NA NAJVULGARNIJI NAČIN OSKRNAVLJENA JEDNA OD NAJPOZNATIJIH PRAVOSLAVNIH SVETINJA U REGIONU: Polunage turistkinje izazvale buru među vernicima (FOTO, VIDEO)
Za verni narod ovaj prizor je posebno bolan jer Crkva Svetog Nikole nije obična stara građevina.
Crkva Svetog Nikole na Mavrovu, jedna od najpoznatijih svetinja ovog kraja i Severne Makedonije, kao i svedok vekovnog pravoslavnog života, doživela je nezapamćeno skrnavljenje.
Naime, turistkinje su se popele na zidove i toranj hrama, a potom, obučene samo u kupaće kostime, skakale sa svetinje pravo u Mavrovsko jezero. Prizor je sablaznuio vernike kada je snimak objavljen na mrežama, i otvorio pitanje kako je moguće da se ostaci pravoslavnog hrama koriste kao skakaonica, bez ikakve kontrole i poštovanja prema svetom mestu.
Time je hram, koji je decenijama simbol Mavrova, izložen krajnje neprimerenom ponašanju.
Za vernike je ovaj prizor posebno bolan jer Crkva Svetog Nikole nije obična stara građevina. Podignuta je u 19. veku i bila je nekadašnje duhovno središte sela Mavrovo. Nakon izgradnje Mavrovskog jezera 1956, hram je potopljen, a njegovi ostaci danas, kada se vodostaj povuče, ponovo izranjaju iz vode.
Crkva je postala svojevrsni nemi svedok nekadašnjeg Mavrova - mesta u kojem su ljudi živeli, molili se i okupljali oko svog hrama, pre nego što je dolina potopljena. Njeni zidovi i zvonik, koji i danas odolevaju vremenu i vodi, čuvaju uspomenu na jedno nestalo vreme.
Hram je imao i značajnu umetničku vrednost. Ikonostas i ikone povezani su sa čuvenim ikonopiscem Dičom Zografom, a sama crkva građena je od kamena, mermera i granita. Zbog svega toga, njeni ostaci imaju i versku, i istorijsku, i kulturnu vrednost.
Foto: Toni Calovski/ustupljene fotografije
Turistkinje oskudno odevene skaču s tornja Crkve Svetog Nikole
Upravo zato je ponašanje turistkinja izazvalo ogorčenje.
Toni Calovski iz Skoplja, koji je uslikao i snimio skandalozno ponašanje devojaka i to objavio, zatražio je hitnu reakciju nadležnih izbog skrnavljenja svetinje.
- Pitam gradonačelnikaopštine Mavrovo i Rostuše, opštinske inspoktore, policiju i sve ostale nadležne da li je ovo (ponašanje turistkinja) dozvoljeno i da li će neko odgovarati. Fotografije koje sam objavio snimljene su ispred Crkve Sveti Nikola u Mavrovu, na mestu koje za nas predstavlja sveti i duhovni prostor, a istovremeno je deo kulturne i turističke baštine Mavrova - istakao je Calovski za portal Religija.rs i rekao da su svetinju oskrnavili turisti, koji su tu došli kombijem, oskudno odeveni, i odmah se popeli na zgradu hrama i počeli nedolično da se ponašaju.
Naglašava da to mesto nije nije plaža, nije bazen i nije mesto za ovakvo ponašanje.
- Problem nije u tome što turisti dolaze iz Nemačke, Holandije ili bilo koje druge zemlje. Turisti su dobrodošli. Ali svaki posetilac, bez obzira odakle dolazi, mora poštovati mesto koje posećuje, njegovu veru, kulturu, tradiciju i pravila. Postavlja se i ozbiljno pitanje gde su nadležne službe - da li postoji kontrola nad ovakvim ponašanjem, da li neko upozorava posetioce da je ovo crkva, da li postoje pravila za pristup i ponašanje oko objekta, ko je odgovoran za zaštitu objekta i njegovog dostojanstva?
Ono što je posebno zabrinjavajuće, kaže, jeste da takvo ponašanje može dovesti i do oštećenja samog objekta.
- Stoga javno zahtevam od nadležnih da utvrde ko je dozvolio ovakvo ponašanje turstima, da li su prekršeni propisi ili pravila zaštite objekta, da li je pričinjena materijalna šteta i ko je odgovoran za kontrolu... Takođe tražim, i, ako postoje razlozi, da se preduzmu odgovarajuće sankcije protiv počinilaca. Sveta mesta nisu turistički rekvizit. Ona su naša baština i naša je obaveza da ih zaštitimo - zaključuje Calovski.
Osvajanje nagrade „BTV UNWTO 2021“ postavilo je Mokru goru u fokus globalne turističke pažnje i time dalo podsticaj za dalji razvoj sela i još kvalitetniju kooperaciju državnih i lokalnih institucija.
U uslovima hroničnog nedostatka celovitog pristupa u zaštiti zadužbina Nemanjića na prostoru Republike Severne Makedonije, postoje neki aspekti koji su ohrabrujući, ali i zabrinjavajući.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Porodični dom trebalo bi da bude mesto u kojem dete uči da ljubav nije samo reč, već i spremnost da se oprosti, pomogne, sasluša i podnese teret drugoga.
U besedi u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira sveštenik Igor Vujisić govorio je o Gospojinskom postu, pokajanju i praštanju, pozivajući vernike da najpre sagledaju sopstvene slabosti.
Tumačeći proročke reči Isaije, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da zabluda vođa slabi čitavu zajednicu i odvodi je sa puta istine, dok je povratak Bogu jedini put ka duhovnom ozdravljenju.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Porodični dom trebalo bi da bude mesto u kojem dete uči da ljubav nije samo reč, već i spremnost da se oprosti, pomogne, sasluša i podnese teret drugoga.
U besedi u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira sveštenik Igor Vujisić govorio je o Gospojinskom postu, pokajanju i praštanju, pozivajući vernike da najpre sagledaju sopstvene slabosti.
Tumačeći proročke reči Isaije, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da zabluda vođa slabi čitavu zajednicu i odvodi je sa puta istine, dok je povratak Bogu jedini put ka duhovnom ozdravljenju.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Samozvani „arhiepiskop“ Nikola Džufka pokušava da prisvoji crkvu u Rakitnici, dok stručnjaci upozoravaju da istorijski tragovi potvrđuju njenu vezu sa vremenom kneza Lazara i srpskim nasleđem.
Sagrađen tamo gde se planinska reka gubi pod zemljom, a stena postaje zid crkve, manastir Crna Reka čuva mošti Svetog Petra Koriškog i jedinstveno nasleđe srpskog pećinskog monaštva.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetih sedam mučenika u Efesu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Miron. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Hijacinta iz Krakova, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.