Uz prisustvo mnogobrojnih vernika i episkopa iz više pomesnih crkava, osveštana je bistu Diane Budisavljević, žene koja je deci vraćala život.
Jasenovac nosi težinu koju ni reči ne mogu u potpunosti izraziti. Svaka stena, svaki humak i svaki vetar čuvaju šapat života koji je nasilno ugašen – decu, majke, očeve, nevine duše. Ipak, među tim senkama patnje tinja svetlost: molitva koja ne prestaje, vernost veri i čvrst zavet da se pamćenje ovih žrtava nikada neće izbrisati. Ovo mesto je bol, ali i hrišćanska nada – podsetnik da ni zlo ni smrt ne mogu uništiti dušu koja se drži u veri.
Foto: SPC
Arhijereji, sveštenstvo i verni narod u porti manastira Jasenovac
U manastiru Rođenja Svetog Jovana Krstitelja u Jasenovcu danas je svetom liturgijom započeta centralna proslava Svetih novomučenika jasenovačkih – u molitvenom sećanju i tihom dostojanstvu koje svedoči o večnom trijumfu života nad smrću.
Veliko sabranje episkopa i vernih
Episkop pakrački i slavonski Jovan, kao dobar domaćin, dočekao je brojne arhijereje, sveštenstvo, monaštvo i verni narod. Na saboru u Jasenovcu prisustvovali su mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, episkop budimljansko-nikšićki Metodije, dimitrijatski i almiroski Ignatije, anfidonski Nektarije iz Atinske Arhiepiskopije, episkop mihalovsko-košički Georgije iz Pravoslavne crkve Čeških zemalja i Slovačke, episkop švajcarski Andrej, episkop vašingtonsko-njujorški i istočnoamerički Irinej, kao i episkop lipljanski Dositej. Sabranju su se pridružili i ugledni arhimandriti i igumani – hilandarski Metodije, sopoćanski Teoktist i svetoarhangelski Mihailo.
Foto: SPC
Vladika pakračko-slavonski Jovan
Prisutni vernici, sabrani iz svih krajeva, svojim tihim prisustvom i molitvenim odgovorima svedočili su da se sećanje na jasenovačke žrtve ne gasi, već da postaje zajednički plamen vere i nade.
Reči utehe i zajedničkog stradanja
Besedeći posle pročitanog jevanđelja, mitropolit Ignatije iz Grčke podsetio je na duhovno bratstvo naroda koji su zajedno prolazili kroz iskušenja istorije:
– Grčki narod duboko saoseća sa vašom tugom i potresenošću, jer i mi dobro znamo cenu žrtve, progona, okupacije i izgnanstva. Oba naša naroda izdržala su iste bure istorije. Suočili smo se sa varvarstvom nacizma i fašizma, oplakivali smo svoju decu, ali svoje duše nismo predali. To predstavlja neraskidivu vezu, kao i naša zajednička pravoslavna vera – poručio je on, izazvavši duboku tišinu i suze kod prisutnih.
Foto: SPC
Molitva kod Kamenog cveta
Nakon liturgije, osveštan je slavski kolač kod humke i spomenika „Kameni cvet“ u Memorijalnom području Jasenovac, podignutom u čast stradalnika. Nad otvorenim nebom i u tišini ravnice, molitva se stopila sa sećanjem na one koji su svojom krvlju i mučeništvom posvedočili Hrista.
Poseban trenutak sabranja bio je čin osveštanja biste Diane Budisavljević, rođene Austrijanke koja je u vihoru rata pokazala ljudskost i spasila više od petnaest hiljada dece iz logora smrti. Bistu je osveštao episkop Andrej, podsećajući da i među strancima ima onih koji su izabrali da postanu svedoci dobra i ljubavi.
Diana Budisavljević - žena koja je deci vraćala život
Foto: SPC
Bistu Dijane Budisavljević osveštao je vladika Andrej
Rođena Austrijanka Diana Budisavljević hrabro je kročila kroz najmračnije dane rata, noseći sa sobom samo odlučnost i saosećanje. Spasila je više od petnaest hiljada dece iz ustaških logora smrti, pružajući im ono što je tada bilo najdragocenije – šansu za život. Njena dela nisu samo statistika ili sećanje, već živa poruka da ljudskost može prevazići strah i zlo. Bista u Jasenovcu, osveštana tokom sabranja, podseća na ljubav koja spašava i koja inspiriše.
Sabranje u Jasenovcu nije samo sećanje na prošlost, već i živ zavet sadašnjosti i budućnosti. U molitvi za pokoj duša nevinih stradalnika, u prizivanju njihovog zastupništva pred Gospodom i u zajedničkoj veri naroda i Crkve, Jasenovac ostaje rana, ali i putokaz – da se zlo nikada ne zaboravi, a da se dobro uvek umnožava.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u manastiru Rakovica, poglavar SPC pozvao vernike da iz primera Bogorodice i Hrista nauče smirenje i ljubav, ali i da pokažu odgovornost prema majkama, sestrama i kćerima.
Na hramovnoj slavi Uspenja Presvete Bogorodice u Krajini održana je litija, pomen postradalim borcima i dodela crkvenih odlikovanja, među kojima i orden Kralja Milutina.
Manastir Vodoča kod Strumice domaćin je trodnevne naučne konferencije koja okuplja episkope, monahe i eminentne bogoslove, a fokus je na ulozi monaštva kroz vekove, duhovnom nasleđu i njegovoj snazi da bude lek za savremenog čoveka.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
U besedi za 27. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ochridski i Žički objašnjava kako raznovrsna zvanja oblikuju telo Crkve i vode verne ka spasenju.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U povratničkom selu kod Istoka, pod svetlom agregata i pred obnovljenim oltarom, više od sto vernika okupilo se na slavi crkve – među porušenim kućama, sećanjima na progon i nadom da će se život ipak vratiti.
Poglavar i arhijereji Srpske Pravoslavne Crkve učestvovaće na međunarodnom skupu koji okuplja najuticajnije verske lidere Bliskog istoka i Balkana, a razgovori o miru vodiće se na mestu Hristovog krštenja.
U manastiru Lazarice, pred vernim narodom Dalmatinskog Kosova, doskorašnji iskušenik započeo je put monaškog života, zavetujući se na poslušanje, smirenje i neprekidnu borbu sa sobom.
Posle još jednog nasrtaja na hram u sredini gde Srba jedva da je ostalo, iz Eparhije raško-prizrenske stiže oštro upozorenje o kontinuiranom zastrašivanju.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.