Uz prisustvo mnogobrojnih vernika i episkopa iz više pomesnih crkava, osveštana je bistu Diane Budisavljević, žene koja je deci vraćala život.
Jasenovac nosi težinu koju ni reči ne mogu u potpunosti izraziti. Svaka stena, svaki humak i svaki vetar čuvaju šapat života koji je nasilno ugašen – decu, majke, očeve, nevine duše. Ipak, među tim senkama patnje tinja svetlost: molitva koja ne prestaje, vernost veri i čvrst zavet da se pamćenje ovih žrtava nikada neće izbrisati. Ovo mesto je bol, ali i hrišćanska nada – podsetnik da ni zlo ni smrt ne mogu uništiti dušu koja se drži u veri.
Foto: SPC
Arhijereji, sveštenstvo i verni narod u porti manastira Jasenovac
U manastiru Rođenja Svetog Jovana Krstitelja u Jasenovcu danas je svetom liturgijom započeta centralna proslava Svetih novomučenika jasenovačkih – u molitvenom sećanju i tihom dostojanstvu koje svedoči o večnom trijumfu života nad smrću.
Veliko sabranje episkopa i vernih
Episkop pakrački i slavonski Jovan, kao dobar domaćin, dočekao je brojne arhijereje, sveštenstvo, monaštvo i verni narod. Na saboru u Jasenovcu prisustvovali su mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, episkop budimljansko-nikšićki Metodije, dimitrijatski i almiroski Ignatije, anfidonski Nektarije iz Atinske Arhiepiskopije, episkop mihalovsko-košički Georgije iz Pravoslavne crkve Čeških zemalja i Slovačke, episkop švajcarski Andrej, episkop vašingtonsko-njujorški i istočnoamerički Irinej, kao i episkop lipljanski Dositej. Sabranju su se pridružili i ugledni arhimandriti i igumani – hilandarski Metodije, sopoćanski Teoktist i svetoarhangelski Mihailo.
Foto: SPC
Vladika pakračko-slavonski Jovan
Prisutni vernici, sabrani iz svih krajeva, svojim tihim prisustvom i molitvenim odgovorima svedočili su da se sećanje na jasenovačke žrtve ne gasi, već da postaje zajednički plamen vere i nade.
Reči utehe i zajedničkog stradanja
Besedeći posle pročitanog jevanđelja, mitropolit Ignatije iz Grčke podsetio je na duhovno bratstvo naroda koji su zajedno prolazili kroz iskušenja istorije:
– Grčki narod duboko saoseća sa vašom tugom i potresenošću, jer i mi dobro znamo cenu žrtve, progona, okupacije i izgnanstva. Oba naša naroda izdržala su iste bure istorije. Suočili smo se sa varvarstvom nacizma i fašizma, oplakivali smo svoju decu, ali svoje duše nismo predali. To predstavlja neraskidivu vezu, kao i naša zajednička pravoslavna vera – poručio je on, izazvavši duboku tišinu i suze kod prisutnih.
Foto: SPC
Molitva kod Kamenog cveta
Nakon liturgije, osveštan je slavski kolač kod humke i spomenika „Kameni cvet“ u Memorijalnom području Jasenovac, podignutom u čast stradalnika. Nad otvorenim nebom i u tišini ravnice, molitva se stopila sa sećanjem na one koji su svojom krvlju i mučeništvom posvedočili Hrista.
Poseban trenutak sabranja bio je čin osveštanja biste Diane Budisavljević, rođene Austrijanke koja je u vihoru rata pokazala ljudskost i spasila više od petnaest hiljada dece iz logora smrti. Bistu je osveštao episkop Andrej, podsećajući da i među strancima ima onih koji su izabrali da postanu svedoci dobra i ljubavi.
Diana Budisavljević - žena koja je deci vraćala život
Foto: SPC
Bistu Dijane Budisavljević osveštao je vladika Andrej
Rođena Austrijanka Diana Budisavljević hrabro je kročila kroz najmračnije dane rata, noseći sa sobom samo odlučnost i saosećanje. Spasila je više od petnaest hiljada dece iz ustaških logora smrti, pružajući im ono što je tada bilo najdragocenije – šansu za život. Njena dela nisu samo statistika ili sećanje, već živa poruka da ljudskost može prevazići strah i zlo. Bista u Jasenovcu, osveštana tokom sabranja, podseća na ljubav koja spašava i koja inspiriše.
Sabranje u Jasenovcu nije samo sećanje na prošlost, već i živ zavet sadašnjosti i budućnosti. U molitvi za pokoj duša nevinih stradalnika, u prizivanju njihovog zastupništva pred Gospodom i u zajedničkoj veri naroda i Crkve, Jasenovac ostaje rana, ali i putokaz – da se zlo nikada ne zaboravi, a da se dobro uvek umnožava.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u manastiru Rakovica, poglavar SPC pozvao vernike da iz primera Bogorodice i Hrista nauče smirenje i ljubav, ali i da pokažu odgovornost prema majkama, sestrama i kćerima.
Na hramovnoj slavi Uspenja Presvete Bogorodice u Krajini održana je litija, pomen postradalim borcima i dodela crkvenih odlikovanja, među kojima i orden Kralja Milutina.
Manastir Vodoča kod Strumice domaćin je trodnevne naučne konferencije koja okuplja episkope, monahe i eminentne bogoslove, a fokus je na ulozi monaštva kroz vekove, duhovnom nasleđu i njegovoj snazi da bude lek za savremenog čoveka.
Stojičević kaže da se iza kulisa geopolitičkih pritisaka odvija se hibridna operacija Zapada usmerena na potkopavanje Srpske i Ruske crkve — kroz medije, univerzitete i politiku gradi se mreža uticaja koja menja lice pravoslavlja.
Rešenje Fanara kojim potvrđuje presudu za koju je sam priznao da je nepravedna pokrenula je talas nezadovoljstva, dok se iza crkvenih zidina vodi tiha, ali sudbonosna borba između savesti, vere i moći.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
U snažnoj besedi u kragujevačkom naselju Aerodrom, mitropolit šumadijski poručio je da se trpljenjem spasavaju duše i da mir pripada onome koji ume da ćuti i prašta.
Ministar je u ime Vlade Srbije posetio Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice i najavio nastavak podrške obnovi i ukrašavanju najznačajnije pravoslavne svetinje u ovom delu Bosne i Hercegovine.
Vatrogasci brzo reagovali i sprečili širenje vatre, dok uprava Hrama Hristovog Vaskrsenja ističe da nema povređenih; preliminarni uzrok požara najverovatnije kvar na električnim instalacijama.
Episkopa Silvestra iz Ugande dočekao je mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije, a njegov boravak u srpskim zemljama kroz liturgije, duhovne tribine i svedočanstva pokazuje kako pravoslavlje spaja ljude sa dva kontinenta u istom Duhu i veri.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Beseda za 20. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako bezumlje u srcu pokreće zla dela i zašto pokajanje ostaje jedini put ka spasenju.
Drevna himna „Svjatij Bože, Svjatij Krјepkij, Svjatij Besmertnij, pomiluj nas“ prvi put je zapevana tokom zemljotresa u Carigradu, a i danas odzvanja hramovima kao molitva koja spaja ljude, anđele i Boga.
U jevanđeljskim začelima za 20. sredu po Duhovima, Hristos danas postavlja pitanje koje se tiče svakog čoveka – koliko zaista živimo ono što govorimo i kako vera postaje temelj koji odoleva svim iskušenjima.