Uz prisustvo mnogobrojnih vernika i episkopa iz više pomesnih crkava, osveštana je bistu Diane Budisavljević, žene koja je deci vraćala život.
Jasenovac nosi težinu koju ni reči ne mogu u potpunosti izraziti. Svaka stena, svaki humak i svaki vetar čuvaju šapat života koji je nasilno ugašen – decu, majke, očeve, nevine duše. Ipak, među tim senkama patnje tinja svetlost: molitva koja ne prestaje, vernost veri i čvrst zavet da se pamćenje ovih žrtava nikada neće izbrisati. Ovo mesto je bol, ali i hrišćanska nada – podsetnik da ni zlo ni smrt ne mogu uništiti dušu koja se drži u veri.
Foto: SPC
Arhijereji, sveštenstvo i verni narod u porti manastira Jasenovac
U manastiru Rođenja Svetog Jovana Krstitelja u Jasenovcu danas je svetom liturgijom započeta centralna proslava Svetih novomučenika jasenovačkih – u molitvenom sećanju i tihom dostojanstvu koje svedoči o večnom trijumfu života nad smrću.
Veliko sabranje episkopa i vernih
Episkop pakrački i slavonski Jovan, kao dobar domaćin, dočekao je brojne arhijereje, sveštenstvo, monaštvo i verni narod. Na saboru u Jasenovcu prisustvovali su mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, episkop budimljansko-nikšićki Metodije, dimitrijatski i almiroski Ignatije, anfidonski Nektarije iz Atinske Arhiepiskopije, episkop mihalovsko-košički Georgije iz Pravoslavne crkve Čeških zemalja i Slovačke, episkop švajcarski Andrej, episkop vašingtonsko-njujorški i istočnoamerički Irinej, kao i episkop lipljanski Dositej. Sabranju su se pridružili i ugledni arhimandriti i igumani – hilandarski Metodije, sopoćanski Teoktist i svetoarhangelski Mihailo.
Foto: SPC
Vladika pakračko-slavonski Jovan
Prisutni vernici, sabrani iz svih krajeva, svojim tihim prisustvom i molitvenim odgovorima svedočili su da se sećanje na jasenovačke žrtve ne gasi, već da postaje zajednički plamen vere i nade.
Reči utehe i zajedničkog stradanja
Besedeći posle pročitanog jevanđelja, mitropolit Ignatije iz Grčke podsetio je na duhovno bratstvo naroda koji su zajedno prolazili kroz iskušenja istorije:
– Grčki narod duboko saoseća sa vašom tugom i potresenošću, jer i mi dobro znamo cenu žrtve, progona, okupacije i izgnanstva. Oba naša naroda izdržala su iste bure istorije. Suočili smo se sa varvarstvom nacizma i fašizma, oplakivali smo svoju decu, ali svoje duše nismo predali. To predstavlja neraskidivu vezu, kao i naša zajednička pravoslavna vera – poručio je on, izazvavši duboku tišinu i suze kod prisutnih.
Foto: SPC
Molitva kod Kamenog cveta
Nakon liturgije, osveštan je slavski kolač kod humke i spomenika „Kameni cvet“ u Memorijalnom području Jasenovac, podignutom u čast stradalnika. Nad otvorenim nebom i u tišini ravnice, molitva se stopila sa sećanjem na one koji su svojom krvlju i mučeništvom posvedočili Hrista.
Poseban trenutak sabranja bio je čin osveštanja biste Diane Budisavljević, rođene Austrijanke koja je u vihoru rata pokazala ljudskost i spasila više od petnaest hiljada dece iz logora smrti. Bistu je osveštao episkop Andrej, podsećajući da i među strancima ima onih koji su izabrali da postanu svedoci dobra i ljubavi.
Diana Budisavljević - žena koja je deci vraćala život
Foto: SPC
Bistu Dijane Budisavljević osveštao je vladika Andrej
Rođena Austrijanka Diana Budisavljević hrabro je kročila kroz najmračnije dane rata, noseći sa sobom samo odlučnost i saosećanje. Spasila je više od petnaest hiljada dece iz ustaških logora smrti, pružajući im ono što je tada bilo najdragocenije – šansu za život. Njena dela nisu samo statistika ili sećanje, već živa poruka da ljudskost može prevazići strah i zlo. Bista u Jasenovcu, osveštana tokom sabranja, podseća na ljubav koja spašava i koja inspiriše.
Sabranje u Jasenovcu nije samo sećanje na prošlost, već i živ zavet sadašnjosti i budućnosti. U molitvi za pokoj duša nevinih stradalnika, u prizivanju njihovog zastupništva pred Gospodom i u zajedničkoj veri naroda i Crkve, Jasenovac ostaje rana, ali i putokaz – da se zlo nikada ne zaboravi, a da se dobro uvek umnožava.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u manastiru Rakovica, poglavar SPC pozvao vernike da iz primera Bogorodice i Hrista nauče smirenje i ljubav, ali i da pokažu odgovornost prema majkama, sestrama i kćerima.
Na hramovnoj slavi Uspenja Presvete Bogorodice u Krajini održana je litija, pomen postradalim borcima i dodela crkvenih odlikovanja, među kojima i orden Kralja Milutina.
Manastir Vodoča kod Strumice domaćin je trodnevne naučne konferencije koja okuplja episkope, monahe i eminentne bogoslove, a fokus je na ulozi monaštva kroz vekove, duhovnom nasleđu i njegovoj snazi da bude lek za savremenog čoveka.
Protojerej Dejan Krstić razgovarao je sa štićenicima i vaspitačima o Kosovskoj etici, savesti i pokajanju, podsećajući da čovek nije određen samo svojim padovima, već i odlukama koje donosi posle njih.
Veliki duhovnik sa Svete Gore podseća da slabost nije kraj borbe, već prilika za pokajanje i povratak Bogu, jer posle pada najopasnije je izgubiti nadu.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, pozivajući se na dokumenta iz 2012. godine, tvrdi da Temeljni ugovor nije odstupio od stava blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U manastiru Jasenovac više episkopa Srpske pravoslavne crkve služilo je Liturgiju, rukopoložen je novi đakon, a pojanje Vizantijskog hora iz Ljubljane i prisustvo mladih iz Zagreba uveličali su ovaj dan.
Dok policija istražuje vandalizam nad pravoslavnim objektom, predsednik Samostalne demokratske srpske stranke upozorava na atmosferu u javnom prostoru i ukazuje na širi društveni kontekst koji prati slučaj.
U Hramu Svetih novomučenika jasenovačkih episkop pakračko-slavonski služio je svetu arhijerejsku liturgiju, tokom koje je krštena novoprosvećena sluškinja Božja.
Protojerej Dejan Krstić razgovarao je sa štićenicima i vaspitačima o Kosovskoj etici, savesti i pokajanju, podsećajući da čovek nije određen samo svojim padovima, već i odlukama koje donosi posle njih.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, pozivajući se na dokumenta iz 2012. godine, tvrdi da Temeljni ugovor nije odstupio od stava blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da snaga naroda počiva na očuvanju vere i identiteta, podsećajući da Vidovdan i Sveti knez Lazar svedoče o izboru večnih vrednosti koje su kroz vekove čuvale dostojanstvo i slobodu.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Leontija po starom i Svete besrebrenike Kozmu i Damjana po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Arona, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka svetogorskog podviznika otkriva zašto nije svaki bol štetan i kako razlikovati tugu koja udaljava od Boga od one koja vodi ka pokajanju i duhovnoj obnovi.