim rečnikom, pojedini krugovi u pravoslavlju komentarišu da „Patrijarh Vartolomej istrajava u podršci ukrajinskom narodu, ali da njegov izbor da dodeli autokefaliju i dalje izaziva podele“. Ova ocena pokazuje da, pored javnih zahvalnosti, rasprava o ukrajinskoj autokefaliji ostaje otvorena i opterećena tenzijama.
Printscreen zelenskyy_official
U okviru Generalne skupštine UN
Susret je bio deo programa patrijarha Vartolomeja u Njujorku, povodom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Nekoliko dana ranije patrijarha carigradskog je u Beloj kući primio predsednik SAD Donald Tramp, sa kojim je takođe razgovarao o ukrajinskom pitanju. Tada je patrijarh Vartolomej nazvao Moskvu „neprijateljem Ukrajine“, što je izazvalo nove komentare o politizaciji njegove uloge.
Sa ukrajinske strane poruka je bila jasna: zemlji je potrebna ne samo vojna i ekonomska, već i crkvena podrška, koja bi učvrstila nacionalno jedinstvo.
Printscreen zelenskyy_official
Patrijarh Vartolomej i Volodimir Zelenski
Međunarodni odjeci i reakcije
Susret patrijarha Vartolomeja i Zelenskog našao je odjek i u međunarodnim medijima. Rojters je istakao simboličku dimenziju prisustva patrijarha uz ukrajinskog lidera. Politiko je primetio da Carigradska patrijaršija i dalje ostaje „pouzdan saveznik“ ukrajinske vlade, uprkos protivljenjima u pravoslavnom svetu. Stejt department je ponovo pozdravio inicijative Carigradske patrijaršije za promovisanje verskih sloboda, ne krijući američki interes za očuvanje veza kako sa Ukrajinom, tako i sa Rusijom.
Diplomatske poruke i otvorena pitanja
Iako je susret opisan kao „topao“, ne može se zanemariti da odluke patrijarha Vartolomeja i dalje izazivaju snažne reakcije unutar pravoslavlja. Njegova odluka da se tako jasno svrsta uz Ukrajinu mnogi smatraju korakom od istorijskog značaja, ali i potezom koji nosi rizik za jedinstvo.
Diplomatski posmatrači ocenjuju da je slika patrijarha uz Zelenskog bila poruka upućena na više strana: s jedne strane – podrška ukrajinskom narodu, a s druge – istrajavanje u izboru koji je već izazvao raskole u pravoslavnom svetu. I možda je upravo to najteže pitanje koje ostaje nakon Njujorka: kako prevazići jaz koji je stvorila ukrajinska autokefalija u trenutku kada geopolitičke tenzije ne jenjavaju?
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
Umesto dijaloga i traženja rešenja za sablazan koja potresa jedan od najstarijih manastira u hrišćanskom svetu, Carigradska i Jerusalimska patrijaršija ušli su u otvorenu polemiku, ostavljajući vernike u nedoumici kome da veruju i gde da traže duhovni oslonac.
Trodnevni boravak carigradskog patrijarha u Letoniji, susreti sa državnim vrhom i oštre poruke protiv Moskve, prema oceni analitičara, stvaraju uslove za novu veliku krizu u pravoslavnom svetu.
Prvi razgovor u četiri oka otvorio teme od opstanka hrišćana u Turskoj i na Bliskom Istoku, preko rata u Ukrajini, do priprema za obeležavanje 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji.
Društvene mreže, pa i neki sajtovi, puni su „pravila“ koja se predstavljaju kao pravoslavna tradicija. Otkud toliko zabrana, zašto ih ljudi prihvataju kao istinu i šta zapravo poručuje Crkva o postu, praznicima i hrani?
Nešad Durmić iz susednog sela podržao je podizanje pravoslavne crkve brvnare u Priboju, a njegov gest postao je primer dobrosusedstva, poštovanja i pomoći koja prevazilazi verske razlike.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Svetogorski monasi upozoravaju da oni ne smeju biti uvučeni u crkvene sukobe, dok ukrajinski mitropolit Epifanije traži međunarodnu i panpravoslavnu potvrdu svog položaja.
Ruski mediji tvrde da Milatovićev susret sa patrijarhom carigradskim Vartolomejom nije bio samo protokolaran već da ima za cilj vršenje pritiska na Srpsku pravoslavnu crkvu i moguću legitimaciju raskolničkih struktura u Crnoj Gori,
Uz podršku Eparhije timočke i domaćina iz Grčke, porodice su devet dana uživale na obalama Egejskog mora, obilazile svetinje Olimpijske regije i iz Soluna ponele uspomene koje će dugo pamtiti.
Nakon pomena postradalima na Kosovu polju i vojnicima sa Sočanskog fronta, episkop je govorio o smislu sećanja na junake, ljubavi prema bližnjima i značaju očuvanja svetinja za buduće naraštaje.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Posetioci će 27. i 28. juna moći besplatno da vide najstariju sačuvanu srpsku ćiriličnu rukopisnu knjigu, dragoceni spomenik duhovnosti, pismenosti i umetnosti koji se retko izlaže javnosti.
U pouci za petak 4. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohriski i Žički upozorava na opasnost pogrešnih izbora i podseća da se vrednost puta vidi po cilju kojem vodi, a ne po prolaznom uspehu.