U Nedelju svih svetih, u manastiru Glogovcu kod Šipova održan je tradicionalni Janjski sabor, na kome su vernici liturgijski proslavili svetitelje stradale u Drugom svetskom ratu, u prisustvu Vladike Sergija, sveštenstva i brojnih vernika.
U srcu Krajine, među šumama koje pamte vekove molitvenog tihovanja i svedoke najtežih stradanja, manastir Glogovac ponovo je postao mesto susreta neba i zemlje, molitve i sećanja. U Nedelju svih svetih, kada Crkva slavi sve one znane i neznane koji su veru očuvali do kraja, u ovom svetom mestu služena je sveta Arhijerejska Liturgija povodom tradicionalnog Janjskog sabora.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Janjski sabor u manastiru Glogovac
Ipak, najpotresniji i najsvetiji trenutak dogodio se neposredno pred početak Liturgije, kada su u litijskoj svečanosti doneti i uneseni ikona i mošti janjskih mučenika — nevino postradalih u Janju i okolini tokom Drugog svetskog rata.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Janjski sabor u manastiru Glogovac
Narod je svetinje dočekao sa suzama i tihim poklonjenjem, kao one koje su se vratile kući posle dugog i teškog izgnanstva. Te svetinje nisu samo relikvije prošlosti — one su živi znakovi da vera u Hrista ni u tamnim vremenima ne gasne, već se u krvi mučenika pretače u novo seme svetosti.
Liturgija, litija i sećanje
Posle liturgije, litija sa moštima i ikonom janjskih mučenika obišla je manastirsku portu, dok su se u tišini i molitvi čuli tek zvuci crkvenih zvona i koraci naroda. Potom je izvršeno blagosiljanje slavskih darova, u čast mučenika i svih svetih, kao znak zahvalnosti i nade u Božiju blizinu.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Kivot sa moštima mučenika
Crkveno ordenje za zaslužne
Svedočanstvo o veri i požrtvovanosti nije izostalo ni ove godine: Ordenom Svetih Novomučenika bihaćko-petrovačkih odlikovani su Vladimir Medić iz Šipova i Vlatko Malešević iz Moreosa (Nemačka), ljudi koji su svoje vreme, trud i ljubav uložili u obnovu i podršku manastiru Glogovcu i celoj Eparhiji bihaćko-petrovačkoj.
Manastir Glogovac: Svetinja koje okuplja i spaja
Janjski sabor nije samo spomen na prošlost, već i poziv na život u istini, sabornosti i veri. U vremenu kada su mir i duhovna obnova nasušna potreba našeg naroda, sabori poput ovog postaju duhovne oaze — mesta na kojima se duša odmori, molitva ojača, a sećanje preobrazi u nadu.
U manastiru Glogovcu tog dana kao da se i nebo spustilo — da dotakne rane, poljubi veru naroda i još jednom posvedoči: mučenici nisu zaboravljeni. Oni su s nama, i kroz njih, Gospod.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U rimskim podzemnim hodnicima drevne bazilike, uz mošti Svetog Atanasija Velikog, pravoslavni vernici obeležili jubilej Prvog vaseljenskog sabora, u prisustvu vladike Lukijana i predstavnika javnog života Srbije i Mađarske.
Mitropolit žički služio je liturgiju u hramu Svetog cara Konstantina i carice Jelene u Ivanjici, koju vernici neće zaboraviti – uz snažnu poruku o veri koja ne posustaje i o Krstu koji i danas pobeđuje svakog neprijatelja.
Neobičan specijalitet iz starih monaških rukopisa pokazuje da su manastirske kuhinje nekada bile mesta u kojima su nastajali iznenađujuće zanimljivi ukusi.
Misa u crkvi San Karlo al Lacareto održana je povodom praznika Presvetog Srca Isusovog, ali je pažnju javnosti privukla zbog duginih boja, spornog natpisa na majici učesnika i rasprava o promenama u delu Crkve u Italiji.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U Svetogeorgijevskom manastiru iz 14. veka održan je svečani skup koji je predvodio episkop bihaćko-petrovački Sergije, podsećajući sabrane na važnost molitvenog zajedništva. Posle blagosiljanja slavskih darova, vernici su uživali u svečanoj trpezi u manastirskoj porti.
U razgovoru za radio emisiju „Iz perspektive večnosti“, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o pritiscima, klevetama i reakcijama tokom velikog sabranja vernika u Hramu Svetog Save.
Osvećenje Himelstira zakazano je za oktobar 2026. godine, a mitropolit nemački veruje da bi ova svetinja mogla da preraste u duhovno i kulturno središte Srba u Nemačkoj i mesto koje će ih učiniti vidljivijim u javnom životu.
U paraklisu Svetog Luke Krimskog služena je arhijerejska liturgija, obeleženo unapređenje u čin protonamesnika i upućene poruke o spoju medicine, vere i služenja čoveku u jednoj od najvažnijih zdravstvenih ustanova u Srbiji.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Lukilijana i druge s njim po starom, i Svetog Tihona Amatuntskog po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Franje Regisa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka protojereja Valerijana Krečetova otkriva kako se duhovni život ne urušava naglo, već kroz male prekide koji deluju bezazleno, ali vremenom menjaju sve, i zašto je povratak moguć samo kroz upornost bez odlaganja.