Na marginama Generalne skupštine UN, carigradski patrijarh i predsednik Ukrajine razmenili su poruke podrške i simbolične poklone, dok otvorena pitanja o crkvenim podelama i dalje opterećuju pravoslavlje.
Patrijarh carigradski Vartolomej sastao se s predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, u trenutku kada ukrajinsko pitanje i dalje određuje ne samo geopolitičke odnose već i jedinstvo pravoslavlja.
Prema saopštenju ukrajinskog predsedništva, susret je protekao u srdačnoj atmosferi. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski javno je zahvalio patrijarhu carigradskom na njegovoj trajnoj podršci ukrajinskom narodu, vojnicima i porodicama otete dece. Ujedno je uputio poziv patrijarhu da poseti Ukrajinu, smatrajući da bi takva poseta imala snažan duhovni i moralni značaj u periodu rata koji traje već tri godine.
Patrijarh Vartolomej je, sa svoje strane, darovao ukrajinskom predsedniku knjigu o Ukrajini, čiji je autor arhiepiskop Amerike Elpidofor, i pozvao ga da poseti Carigradsku patrijaršiju.
Printscreen zelenskyy_official
Patrijarh Vartolomej i Volodimir Zelenski
Crkvena dimenzija i autokefalija
Razgovaralo se i o crkvenim pitanjima. Ukrajinski predsednik je zatražio nastavak saradnje sa Carigradskom patrijaršijom i naglasio „pogubni uticaj ruske crkve“ u Ukrajini. On je insistirao na tome da u njegovoj zemlji nema verske represije, ali da „ne mogu postojati veze sa državom-agresorom“.
Upravo tu se otkrivaju i složeniji aspekti. Dodela autokefalije Ukrajini od strane Carigradske patrijaršije 2019. godine izazvala je potrese u panpravoslavnom jedinstvu. Mitropolije i patrijaršije Istočne Evrope, kao i Crkve tradicionalno povezane sa Moskvom, i dalje gledaju na ovu odluku sa nepoverenjem. Kako navode crkveni analitičari, Carigradska patrijaršija nastavlja sa istom strategijom, iako protivljenja nisu prestala.
Diplomatskim rečnikom, pojedini krugovi u pravoslavlju komentarišu da „Patrijarh Vartolomej istrajava u podršci ukrajinskom narodu, ali da njegov izbor da dodeli autokefaliju i dalje izaziva podele“. Ova ocena pokazuje da, pored javnih zahvalnosti, rasprava o ukrajinskoj autokefaliji ostaje otvorena i opterećena tenzijama.
Printscreen zelenskyy_official
U okviru Generalne skupštine UN
Susret je bio deo programa patrijarha Vartolomeja u Njujorku, povodom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Nekoliko dana ranije patrijarha carigradskog je u Beloj kući primio predsednik SAD Donald Tramp, sa kojim je takođe razgovarao o ukrajinskom pitanju. Tada je patrijarh Vartolomej nazvao Moskvu „neprijateljem Ukrajine“, što je izazvalo nove komentare o politizaciji njegove uloge.
Sa ukrajinske strane poruka je bila jasna: zemlji je potrebna ne samo vojna i ekonomska, već i crkvena podrška, koja bi učvrstila nacionalno jedinstvo.
Printscreen zelenskyy_official
Patrijarh Vartolomej i Volodimir Zelenski
Međunarodni odjeci i reakcije
Susret patrijarha Vartolomeja i Zelenskog našao je odjek i u međunarodnim medijima. Rojters je istakao simboličku dimenziju prisustva patrijarha uz ukrajinskog lidera. Politiko je primetio da Carigradska patrijaršija i dalje ostaje „pouzdan saveznik“ ukrajinske vlade, uprkos protivljenjima u pravoslavnom svetu. Stejt department je ponovo pozdravio inicijative Carigradske patrijaršije za promovisanje verskih sloboda, ne krijući američki interes za očuvanje veza kako sa Ukrajinom, tako i sa Rusijom.
Diplomatske poruke i otvorena pitanja
Iako je susret opisan kao „topao“, ne može se zanemariti da odluke patrijarha Vartolomeja i dalje izazivaju snažne reakcije unutar pravoslavlja. Njegova odluka da se tako jasno svrsta uz Ukrajinu mnogi smatraju korakom od istorijskog značaja, ali i potezom koji nosi rizik za jedinstvo.
Diplomatski posmatrači ocenjuju da je slika patrijarha uz Zelenskog bila poruka upućena na više strana: s jedne strane – podrška ukrajinskom narodu, a s druge – istrajavanje u izboru koji je već izazvao raskole u pravoslavnom svetu. I možda je upravo to najteže pitanje koje ostaje nakon Njujorka: kako prevazići jaz koji je stvorila ukrajinska autokefalija u trenutku kada geopolitičke tenzije ne jenjavaju?
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
Umesto dijaloga i traženja rešenja za sablazan koja potresa jedan od najstarijih manastira u hrišćanskom svetu, Carigradska i Jerusalimska patrijaršija ušli su u otvorenu polemiku, ostavljajući vernike u nedoumici kome da veruju i gde da traže duhovni oslonac.
Trodnevni boravak carigradskog patrijarha u Letoniji, susreti sa državnim vrhom i oštre poruke protiv Moskve, prema oceni analitičara, stvaraju uslove za novu veliku krizu u pravoslavnom svetu.
Prvi razgovor u četiri oka otvorio teme od opstanka hrišćana u Turskoj i na Bliskom Istoku, preko rata u Ukrajini, do priprema za obeležavanje 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Radovi su izvođeni na osnovu tehničke dokumentacije, uz ispitivanje kvaliteta materijala i nosivosti konstruktivnih elemenata, kaže se, između ostalog.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Mihail Meleh tvrdi da se pravoslavne svetinje iznose iz Ukrajine radi preprodaje, dok pojedini stručnjaci sumnjaju da bi mogle služiti i za plaćanje zapadnog oružja.
U dokumentu koji su pripremile SAD i Rusija prvi put se na međunarodnom nivou otvara i pitanje statusa kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve u okviru budućeg mirovnog dogovora.
Suđenje Ivanu Hadravi, jereju pravoslavne crkve u Češkoj stavlja na ispit granice verskog angažmana u političkim sukobima i izaziva burne reakcije u crkvenim i društvenim krugovima.
Dok su svetski mediji pažnju usmerili na političke i vojne zahteve, ruski predlozi za prekid sukoba obuhvataju i poziv Ukrajini da obustavi represiju nad kanonskom Ukrajinskom pravoslavnom crkvom i da garantuje slobodnu upotrebu ruskog jezika na svojoj teritoriji.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.