Mitropolit Epifanije je optužio SPC da podriva crkveni poredak time što je dala Tomos Makedoncima i zapretio da Ukrajina neće dozvoliti – makedonski scenario.
Poglavar raskolničke Pravoslavne crkve Ukrajine, mitropolit Epifanije, izneo je oštru kritiku na račun Srpske pravoslavne crkve povodom davanja Tomosa Makedonskoj pravoslavnoj crkvi – Ohridskoj arhiepiskopiji, osporavajući sam kanonski legitimitet tog čina.
Govoreći na nedavnom saboru episkopata Pravoslavne crkve Ukrajine, mitropolit Epifanije izjavio je da – taj korak predstavlja kršenje kanonskog poretka – a ceo proces sticanja autokefalije od strane Makedonske pravoslavne crkve ocenio je kao sporan.
U svojoj besedi, mitropolit Epifanije upozorio je da postoji opasnost da se u Ukrajini ponovi model koji se, po njegovom mišljenju, razvio u Severnoj Makedoniji.
– Kategorički ne smemo dozvoliti da se s Ukrajinskom Crkvom ponovi situacija koja se događa s Crkvom u Severnoj Makedoniji. Ona je, nakon što je dobila obnovu crkvenog opštenja od Carigradske patrijaršije, ubrzo stupila u savez sa Moskovskom patrijaršijom i nekanonskim putem primila takozvani Tomos od Srpske Patrijaršije – istakao je mitropolit Epifanije.
On je naveo da postoje pokušaji da se, kako kaže, – pod plaštom različitih inicijativa, oslabi nezavisnost Pravoslavne crkve Ukrajine i njena sposobnost da pruži otpor ideologiji ruskog sveta. –
– Postoje oni koji bi želeli da Ukrajinska crkva pođe istim putem kao ona u Severnoj Makedoniji. Ali mi te namere razumemo i aktivno im se suprotstavljamo i nastavićemo da im se suprotstavljamo – poručio je mitropolit Epifanije.
Kako se ta – aktivna borba – sprovodi u praksi, mitropolit Epifanije nije precizirao. Mnogi, međutim, podsećaju na svakodnevna svedočanstva o nasilnom oduzimanju hramova i prebijanju sveštenstva i vernika kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve širom Ukrajine, što se često događa pod pokroviteljstvom struktura povezanih upravo s Pravoslavnom crkvom Ukrajine.
Foto: SPC
Poglavari Srpske pravoslavne crkve i Makedonske pravoslavne crkve - Ohridne arhiepiskopije: patrijarh Porfirije i arhiepiskop Stefan
Oštri tonovi i političke poruke
Mitropolit Epifanije kritikovao je i stav drugih pomesnih pravoslavnih crkava prema Pravoslavnoj crkvi Ukrajine, ističući da mnoge od njih i dalje odbijaju evharistijsko opštenje s njom, smatrajući je raskolničkom. Kao razloge za to naveo je ili "očekivanje ishoda rusko-ukrajinskog rata" ili, kako tvrdi, "zavisnost tih crkava od struktura vlasti u Moskvi."
U svom obraćanju nije štedeo reči kritike, nazivajući pojedine pomesne crkve "zavisnim od Moskovske patrijaršije", a čak je i države u kojima te crkve deluju okarakterisao kao – sasvim ili delimično zavisne od Kremlja.
Po njegovim rečima, one – ruše kanonski poredak i istorijsku pravdu i nastavljaju da podržavaju rusku verziju crkvene administracije, te nepravedno tvrde da su strukture Moskovske patrijaršije u Ukrajini zaista kanonske i odbijaju da priznaju Pravoslavnu crkvu Ukrajine.
Shutterstock
Nezvanično priznanje i retorika raskola
Mitropolit Epifanije je, međutim, izrazio uverenje da su Pravoslavnu crkvu Ukrajine već priznale i druge crkve kroz, kako kaže, zajedničke službe s patrijarhom carigradskim Vartolomejem, iako to priznanje nije formalizovano.
Završni dokument sabora Pravoslavne crkve Ukrajine odiše, prema mišljenju mnogih posmatrača, političkom retorikom i teškim optužbama, što ponovo potvrđuje kakvu prirodu ima ova crkva i kakvu ulogu u celokupnoj situaciji ima njen poglavar.
Na kraju, ne možemo a da se ne prisetimo narodne mudrosti na koju je u kontekstu napada mitropolita Epifanija na Srpsku pravoslavnu crkvu, na svom zvaničnom sajtu podsetio Savez pravoslavnih novinara:
– To što neko živi s ljubavnicom, ljubavnicu ne čini zakonitom ženom
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
U Galičniku se svake godine oko Petrovdan odigrava jedinstvena pravoslavna svadba, sa drevnim ritualima, pesmama i jahanjem, kakvi se retko gde mogu videti.
Kosovsko-albanski advokat Toma Gaši tražio uklanjanje srpskog hrama, dok Crkva upozorava na direktan govor mržnje, istorijsku netrpeljivost i ugrožavanje svetinja u postkonfliktnom okruženju.
Monah otkriva recept iz svog „Svetogorskog kuvara“ – jednostavan, aromatičan hleb s maslinama i paprikom, koji od običnog obroka pravi malu meditaciju u vašoj kuhinji i unosi duh Hilandara u dom.
Sve više vernika priznaje da im se molitva pretvorila u praznu naviku, ali pouka starca sa Atosa pokazuje da problem nije u rečima, već u odnosu koji gradimo sa Bogorodicom i Bogom.
Dan sećanja kada je trogodišnja Marija dovedena pred lice Gospodnje Crkva čuva kao jedan od ključnih trenutaka duhovne istorije – praznik koji vernike poziva na Liturgiju, pričešće i unutrašnje sabiranje.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Liturgija u manastiru Vodoča, razgovori o monaškom iskustvu i poseta čuvenoj Veljusi obeležili su treći dan naučnog skupa koji otvara nova pitanja o ulozi duhovnosti danas.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Kosovsko-albanski advokat Toma Gaši tražio uklanjanje srpskog hrama, dok Crkva upozorava na direktan govor mržnje, istorijsku netrpeljivost i ugrožavanje svetinja u postkonfliktnom okruženju.
Svečanom akademijom u Domu kulture, uz besede mitropolita Atanasija i umetnički program, u Prijepolju je obeleženo 850 godina od rođenja prvog srpskog arhiepiskopa.
U prvu nedelju Božićnog posta, Hram Svetog Save bio je ispunjen vernicima koji su se kroz liturgiju i besedu poglavara Srpske pravoslavne crkve podsetili na najveću hrišćansku vrlinu.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.