U Nedelju svih svetih, u manastiru Glogovcu kod Šipova održan je tradicionalni Janjski sabor, na kome su vernici liturgijski proslavili svetitelje stradale u Drugom svetskom ratu, u prisustvu Vladike Sergija, sveštenstva i brojnih vernika.
U srcu Krajine, među šumama koje pamte vekove molitvenog tihovanja i svedoke najtežih stradanja, manastir Glogovac ponovo je postao mesto susreta neba i zemlje, molitve i sećanja. U Nedelju svih svetih, kada Crkva slavi sve one znane i neznane koji su veru očuvali do kraja, u ovom svetom mestu služena je sveta Arhijerejska Liturgija povodom tradicionalnog Janjskog sabora.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Janjski sabor u manastiru Glogovac
Ipak, najpotresniji i najsvetiji trenutak dogodio se neposredno pred početak Liturgije, kada su u litijskoj svečanosti doneti i uneseni ikona i mošti janjskih mučenika — nevino postradalih u Janju i okolini tokom Drugog svetskog rata.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Janjski sabor u manastiru Glogovac
Narod je svetinje dočekao sa suzama i tihim poklonjenjem, kao one koje su se vratile kući posle dugog i teškog izgnanstva. Te svetinje nisu samo relikvije prošlosti — one su živi znakovi da vera u Hrista ni u tamnim vremenima ne gasne, već se u krvi mučenika pretače u novo seme svetosti.
Liturgija, litija i sećanje
Posle liturgije, litija sa moštima i ikonom janjskih mučenika obišla je manastirsku portu, dok su se u tišini i molitvi čuli tek zvuci crkvenih zvona i koraci naroda. Potom je izvršeno blagosiljanje slavskih darova, u čast mučenika i svih svetih, kao znak zahvalnosti i nade u Božiju blizinu.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Kivot sa moštima mučenika
Crkveno ordenje za zaslužne
Svedočanstvo o veri i požrtvovanosti nije izostalo ni ove godine: Ordenom Svetih Novomučenika bihaćko-petrovačkih odlikovani su Vladimir Medić iz Šipova i Vlatko Malešević iz Moreosa (Nemačka), ljudi koji su svoje vreme, trud i ljubav uložili u obnovu i podršku manastiru Glogovcu i celoj Eparhiji bihaćko-petrovačkoj.
Manastir Glogovac: Svetinja koje okuplja i spaja
Janjski sabor nije samo spomen na prošlost, već i poziv na život u istini, sabornosti i veri. U vremenu kada su mir i duhovna obnova nasušna potreba našeg naroda, sabori poput ovog postaju duhovne oaze — mesta na kojima se duša odmori, molitva ojača, a sećanje preobrazi u nadu.
U manastiru Glogovcu tog dana kao da se i nebo spustilo — da dotakne rane, poljubi veru naroda i još jednom posvedoči: mučenici nisu zaboravljeni. Oni su s nama, i kroz njih, Gospod.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U rimskim podzemnim hodnicima drevne bazilike, uz mošti Svetog Atanasija Velikog, pravoslavni vernici obeležili jubilej Prvog vaseljenskog sabora, u prisustvu vladike Lukijana i predstavnika javnog života Srbije i Mađarske.
Mitropolit žički služio je liturgiju u hramu Svetog cara Konstantina i carice Jelene u Ivanjici, koju vernici neće zaboraviti – uz snažnu poruku o veri koja ne posustaje i o Krstu koji i danas pobeđuje svakog neprijatelja.
General Aleksus G. Grinkevič i komandant KFOR-a Robert Vergori razgovarali su sa mitropolitom o bezbednosti srpskog naroda, očuvanju manastira Visoki Dečani i uslovima za trajni mir na Kosovu i Metohiji.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
General Aleksus G. Grinkevič i komandant KFOR-a Robert Vergori razgovarali su sa mitropolitom o bezbednosti srpskog naroda, očuvanju manastira Visoki Dečani i uslovima za trajni mir na Kosovu i Metohiji.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Na ovom sabranju mitropolit Ignatije služio liturgiju, uručio odlikovanja i pozvao vernike da se sabiraju u svojim parohijskim hramovima, podsećajući da samo Gospod daruje život večni.
Praznik je počeo liturgijom u manastiru i besedom sveštenika Jovana Cvetkovića o veri i istrajnosti svetih Joakima i Ane, a potom je ulicama grada prošla svečana litija.
General Aleksus G. Grinkevič i komandant KFOR-a Robert Vergori razgovarali su sa mitropolitom o bezbednosti srpskog naroda, očuvanju manastira Visoki Dečani i uslovima za trajni mir na Kosovu i Metohiji.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.