Uz prisustvo mnogobrojnih vernika i episkopa iz više pomesnih crkava, osveštana je bistu Diane Budisavljević, žene koja je deci vraćala život.
Jasenovac nosi težinu koju ni reči ne mogu u potpunosti izraziti. Svaka stena, svaki humak i svaki vetar čuvaju šapat života koji je nasilno ugašen – decu, majke, očeve, nevine duše. Ipak, među tim senkama patnje tinja svetlost: molitva koja ne prestaje, vernost veri i čvrst zavet da se pamćenje ovih žrtava nikada neće izbrisati. Ovo mesto je bol, ali i hrišćanska nada – podsetnik da ni zlo ni smrt ne mogu uništiti dušu koja se drži u veri.
Foto: SPC
Arhijereji, sveštenstvo i verni narod u porti manastira Jasenovac
U manastiru Rođenja Svetog Jovana Krstitelja u Jasenovcu danas je svetom liturgijom započeta centralna proslava Svetih novomučenika jasenovačkih – u molitvenom sećanju i tihom dostojanstvu koje svedoči o večnom trijumfu života nad smrću.
Veliko sabranje episkopa i vernih
Episkop pakrački i slavonski Jovan, kao dobar domaćin, dočekao je brojne arhijereje, sveštenstvo, monaštvo i verni narod. Na saboru u Jasenovcu prisustvovali su mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, episkop budimljansko-nikšićki Metodije, dimitrijatski i almiroski Ignatije, anfidonski Nektarije iz Atinske Arhiepiskopije, episkop mihalovsko-košički Georgije iz Pravoslavne crkve Čeških zemalja i Slovačke, episkop švajcarski Andrej, episkop vašingtonsko-njujorški i istočnoamerički Irinej, kao i episkop lipljanski Dositej. Sabranju su se pridružili i ugledni arhimandriti i igumani – hilandarski Metodije, sopoćanski Teoktist i svetoarhangelski Mihailo.
Foto: SPC
Vladika pakračko-slavonski Jovan
Prisutni vernici, sabrani iz svih krajeva, svojim tihim prisustvom i molitvenim odgovorima svedočili su da se sećanje na jasenovačke žrtve ne gasi, već da postaje zajednički plamen vere i nade.
Reči utehe i zajedničkog stradanja
Besedeći posle pročitanog jevanđelja, mitropolit Ignatije iz Grčke podsetio je na duhovno bratstvo naroda koji su zajedno prolazili kroz iskušenja istorije:
– Grčki narod duboko saoseća sa vašom tugom i potresenošću, jer i mi dobro znamo cenu žrtve, progona, okupacije i izgnanstva. Oba naša naroda izdržala su iste bure istorije. Suočili smo se sa varvarstvom nacizma i fašizma, oplakivali smo svoju decu, ali svoje duše nismo predali. To predstavlja neraskidivu vezu, kao i naša zajednička pravoslavna vera – poručio je on, izazvavši duboku tišinu i suze kod prisutnih.
Foto: SPC
Molitva kod Kamenog cveta
Nakon liturgije, osveštan je slavski kolač kod humke i spomenika „Kameni cvet“ u Memorijalnom području Jasenovac, podignutom u čast stradalnika. Nad otvorenim nebom i u tišini ravnice, molitva se stopila sa sećanjem na one koji su svojom krvlju i mučeništvom posvedočili Hrista.
Poseban trenutak sabranja bio je čin osveštanja biste Diane Budisavljević, rođene Austrijanke koja je u vihoru rata pokazala ljudskost i spasila više od petnaest hiljada dece iz logora smrti. Bistu je osveštao episkop Andrej, podsećajući da i među strancima ima onih koji su izabrali da postanu svedoci dobra i ljubavi.
Diana Budisavljević - žena koja je deci vraćala život
Foto: SPC
Bistu Dijane Budisavljević osveštao je vladika Andrej
Rođena Austrijanka Diana Budisavljević hrabro je kročila kroz najmračnije dane rata, noseći sa sobom samo odlučnost i saosećanje. Spasila je više od petnaest hiljada dece iz ustaških logora smrti, pružajući im ono što je tada bilo najdragocenije – šansu za život. Njena dela nisu samo statistika ili sećanje, već živa poruka da ljudskost može prevazići strah i zlo. Bista u Jasenovcu, osveštana tokom sabranja, podseća na ljubav koja spašava i koja inspiriše.
Sabranje u Jasenovcu nije samo sećanje na prošlost, već i živ zavet sadašnjosti i budućnosti. U molitvi za pokoj duša nevinih stradalnika, u prizivanju njihovog zastupništva pred Gospodom i u zajedničkoj veri naroda i Crkve, Jasenovac ostaje rana, ali i putokaz – da se zlo nikada ne zaboravi, a da se dobro uvek umnožava.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u manastiru Rakovica, poglavar SPC pozvao vernike da iz primera Bogorodice i Hrista nauče smirenje i ljubav, ali i da pokažu odgovornost prema majkama, sestrama i kćerima.
Na hramovnoj slavi Uspenja Presvete Bogorodice u Krajini održana je litija, pomen postradalim borcima i dodela crkvenih odlikovanja, među kojima i orden Kralja Milutina.
Manastir Vodoča kod Strumice domaćin je trodnevne naučne konferencije koja okuplja episkope, monahe i eminentne bogoslove, a fokus je na ulozi monaštva kroz vekove, duhovnom nasleđu i njegovoj snazi da bude lek za savremenog čoveka.
Liturgijskom sabranju u Himelstiru prisustvovali su brojni sveštenici, monaštvo i verni narod, kao i princ naslednik Filip Karađorđević sa princezom Danicom, dok je ktitor obnove Drago Vuković odlikovan Ordenom Svetog Save drugog stepena.
U manastiru Jasenovac više episkopa Srpske pravoslavne crkve služilo je Liturgiju, rukopoložen je novi đakon, a pojanje Vizantijskog hora iz Ljubljane i prisustvo mladih iz Zagreba uveličali su ovaj dan.
U Hramu Svetih novomučenika jasenovačkih episkop pakračko-slavonski služio je svetu arhijerejsku liturgiju, tokom koje je krštena novoprosvećena sluškinja Božja.
U manastiru Svete Petke, na praznik Svetih vitlejemskih mladenaca, episkopi Jovan darovali su vernicima deo moštiju novomučenika, obeležavajući trenutak tuge, nade i duhovne snage pravoslavnih zajednica u Hrvatskoj.
Njihov spomen vezivao se za obnovljeni hram u Jasenovcu osamdesetih godina i kalendare Slobodne mitropolije u Novoj Gračanici, a zatim je odlukom Svetog arhijerejskog sabora iz 2010. godine ustanovljen za celu Srpsku pravoslavnu crkvu.
Iz crkvenog vrha oštro su reagovali na javne prozivke, deo tvrdnji ocenili kao "potpuno neutemeljene i zlonamerne", a osvrnuli su se i na događaje iz 2020. i aferu "udar".
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu prvomučenicu Teklu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Sergija i Vakha. Katolička crkva obeležava Blaženu Devicu Mariju od Krunice, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Jedna pouka ruskog svetitelja posebno se odnosi na trenutke kada tuđa nepravda probudi bes, želju za osvetom ili potrebu da uzvratimo, ali odgovor koji nudi ide u sasvim drugom smeru.