U Nedelju svih svetih, u manastiru Glogovcu kod Šipova održan je tradicionalni Janjski sabor, na kome su vernici liturgijski proslavili svetitelje stradale u Drugom svetskom ratu, u prisustvu Vladike Sergija, sveštenstva i brojnih vernika.
U srcu Krajine, među šumama koje pamte vekove molitvenog tihovanja i svedoke najtežih stradanja, manastir Glogovac ponovo je postao mesto susreta neba i zemlje, molitve i sećanja. U Nedelju svih svetih, kada Crkva slavi sve one znane i neznane koji su veru očuvali do kraja, u ovom svetom mestu služena je sveta Arhijerejska Liturgija povodom tradicionalnog Janjskog sabora.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Janjski sabor u manastiru Glogovac
Ipak, najpotresniji i najsvetiji trenutak dogodio se neposredno pred početak Liturgije, kada su u litijskoj svečanosti doneti i uneseni ikona i mošti janjskih mučenika — nevino postradalih u Janju i okolini tokom Drugog svetskog rata.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Janjski sabor u manastiru Glogovac
Narod je svetinje dočekao sa suzama i tihim poklonjenjem, kao one koje su se vratile kući posle dugog i teškog izgnanstva. Te svetinje nisu samo relikvije prošlosti — one su živi znakovi da vera u Hrista ni u tamnim vremenima ne gasne, već se u krvi mučenika pretače u novo seme svetosti.
Liturgija, litija i sećanje
Posle liturgije, litija sa moštima i ikonom janjskih mučenika obišla je manastirsku portu, dok su se u tišini i molitvi čuli tek zvuci crkvenih zvona i koraci naroda. Potom je izvršeno blagosiljanje slavskih darova, u čast mučenika i svih svetih, kao znak zahvalnosti i nade u Božiju blizinu.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Kivot sa moštima mučenika
Crkveno ordenje za zaslužne
Svedočanstvo o veri i požrtvovanosti nije izostalo ni ove godine: Ordenom Svetih Novomučenika bihaćko-petrovačkih odlikovani su Vladimir Medić iz Šipova i Vlatko Malešević iz Moreosa (Nemačka), ljudi koji su svoje vreme, trud i ljubav uložili u obnovu i podršku manastiru Glogovcu i celoj Eparhiji bihaćko-petrovačkoj.
Manastir Glogovac: Svetinja koje okuplja i spaja
Janjski sabor nije samo spomen na prošlost, već i poziv na život u istini, sabornosti i veri. U vremenu kada su mir i duhovna obnova nasušna potreba našeg naroda, sabori poput ovog postaju duhovne oaze — mesta na kojima se duša odmori, molitva ojača, a sećanje preobrazi u nadu.
U manastiru Glogovcu tog dana kao da se i nebo spustilo — da dotakne rane, poljubi veru naroda i još jednom posvedoči: mučenici nisu zaboravljeni. Oni su s nama, i kroz njih, Gospod.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U rimskim podzemnim hodnicima drevne bazilike, uz mošti Svetog Atanasija Velikog, pravoslavni vernici obeležili jubilej Prvog vaseljenskog sabora, u prisustvu vladike Lukijana i predstavnika javnog života Srbije i Mađarske.
Mitropolit žički služio je liturgiju u hramu Svetog cara Konstantina i carice Jelene u Ivanjici, koju vernici neće zaboraviti – uz snažnu poruku o veri koja ne posustaje i o Krstu koji i danas pobeđuje svakog neprijatelja.
Ime je dobila u 8. veku. U to vreme se pojavila ikonoboračka jeres, a jedan od njenih najvećih protivnika je bio Jovan Damaskin. Zato što je pisao protiv ikonoborstva, odsečena mu je desna ruka.
U Nedelju svih svetih, u manastiru Glogovcu kod Šipova održan je tradicionalni Janjski sabor, na kome su vernici liturgijski proslavili svetitelje stradale u Drugom svetskom ratu, u prisustvu Vladike Sergija, sveštenstva i brojnih vernika.
Poglavar Carigradske patrijaršije je tokom liturgije uputio potresan apel za mir u svetu, pozivajući na prekid neprijateljstava u Ukrajini, Gazi, Siriji i drugim ratom razorenim krajevima.
Iako deluju mirno i srećno u ranom detinjstvu, mnoga deca kasnije postaju buntovna i izgubljena. Starac Pajsije objašnjava zašto pravila, red i perfekcionizam ne mogu zameniti toplinu vere, nežnost i majčinsku molitvu.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
U Svetogeorgijevskom manastiru iz 14. veka održan je svečani skup koji je predvodio episkop bihaćko-petrovački Sergije, podsećajući sabrane na važnost molitvenog zajedništva. Posle blagosiljanja slavskih darova, vernici su uživali u svečanoj trpezi u manastirskoj porti.
Na praznik Prepodobnog Justina, njegov manastir postao je mesto molitvenog sabranja, tihe radosti i snažne poruke o tome kako se nosi krst u savremenom svetu.
U prepunom zemunskom hramu posvećenom Bogorodici, poglavar Srpske pravoslavne crkve služio je svetu liturgiju i u nadahnutoj besedi govorio o snazi pravoslavne vere, njenoj ulozi u životu pojedinca i naroda, te rukopoložio novog sveštenika pred sabornim narodom.
Delo akademika Svetislava Božića „Metohijska pojanja“ izvedeno je pred vrhom Srpske pravoslavne crkve i elitom srpske muzičke scene – pesma pretočena u ton, svetinje u notu, a bol u molitvu.
Episkop bihaćko-petrovački Sergije služio je svetu Liturgiju u manastiru Uspenja Presvete Bogorodice u Himelstiru, svetinji podignutoj na ruševinama evangelističke crkve, koja danas okuplja srpsku dijasporu i čuva pravoslavni identitet daleko od domovine.
Ime je dobila u 8. veku. U to vreme se pojavila ikonoboračka jeres, a jedan od njenih najvećih protivnika je bio Jovan Damaskin. Zato što je pisao protiv ikonoborstva, odsečena mu je desna ruka.
Predstavnici bezbednosnih snaga su se obratili crkvi i insistirali da se litija odloži do kraja događaja predstavnika LGBT, navodi se u saopštenju sveštenstva
Na praznik Prepodobnog Justina, njegov manastir postao je mesto molitvenog sabranja, tihe radosti i snažne poruke o tome kako se nosi krst u savremenom svetu.
Varvara Vasiljevna Čičagova-Černaja prošla je put od stvaranja tehnologije za kosmonautsku opremu do obnove Novodevičkog manastira, ostavivši neizbrisiv trag u ruskoj istoriji i crkvi.
Kanavka (kanal) je put kojim je prošla Presveta Bogorodica kako ga je Sveti Serafim Sarovski označio. Na tom putu se nalazi manastir Divijevo, jedna od značajnijih svetinja pravoslavnih hrišćana.
Na trpezi atonskih monaha nema raskoši, ali ima nečeg mnogo vrednijeg - smirenja, duhovnog poretka i ukusa koji nose pečat molitve. Isprobajte kako izgleda posna gozba, po meri vere.