ZBOG ČEGA NAM BOG NE PRITIČE U POMOĆ KAD NAM JE NAJPOTREBNIJI: Mudra pouka Svetog Porfirija koja gađa pravo u srce
U slučaju kada smo zalepljeni za strasti i želimo ih, ali hoćemo i božansku blagodat, tada se dešava strašni sukob u nama.
Blizina Božja se ne meri odsustvom bola, već prisustvom utehe i snage u njemu.
Prema učenju Crkve, nijedna situacija u životu čoveka ne događa se bez Božjeg znanja i dopuštenja. Svaki trenutak, bilo radostan, bilo bolan, nalazi svoje mesto u promislu Božjem. I ništa od onoga što nas snađe nije jače od snage koju nam Bog može dati da to izdržimo.
Vera nas uči da Bog ne ostavlja čoveka samog pred nevoljom. On ne dopušta iskušenja iz hira niti kao kaznu, već kao put kroz koji duša mora da se očisti, ojača i približi njemu. Iskušenja imaju svoj smisao, čak i kada ostanu nejasna našem razumu. U njima se skriva prilika za unutrašnju promenu, za obraćenje, za povratak Bogu.
Sveto Pismo nas podseća da "veran je Bog, koji vas neće pustiti da budete kušani više nego što možete, nego će dati i kraj sa iskušenjem da možete podneti“ (1. Kor. 10,13). Ovo obećanje nije prazna uteha - već živa istina Crkve, potvrđena kroz vekove svedočenjima svetih i stradalnika koji su nosili krst do kraja, oslanjajući se ne na svoju snagu, već na Božiju.
U svakom trpljenju Bog je prisutan. Ne kao daleki posmatrač, već kao saputnik. On nije odsutan kada je najteže - naprotiv, tada je najbliže. Blizina Božja se ne meri odsustvom bola, već prisustvom utehe i snage u njemu.
Zato Crkva ne pita zašto dolaze patnje, već kako kroz njih ostati veran. Kako ne izgubiti poverenje. Kako ne posumnjati u ljubav Božju.
A to poverenje izraženo je jednostavno, ali snažno, u rečima Svetog Jovana Šangajskog:
"Kad si u nevolji, ne pitaj: ‘Zašto?’, nego reci: ‘Gospode, budi uz mene!"
U slučaju kada smo zalepljeni za strasti i želimo ih, ali hoćemo i božansku blagodat, tada se dešava strašni sukob u nama.
Uspeh nije rezervisan samo za one koji uvek pobeđuju, već za one koji se nikada ne predaju.
U tišini bola, rađa se snaga.
Pravoslavlje uči da koliko god čovek pokušavao da kontroliše život, istinska sigurnost dolazi tek kada prepusti svoje korake Božijem vođenju.
Nije vera odsustvo bola, već pouzdanje da bol ima smisao.
I dobro i loše je od Gospoda.
Iskušenja skidaju iluziju samodovoljnosti i podsećaju čoveka da nije gospodar sopstvenog života, već biće koje zavisi od Božje milosti.
U Jevanđelju, Hristos ne obećava lak život, ali obećava da neće ostaviti one koji idu putem krsta.
U besedi za petak 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opisuje paradoks: ljudi odbacuju izvor života, a zatim ulažu napor da pronađu smisao u onome što ih dodatno iscrpljuje.
U vremenu sve češćih izliva gneva i narušenih odnosa, učenje Svetog Josifa pokazuje put ka smirenju koji počinje iznutra, a ne promenom okolnosti.
Ljubav prema novcu ne ostaje samo na materijalnom planu, već postepeno menja čovekovu narav, briše zahvalnost i otvara prostor za duhovno otvrdnuće koje vodi u neočekivane krajnosti.
Mladenović je prepešačio put od Gračanice do manastira Ostrog, a njegov dolazak nije kraj hodočašća, već početak nove borbe za život male Jane Tirkajlo i poziv koji ne ostavlja ravnodušnim nijedno srce.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Verskom dobrotvornom starateljstvu odvija se velika akcija pakovanja darova koji će biti podeljeni posle litije, dok je dolazak srpskog patrijarha dodatno obeležio rad volontera i naglasio značaj zajedničkog služenja i sabornosti.
U slojevima mesa, testenine i zapečenog sira krije se jelo koje je nastajalo u danima kada nema posta, skromno, zasitno i duboko ukorenjeno u ritam života ravnice.
U Galeriji SANU od 15. maja do 19. jula biće prikazan Karejski tipik, uz ikone, relikvije i umetnička dela koja osvetljavaju duhovni i istorijski trag Svetog Save kroz osam vekova srpske istorije.