Liturgija u manastiru Vodoča, razgovori o monaškom iskustvu i poseta čuvenoj Veljusi obeležili su treći dan naučnog skupa koji otvara nova pitanja o ulozi duhovnosti danas.
Treći dan međunarodne konferencije „Balkanski monaški svetovi – Dijalozi o monaštvu, teologiji i kulturi“ započeo je svečano svetom liturgijom u crkvi Svetog Leontija u manastiru Vodoča kod Strumice.
Molitveni početak dana
Liturgiju je služio mitropolit kruševački David, uz sasluženje episkopa debarsko-kičevskog Georgija, strumičkog Nauma, moravičkog Tihona, heraklijskog Klimenta i stobijskog Jakova, kao i brojnih arhimandrita, sveštenika i đakona. U molitvenom sabranju učestvovalo je bratstvo svete obitelji, učesnici konferencije i mnogobrojni vernici.
Foto: SPC
Treći dan međunarodne konferencije „Balkanski monaški svetovi – Dijalozi o monaštvu, teologiji i kulturi“ počeo je liturgijom koju je služio vladika kruševački David
Posle pročitanog jevanđelja prisutnima se obratio mitropolit David, a na kraju bogosluženja episkop stobijski Jakov uputio je reči zahvalnosti patrijarhu srpskom Porfiriju i svim učesnicima skupa, naglašavajući značaj ovakvih sabranja za jačanje duhovnih i naučnih veza pravoslavnih naroda Balkana.
Dijalog o isihazmu i teologiji
Radni deo konferencije nastavljen je u konaku manastira Vodoča panel-diskusijom posvećenom isihastičkoj misli i svetootačkom predanju. Diskusiju je otvorio protojerej-stavrofor Vladimir Vukašinović, koji je naglasio važnost dijaloga između drevnog duhovnog iskustva i savremenog bogoslovlja.
Mitropolit kruševački David govorio je o isihazmu kao jednom od stubova pravoslavne duhovnosti, ističući njegovu aktuelnost i značaj u današnjem vremenu. Mitropolit strumički Naum osvrnuo se na važnost same konferencije, dok su svoja zapažanja o isihazmu i asketskom iskustvu izneli i mitropolit debarsko-kičevski Georgije i protođakon Zlatko Matić.
Na zatvaranju radnog dela protojerej-stavrofor Vladimir Vukašinović izrazio je zahvalnost svim učesnicima i organizatorima konferencije, posebno Institutu za liturgiku i crkvenu umetnost Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Institutu za duhovno i monaško nasleđe na Balkanu. On je najavio i buduće planove i projekte posvećene proučavanju monaštva na Balkanu.
Poseta Veljusi
Učesnici skupa, predvođeni domaćinom mitropolitom strumičkim Naumom, obišli su manastir Vavedenja Presvete Bogorodice u Veljusi, jednu od najznačajnijih svetinja ovog kraja, podignutu u 11. veku. Poseta je bila prilika da se podseti na duboke korene i kontinuitet pravoslavnog monaštva na Balkanu, koje i danas ostaje živo svedočanstvo vere, kulture i duhovnog identiteta.
Na odanije praznika Uspenja Presvete Bogorodice proslavljena je četvrta godišnjica od njegovog ustoličenja, a mitropolit je poručio da će temelj njegovog služenja ostati jevanđelska reč, bratsko pomirenje i posvećenost deci i omladini.
Manastir Vodoča kod Strumice domaćin je trodnevne naučne konferencije koja okuplja episkope, monahe i eminentne bogoslove, a fokus je na ulozi monaštva kroz vekove, duhovnom nasleđu i njegovoj snazi da bude lek za savremenog čoveka.
Posle gotovo tri decenije razoravanja i stradanja tokom ratova, drevna svetinja ponovo otvara svoja vrata vernicima, svedočeći o raspeću i vaskrsenju Srpske pravoslavne crkve i jačajući nadu Srba u Slavoniji.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Proslavljamo starozavetnog svetitelja koji je ukoravao Izrailj i Judu zbog idolopoklonstva, proricao propast Samarije i dolazak Gospoda, ali i govorio o Božjoj milosti prema onima koji ostanu verni Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
Povoljan ishod dodatnih pregleda znači da poglavaru Rimokatoličke crkve nije potrebno dalje onkološko lečenje, a već 6. novembra očekuje ga putovanje u tri južnoameričke zemlje.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od vina, meda i prirodnih preparata do ikona i knjiga, posetioci će tokom 19. i 20. septembra moći da upoznaju bogatu ponudu nastalu u manastirskim radionicama i saznaju više o životu i radu monaških zajednica.
Sabrat manastira Toma Lazarević primio je monaški postrig i dobio ime Makarije, a svečani čin uoči Petrovdana okupio je brojne vernike u drevnoj ribničkoj svetinji.
Nekadašnji vojnik i neznabožac tvrdio je da izvršava Božju zapovest kada je podizao kelije u pustom kraju Egipta, a ubrzo su mu počele pristizati hiljade monaha i učenika.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.