U Nedelju svih svetih, u manastiru Glogovcu kod Šipova održan je tradicionalni Janjski sabor, na kome su vernici liturgijski proslavili svetitelje stradale u Drugom svetskom ratu, u prisustvu Vladike Sergija, sveštenstva i brojnih vernika.
U srcu Krajine, među šumama koje pamte vekove molitvenog tihovanja i svedoke najtežih stradanja, manastir Glogovac ponovo je postao mesto susreta neba i zemlje, molitve i sećanja. U Nedelju svih svetih, kada Crkva slavi sve one znane i neznane koji su veru očuvali do kraja, u ovom svetom mestu služena je sveta Arhijerejska Liturgija povodom tradicionalnog Janjskog sabora.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Janjski sabor u manastiru Glogovac
Ipak, najpotresniji i najsvetiji trenutak dogodio se neposredno pred početak Liturgije, kada su u litijskoj svečanosti doneti i uneseni ikona i mošti janjskih mučenika — nevino postradalih u Janju i okolini tokom Drugog svetskog rata.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Janjski sabor u manastiru Glogovac
Narod je svetinje dočekao sa suzama i tihim poklonjenjem, kao one koje su se vratile kući posle dugog i teškog izgnanstva. Te svetinje nisu samo relikvije prošlosti — one su živi znakovi da vera u Hrista ni u tamnim vremenima ne gasne, već se u krvi mučenika pretače u novo seme svetosti.
Liturgija, litija i sećanje
Posle liturgije, litija sa moštima i ikonom janjskih mučenika obišla je manastirsku portu, dok su se u tišini i molitvi čuli tek zvuci crkvenih zvona i koraci naroda. Potom je izvršeno blagosiljanje slavskih darova, u čast mučenika i svih svetih, kao znak zahvalnosti i nade u Božiju blizinu.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Kivot sa moštima mučenika
Crkveno ordenje za zaslužne
Svedočanstvo o veri i požrtvovanosti nije izostalo ni ove godine: Ordenom Svetih Novomučenika bihaćko-petrovačkih odlikovani su Vladimir Medić iz Šipova i Vlatko Malešević iz Moreosa (Nemačka), ljudi koji su svoje vreme, trud i ljubav uložili u obnovu i podršku manastiru Glogovcu i celoj Eparhiji bihaćko-petrovačkoj.
Manastir Glogovac: Svetinja koje okuplja i spaja
Janjski sabor nije samo spomen na prošlost, već i poziv na život u istini, sabornosti i veri. U vremenu kada su mir i duhovna obnova nasušna potreba našeg naroda, sabori poput ovog postaju duhovne oaze — mesta na kojima se duša odmori, molitva ojača, a sećanje preobrazi u nadu.
U manastiru Glogovcu tog dana kao da se i nebo spustilo — da dotakne rane, poljubi veru naroda i još jednom posvedoči: mučenici nisu zaboravljeni. Oni su s nama, i kroz njih, Gospod.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U rimskim podzemnim hodnicima drevne bazilike, uz mošti Svetog Atanasija Velikog, pravoslavni vernici obeležili jubilej Prvog vaseljenskog sabora, u prisustvu vladike Lukijana i predstavnika javnog života Srbije i Mađarske.
Mitropolit žički služio je liturgiju u hramu Svetog cara Konstantina i carice Jelene u Ivanjici, koju vernici neće zaboraviti – uz snažnu poruku o veri koja ne posustaje i o Krstu koji i danas pobeđuje svakog neprijatelja.
Najbrži greh često nije delo ruku, već ono što izgovorimo — današnja beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog pokazuje kako kontrola jezika i mudro ćutanje mogu doneti snagu, mir i unutrašnju slobodu.
Ajet 9:43 uči nas strpljenju, mudrom prosuđivanju i unutrašnjoj odgovornosti, podsećajući da svaka reč i odluka imaju težinu, a istinoljubivost vodi ka Božijem oprostu.
Istraživanja arheologa otkrivaju pečat, dodatne prostorije manastirskog kompleksa i predmete koji menjaju sve ono što se do sada znalo o ovoj svetinji.
Dok milioni širom sveta slave Helouvin kao veseli maskenbal, pravoslavni sveštenik apeluje da taj praznik ima mračne, paganske korene i da nema mesta u hrišćanskom domu.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
U Svetogeorgijevskom manastiru iz 14. veka održan je svečani skup koji je predvodio episkop bihaćko-petrovački Sergije, podsećajući sabrane na važnost molitvenog zajedništva. Posle blagosiljanja slavskih darova, vernici su uživali u svečanoj trpezi u manastirskoj porti.
Istraživanja arheologa otkrivaju pečat, dodatne prostorije manastirskog kompleksa i predmete koji menjaju sve ono što se do sada znalo o ovoj svetinji.
Svečanim činom osvećenja nekadašnje evangelističke crkve, mitropolit nemački Grigorije utemeljio je novi duhovni dom Srpske pravoslavne crkve na jugozapadu Nemačke.
Postavka "Dokumenta Srpskog Siona" otkriva priče o duhovnom životu, političkim izazovima i kulturnom nasleđu Srpske Crkve, ističući ulogu Karlovaca kao duhovnog i kulturnog centra.
Na praznik Prepodobne mati Paraskeve, u hramu na Dobroj vodi služena je arhijerejska liturgija, a vernici su u istom danu proslavili i prvu slavu fondacije "Sveta Petka“.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 21. četvrtak po Duhovima prikazuje kako greh gnoji dušu i zašto je čišćenje uma prvi korak ka miru i Božjoj svetlosti.
Ajete iz sure Eš-Šura (42:52 53) podsećaju da Božija objava može otvoriti srce, usmeriti dušu ka Pravom putu i osvetliti odluke čak i kada ljudsko znanje nije dovoljno.