Na marginama Generalne skupštine UN, carigradski patrijarh i predsednik Ukrajine razmenili su poruke podrške i simbolične poklone, dok otvorena pitanja o crkvenim podelama i dalje opterećuju pravoslavlje.
Patrijarh carigradski Vartolomej sastao se s predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, u trenutku kada ukrajinsko pitanje i dalje određuje ne samo geopolitičke odnose već i jedinstvo pravoslavlja.
Prema saopštenju ukrajinskog predsedništva, susret je protekao u srdačnoj atmosferi. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski javno je zahvalio patrijarhu carigradskom na njegovoj trajnoj podršci ukrajinskom narodu, vojnicima i porodicama otete dece. Ujedno je uputio poziv patrijarhu da poseti Ukrajinu, smatrajući da bi takva poseta imala snažan duhovni i moralni značaj u periodu rata koji traje već tri godine.
Patrijarh Vartolomej je, sa svoje strane, darovao ukrajinskom predsedniku knjigu o Ukrajini, čiji je autor arhiepiskop Amerike Elpidofor, i pozvao ga da poseti Carigradsku patrijaršiju.
Printscreen zelenskyy_official
Patrijarh Vartolomej i Volodimir Zelenski
Crkvena dimenzija i autokefalija
Razgovaralo se i o crkvenim pitanjima. Ukrajinski predsednik je zatražio nastavak saradnje sa Carigradskom patrijaršijom i naglasio „pogubni uticaj ruske crkve“ u Ukrajini. On je insistirao na tome da u njegovoj zemlji nema verske represije, ali da „ne mogu postojati veze sa državom-agresorom“.
Upravo tu se otkrivaju i složeniji aspekti. Dodela autokefalije Ukrajini od strane Carigradske patrijaršije 2019. godine izazvala je potrese u panpravoslavnom jedinstvu. Mitropolije i patrijaršije Istočne Evrope, kao i Crkve tradicionalno povezane sa Moskvom, i dalje gledaju na ovu odluku sa nepoverenjem. Kako navode crkveni analitičari, Carigradska patrijaršija nastavlja sa istom strategijom, iako protivljenja nisu prestala.
Diplomatskim rečnikom, pojedini krugovi u pravoslavlju komentarišu da „Patrijarh Vartolomej istrajava u podršci ukrajinskom narodu, ali da njegov izbor da dodeli autokefaliju i dalje izaziva podele“. Ova ocena pokazuje da, pored javnih zahvalnosti, rasprava o ukrajinskoj autokefaliji ostaje otvorena i opterećena tenzijama.
Printscreen zelenskyy_official
U okviru Generalne skupštine UN
Susret je bio deo programa patrijarha Vartolomeja u Njujorku, povodom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Nekoliko dana ranije patrijarha carigradskog je u Beloj kući primio predsednik SAD Donald Tramp, sa kojim je takođe razgovarao o ukrajinskom pitanju. Tada je patrijarh Vartolomej nazvao Moskvu „neprijateljem Ukrajine“, što je izazvalo nove komentare o politizaciji njegove uloge.
Sa ukrajinske strane poruka je bila jasna: zemlji je potrebna ne samo vojna i ekonomska, već i crkvena podrška, koja bi učvrstila nacionalno jedinstvo.
Printscreen zelenskyy_official
Patrijarh Vartolomej i Volodimir Zelenski
Međunarodni odjeci i reakcije
Susret patrijarha Vartolomeja i Zelenskog našao je odjek i u međunarodnim medijima. Rojters je istakao simboličku dimenziju prisustva patrijarha uz ukrajinskog lidera. Politiko je primetio da Carigradska patrijaršija i dalje ostaje „pouzdan saveznik“ ukrajinske vlade, uprkos protivljenjima u pravoslavnom svetu. Stejt department je ponovo pozdravio inicijative Carigradske patrijaršije za promovisanje verskih sloboda, ne krijući američki interes za očuvanje veza kako sa Ukrajinom, tako i sa Rusijom.
Diplomatske poruke i otvorena pitanja
Iako je susret opisan kao „topao“, ne može se zanemariti da odluke patrijarha Vartolomeja i dalje izazivaju snažne reakcije unutar pravoslavlja. Njegova odluka da se tako jasno svrsta uz Ukrajinu mnogi smatraju korakom od istorijskog značaja, ali i potezom koji nosi rizik za jedinstvo.
Diplomatski posmatrači ocenjuju da je slika patrijarha uz Zelenskog bila poruka upućena na više strana: s jedne strane – podrška ukrajinskom narodu, a s druge – istrajavanje u izboru koji je već izazvao raskole u pravoslavnom svetu. I možda je upravo to najteže pitanje koje ostaje nakon Njujorka: kako prevazići jaz koji je stvorila ukrajinska autokefalija u trenutku kada geopolitičke tenzije ne jenjavaju?
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
Umesto dijaloga i traženja rešenja za sablazan koja potresa jedan od najstarijih manastira u hrišćanskom svetu, Carigradska i Jerusalimska patrijaršija ušli su u otvorenu polemiku, ostavljajući vernike u nedoumici kome da veruju i gde da traže duhovni oslonac.
Trodnevni boravak carigradskog patrijarha u Letoniji, susreti sa državnim vrhom i oštre poruke protiv Moskve, prema oceni analitičara, stvaraju uslove za novu veliku krizu u pravoslavnom svetu.
Prvi razgovor u četiri oka otvorio teme od opstanka hrišćana u Turskoj i na Bliskom Istoku, preko rata u Ukrajini, do priprema za obeležavanje 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Tihona Amatuntskog po starom, odnosno Svete apostole Petra i Pavla po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava blagdan Svetih apostola Petra i Pavla, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznati veliki praznik.
Veliki duhovnik sa Svete Gore objasnio je da se promena ponašanja najmlađih ne traži samo u njihovim postupcima, već i u preispitivanju odraslih, jer iskreno pokajanje roditelja može doneti blagoslov celoj kući.
Tursko tužilaštvo tvrdi da su opštinski funkcioneri od pravoslavne crkvene fondacije, koja je po zakonu bila oslobođena plaćanja opštinskih taksi, tražili i uzeli gotovo tri miliona turskih lira za izdavanje dozvola.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Svetogorski monasi upozoravaju da oni ne smeju biti uvučeni u crkvene sukobe, dok ukrajinski mitropolit Epifanije traži međunarodnu i panpravoslavnu potvrdu svog položaja.
Ruski mediji tvrde da Milatovićev susret sa patrijarhom carigradskim Vartolomejom nije bio samo protokolaran već da ima za cilj vršenje pritiska na Srpsku pravoslavnu crkvu i moguću legitimaciju raskolničkih struktura u Crnoj Gori,
Episkop novobrdski poručio je da kosovski zavet Svetog kneza Lazara nije poziv na sukob, već svedočanstvo vere, ljubavi i dostojanstvenog čuvanja onoga što je povereno kroz vekove.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
Na liturgiji u manastiru Ravanici poglavar Srpske Pravoslavne Crkve poručio je da Kosovski zavet nije samo istorijsko sećanje, već jevanđeljsko opredeljenje za Hrista.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Od Kosovskog boja i opredeljenja kneza Lazara za carstvo nebesko do pokušaja da se promeni istorijsko sećanje na ovaj dan, Vidovdan vekovima ostaje simbol vere, žrtve i zaveta duboko ukorenjenog u srpskom narodu.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.