U Svetogeorgijevskom manastiru iz 14. veka održan je svečani skup koji je predvodio episkop bihaćko-petrovački Sergije, podsećajući sabrane na važnost molitvenog zajedništva. Posle blagosiljanja slavskih darova, vernici su uživali u svečanoj trpezi u manastirskoj porti.
U predivnom ambijentu Svetogeorgijevskog manastira u Glogovcu, ušuškanog u kanjonu rečice Glogovac, među brdima planine Gorice, na Nedelju svih svetih održan je tradicionalni Janjski sabor. Ova proslava, koja već vekovima okuplja vernike i sveštenstvo, ove godine bila je posebno svečana i ispunjena duhovnim zajedništvom.
Episkop bihaćko-petrovački Sergije služio je liturgiju u Hramu Svetog Georgija, uz sasluženje sveštenomonaštva i sveštenstva iz više eparhija Srpske pravoslavne crkve. Tokom bogosluženja, vernici su se sabrali u molitvi, osluškujući duhovne pouke i besedu vladike Sergija.
SPC / Eparhija bihaćko-petrovačka
Vladika Sergije sa sveštenomonaštvom i sveštenstvom
Vladika Sergije je u svojoj kratkoj besedi govorio o velikoj žrtvi mučenika koji su postradali za ime Hristovo u različitim vremenima. Ovi hrabri svedoci vere, koje je crkva prepoznala i priznala za svoje molitvenike i zastupnike pred prestolom Božjim, poslužili su kao inspiracija za sve prisutne. Njihova žrtva i vernost Hristu bili su podsećanje na snagu i nepokolebljivost vere.
SPC / Eparhija bihaćko-petrovačka
Vernici u Hramu Svetog Georgija
Nakon blagosiljanja slavskih prinosa, koji su simbolizovali zajedništvo i ljubav među vernicima, okupljeni su se uputili ka manastirskoj porti gde je bila pripremljena svečana trpeza ljubavi. U ovoj toploj atmosferi, vernici su delili obrok, reči utehe i radosti, učvršćujući zajedničku veru i bratstvo.
SPC / Eparhija bihaćko-petrovačka
Manastir Glogovac
Janjski sabor u Manastiru Glogovac je još jednom pokazao snagu i lepotu pravoslavne tradicije, podsećajući sve prisutne na važnost zajedništva, molitve i sećanja na one koji su svoje živote posvetili Hristu. Ovaj događaj je ne samo proslava vere, već i svedočanstvo o živoj i postojanoj zajednici koja čuva svoje duhovno nasleđe i prenosi ga budućim generacijama.
Kroz biblijske primere od Eve i Kaina do Jude, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za subotu 5. sedmice Velikog posta pokazuje da se svako delo vraća kao posledica u svoje vreme, bez izuzetka i zaborava.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Julijana Tarsanina po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Andrej Kritski. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Elizabete Portugalske, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka svetogorskog starca otkriva šta čovek treba da učini kada mu se učini da je izgubio pravac i da su mu se svi planovi raspali, i zašto upravo tada počinje najvažniji preokret.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U Nedelju svih svetih, u manastiru Glogovcu kod Šipova održan je tradicionalni Janjski sabor, na kome su vernici liturgijski proslavili svetitelje stradale u Drugom svetskom ratu, u prisustvu Vladike Sergija, sveštenstva i brojnih vernika.
Između Brankovića i Dositeja, između fresaka i moštiju svetitelja, Novo Hopovo čuva priču o vekovima u kojima su se vera, umetnost i istorija ispisivale na istom mestu i još uvek traju u tišini fruškogorskih padina.
Manastir Žiča, koji je Sveti Sava izabrao za sedište prve srpske arhiepiskopije, mnogo je više od mesta molitve: u njegovim zidovima oblikovala se duhovna ideja Srbije, krunisani su vladari i ispisivane stranice istorije
Manastir Svetih arhangela, zadužbina cara Stefana Dušana podignuta između 1343. i 1352. godine, bio je jedno od najznačajnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i njegovo poslednje počivalište.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
U subotu, 4. jula, vernici će se sabrati na svetoj Liturgiji, litiji i pomenu za nevino postradale Srbe Birča i Srednjeg Podrinja, čuvajući kroz zajedničku molitvu uspomenu koja traje više od tri decenije.
Pirinač, luk i peršun umotani u vinovo lišće čine jednostavno posno jelo iz manastirske tradicije, uz neobično jasan ukus koji dolazi iz potpune svedenosti sastojaka.