Na hramovnoj slavi Uspenja Presvete Bogorodice u Krajini održana je litija, pomen postradalim borcima i dodela crkvenih odlikovanja, među kojima i orden Kralja Milutina.
U živopisnom krajiškom selu Vrbljani, praznik Uspenja Presvete Bogorodice proslavljen je na najdostojanstveniji način – sabornom molitvom, osvećenjima i velikim narodnim saborom. Episkop bihaćko-petrovački Sergije posetio je ovo mesto i služio svetu Liturgiju povodom hramovne slave, upisavši time još jedno poglavlje u letopisu ovoga kraja.
Foto: SPC
Doček vladike u porti hrama
Osvećenje krsta i živopisa hrama
Pred početak svete liturgije, vladika Sergije osveštao je novosagrađeni krst postavljen na ulazu u selo. Arhijereja je na svečan način dočekao protonamesnik Nemanja Grabež, starešina hrama Uspenja Presvete Bogorodice u Vrbljanima, zajedno sa svojim parohijanima.
Tom prilikom osvećen je i novi živopis hrama, a zatim je počela sveta Liturgija, tokom koje su episkopu Sergiju sasluživali protoprezviter-stavrofor Nikola Peno, protoprezviter Aleksandar Đurić, protonamesnik Predrag Miletić i protođakon Nemanja Reljić.
Foto: SPC
Vladika Sergije odlikovao je Vasou S. Jankovićaiz Temerina, u znak zahvalnosti za sva dobra dela koja čini na području eparhija bihaćko-petrovačke i bačke
Odlikovanja i litija oko hrama
Na malom vhodu protonamesnik Nemanja Grabež odlikovan je dostojanstvom protoprezvitera, kao priznanje za njegov trud, zalaganje i nesebičan rad u poverenoj mu parohiji.
Nakon liturgije i zaamvone molitve, litija je obišla hram, a kod spomen-obeležja služen je pomen postradalim borcima, u znak večnog sećanja i zahvalnosti. Potom je episkop Sergije blagoslovio slavski kolač i žito koje je prineo domaćin slave g. Dalibor Tomić sa svojom porodicom.
Narodni sabor u Vrbljanima uveličan je dodelom crkvenih priznanja. Po predlogu arhiepiskopa novosadskog i mitropolita bačkog Irineja i episkopa bihaćko-petrovačkog Sergija, visokim odlikovanjem Srpske Pravoslavne Crkve – ordenom Kralja Milutina – odlikovan je Vaso S. Janković iz Temerina, u znak zahvalnosti za sva dobra dela koja čini na području dve eparhije, bihaćko-petrovačke i bačke.
U letopis hrama ostaće zabeleženo i da je na Veliku Gospojinu vladika Sergije osveštao novosagrađenu parohijsku salu, u kojoj je zatim blagoslovena slavska trpeza ljubavi. Time je praznik Uspenja Presvete Bogorodice u Vrbljanima postao još jedno svedočanstvo žive vere i sabornosti pravoslavnog naroda Krajine.
U hramu Silaska Svetog Duha u Bihaću, između prošlosti ispunjene patnjom i boli, zapečaćena je molitva za vaskrsnuće duhovnog života i neugasivu snagu vere kroz proslavu novih svetitelja.
Dok bi trebalo da bogosluži na veliki praznik, beranski paroh suočava se sa istragom Tužilaštva u slučaju spornog spomenika, što vernici ocenjuju kao nastavak pritiska na sveštenstvo Srpske Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori.
Praznik poznat i kao Bogorodična Pasha, otkriva tajnu večnog života kroz mir i nevinost Presvete Bogorodice, čudesno uznesenje Njene duše i snagu vere koja nas vodi ka vaskrsenju.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u manastiru Rakovica, poglavar SPC pozvao vernike da iz primera Bogorodice i Hrista nauče smirenje i ljubav, ali i da pokažu odgovornost prema majkama, sestrama i kćerima.
Pravoslavci danas proslavljaju Prepodobnu Melaniju Rimljanku po starom kalendaru i Svetе mučenikе Ermil i Stratonik po novom. Katolički vernici proslavljaju Svetog Hilarija iz Poatjea, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Od čudesnog isceljenja i borbe s Napoleonom do potresnog proročanstva – život i poruka čoveka koji je verovao da se vera brani krstom, žrtvom i hrabrošću, čak i kada se ceo svet gasi.
U manastiru Svete Petke, na praznik Svetih vitlejemskih mladenaca, episkopi Jovan darovali su vernicima deo moštiju novomučenika, obeležavajući trenutak tuge, nade i duhovne snage pravoslavnih zajednica u Hrvatskoj.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
U Nedelju svih svetih, u manastiru Glogovcu kod Šipova održan je tradicionalni Janjski sabor, na kome su vernici liturgijski proslavili svetitelje stradale u Drugom svetskom ratu, u prisustvu Vladike Sergija, sveštenstva i brojnih vernika.
Iako hram tek dobija svoj oblik, vernici su ga ispunili molitvom i zajedništvom, dok je rukopoložen novi đakon, a po završetku služen pomen postradalim borcima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.
Jedinstveni duhovni događaj u manastiru Rmnju okupio je episkope i mitropolite iz SPC i MPC – OA, uz praznične besede i odlikovanja, podsećajući vernike na vekovnu žrtvu i nepokolebljivu veru rmanjskih mučenika
Prepodobnomučenici i mučenici rmanjski proslavljeni u Manastiru Rmanj tokom svečane večernje službe koju je uveličao dolazak mitropolita Ilariona iz Ohridske arhiepiskopije.
U manastiru Svete Petke, na praznik Svetih vitlejemskih mladenaca, episkopi Jovan darovali su vernicima deo moštiju novomučenika, obeležavajući trenutak tuge, nade i duhovne snage pravoslavnih zajednica u Hrvatskoj.
Izjava nekadašnjeg reis-ul-uleme Mustafe Cerića rasplamsava strasti u regionu, dok Episkop Sergije i Mitropolit Fotije upozoravaju na opasnost od političkih eksperimenta sa vekovnim crkvenim tradicijama i mir među narodima.
Dok su minus i ledeni okovi gotovo paralisali zemlju, verni narod se okupio na liturgiji, a patrijarh srpski osveštao je temelje parohijskog doma i poslao poruku koja se pamti.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Između Rođenja Hristovog i Bogojavljenja, Crkva je sačuvala drevni ritam radosti: deset dana bez posta i bez venčanja - vreme u kome se ne broje sati, već smisao.