Mitropolit Epifanije je optužio SPC da podriva crkveni poredak time što je dala Tomos Makedoncima i zapretio da Ukrajina neće dozvoliti – makedonski scenario.
Poglavar raskolničke Pravoslavne crkve Ukrajine, mitropolit Epifanije, izneo je oštru kritiku na račun Srpske pravoslavne crkve povodom davanja Tomosa Makedonskoj pravoslavnoj crkvi – Ohridskoj arhiepiskopiji, osporavajući sam kanonski legitimitet tog čina.
Govoreći na nedavnom saboru episkopata Pravoslavne crkve Ukrajine, mitropolit Epifanije izjavio je da – taj korak predstavlja kršenje kanonskog poretka – a ceo proces sticanja autokefalije od strane Makedonske pravoslavne crkve ocenio je kao sporan.
U svojoj besedi, mitropolit Epifanije upozorio je da postoji opasnost da se u Ukrajini ponovi model koji se, po njegovom mišljenju, razvio u Severnoj Makedoniji.
– Kategorički ne smemo dozvoliti da se s Ukrajinskom Crkvom ponovi situacija koja se događa s Crkvom u Severnoj Makedoniji. Ona je, nakon što je dobila obnovu crkvenog opštenja od Carigradske patrijaršije, ubrzo stupila u savez sa Moskovskom patrijaršijom i nekanonskim putem primila takozvani Tomos od Srpske Patrijaršije – istakao je mitropolit Epifanije.
On je naveo da postoje pokušaji da se, kako kaže, – pod plaštom različitih inicijativa, oslabi nezavisnost Pravoslavne crkve Ukrajine i njena sposobnost da pruži otpor ideologiji ruskog sveta. –
– Postoje oni koji bi želeli da Ukrajinska crkva pođe istim putem kao ona u Severnoj Makedoniji. Ali mi te namere razumemo i aktivno im se suprotstavljamo i nastavićemo da im se suprotstavljamo – poručio je mitropolit Epifanije.
Kako se ta – aktivna borba – sprovodi u praksi, mitropolit Epifanije nije precizirao. Mnogi, međutim, podsećaju na svakodnevna svedočanstva o nasilnom oduzimanju hramova i prebijanju sveštenstva i vernika kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve širom Ukrajine, što se često događa pod pokroviteljstvom struktura povezanih upravo s Pravoslavnom crkvom Ukrajine.
Foto: SPC
Poglavari Srpske pravoslavne crkve i Makedonske pravoslavne crkve - Ohridne arhiepiskopije: patrijarh Porfirije i arhiepiskop Stefan
Oštri tonovi i političke poruke
Mitropolit Epifanije kritikovao je i stav drugih pomesnih pravoslavnih crkava prema Pravoslavnoj crkvi Ukrajine, ističući da mnoge od njih i dalje odbijaju evharistijsko opštenje s njom, smatrajući je raskolničkom. Kao razloge za to naveo je ili "očekivanje ishoda rusko-ukrajinskog rata" ili, kako tvrdi, "zavisnost tih crkava od struktura vlasti u Moskvi."
U svom obraćanju nije štedeo reči kritike, nazivajući pojedine pomesne crkve "zavisnim od Moskovske patrijaršije", a čak je i države u kojima te crkve deluju okarakterisao kao – sasvim ili delimično zavisne od Kremlja.
Po njegovim rečima, one – ruše kanonski poredak i istorijsku pravdu i nastavljaju da podržavaju rusku verziju crkvene administracije, te nepravedno tvrde da su strukture Moskovske patrijaršije u Ukrajini zaista kanonske i odbijaju da priznaju Pravoslavnu crkvu Ukrajine.
Shutterstock
Nezvanično priznanje i retorika raskola
Mitropolit Epifanije je, međutim, izrazio uverenje da su Pravoslavnu crkvu Ukrajine već priznale i druge crkve kroz, kako kaže, zajedničke službe s patrijarhom carigradskim Vartolomejem, iako to priznanje nije formalizovano.
Završni dokument sabora Pravoslavne crkve Ukrajine odiše, prema mišljenju mnogih posmatrača, političkom retorikom i teškim optužbama, što ponovo potvrđuje kakvu prirodu ima ova crkva i kakvu ulogu u celokupnoj situaciji ima njen poglavar.
Na kraju, ne možemo a da se ne prisetimo narodne mudrosti na koju je u kontekstu napada mitropolita Epifanija na Srpsku pravoslavnu crkvu, na svom zvaničnom sajtu podsetio Savez pravoslavnih novinara:
– To što neko živi s ljubavnicom, ljubavnicu ne čini zakonitom ženom
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
U Galičniku se svake godine oko Petrovdan odigrava jedinstvena pravoslavna svadba, sa drevnim ritualima, pesmama i jahanjem, kakvi se retko gde mogu videti.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Jedan od najpoštovanijih pravoslavnih podvižnika, upozoravao je da će se presudna razlika između onih koji će prepoznati obmanu i onih koji će joj poverovati pokazati tamo gde je mnogi najmanje traže.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
U besedi za četvrtak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o stradanju pravednika, prolaznoj slavi i sudovima Božjim koji prevazilaze ljudsko razumevanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Nakon sticanja autokefalnosti pre samo tri godine Makedonska crkva se suočava s dubokim podelama oko izbora novog mitropolita, a oštre reči arhijereja i nezadovoljstvo vernog naroda otvaraju pitanje budućnosti njene stabilnosti i jedinstva.
Sarajevo, Zagreb i Podgorica pojavljuju se kao tačke istog pritiska, dok profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči, protojerej-stavrofor Darko Đogo, objašnjava da iza naizgled nepovezanih inicijativa stoji dugoročna strategija razbijanja identiteta.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.