NA NAJVULGARNIJI NAČIN OSKRNAVLJENA JEDNA OD NAJPOZNATIJIH PRAVOSLAVNIH SVETINJA U REGIONU: Polunage turistkinje izazvale buru među vernicima (FOTO, VIDEO)
Za verni narod ovaj prizor je posebno bolan jer Crkva Svetog Nikole nije obična stara građevina.
Crkva Svetog Nikole na Mavrovu, jedna od najpoznatijih svetinja ovog kraja i Severne Makedonije, kao i svedok vekovnog pravoslavnog života, doživela je nezapamćeno skrnavljenje.
Naime, turistkinje su se popele na zidove i toranj hrama, a potom, obučene samo u kupaće kostime, skakale sa svetinje pravo u Mavrovsko jezero. Prizor je sablaznuio vernike kada je snimak objavljen na mrežama, i otvorio pitanje kako je moguće da se ostaci pravoslavnog hrama koriste kao skakaonica, bez ikakve kontrole i poštovanja prema svetom mestu.
Time je hram, koji je decenijama simbol Mavrova, izložen krajnje neprimerenom ponašanju.
Za vernike je ovaj prizor posebno bolan jer Crkva Svetog Nikole nije obična stara građevina. Podignuta je u 19. veku i bila je nekadašnje duhovno središte sela Mavrovo. Nakon izgradnje Mavrovskog jezera 1956, hram je potopljen, a njegovi ostaci danas, kada se vodostaj povuče, ponovo izranjaju iz vode.
Crkva je postala svojevrsni nemi svedok nekadašnjeg Mavrova - mesta u kojem su ljudi živeli, molili se i okupljali oko svog hrama, pre nego što je dolina potopljena. Njeni zidovi i zvonik, koji i danas odolevaju vremenu i vodi, čuvaju uspomenu na jedno nestalo vreme.
Hram je imao i značajnu umetničku vrednost. Ikonostas i ikone povezani su sa čuvenim ikonopiscem Dičom Zografom, a sama crkva građena je od kamena, mermera i granita. Zbog svega toga, njeni ostaci imaju i versku, i istorijsku, i kulturnu vrednost.
Foto: Toni Calovski/ustupljene fotografije
Turistkinje oskudno odevene skaču s tornja Crkve Svetog Nikole
Upravo zato je ponašanje turistkinja izazvalo ogorčenje.
Toni Calovski iz Skoplja, koji je uslikao i snimio skandalozno ponašanje devojaka i to objavio, zatražio je hitnu reakciju nadležnih izbog skrnavljenja svetinje.
- Pitam gradonačelnikaopštine Mavrovo i Rostuše, opštinske inspoktore, policiju i sve ostale nadležne da li je ovo (ponašanje turistkinja) dozvoljeno i da li će neko odgovarati. Fotografije koje sam objavio snimljene su ispred Crkve Sveti Nikola u Mavrovu, na mestu koje za nas predstavlja sveti i duhovni prostor, a istovremeno je deo kulturne i turističke baštine Mavrova - istakao je Calovski za portal Religija.rs i rekao da su svetinju oskrnavili turisti, koji su tu došli kombijem, oskudno odeveni, i odmah se popeli na zgradu hrama i počeli nedolično da se ponašaju.
Naglašava da to mesto nije nije plaža, nije bazen i nije mesto za ovakvo ponašanje.
- Problem nije u tome što turisti dolaze iz Nemačke, Holandije ili bilo koje druge zemlje. Turisti su dobrodošli. Ali svaki posetilac, bez obzira odakle dolazi, mora poštovati mesto koje posećuje, njegovu veru, kulturu, tradiciju i pravila. Postavlja se i ozbiljno pitanje gde su nadležne službe - da li postoji kontrola nad ovakvim ponašanjem, da li neko upozorava posetioce da je ovo crkva, da li postoje pravila za pristup i ponašanje oko objekta, ko je odgovoran za zaštitu objekta i njegovog dostojanstva?
Ono što je posebno zabrinjavajuće, kaže, jeste da takvo ponašanje može dovesti i do oštećenja samog objekta.
- Stoga javno zahtevam od nadležnih da utvrde ko je dozvolio ovakvo ponašanje turstima, da li su prekršeni propisi ili pravila zaštite objekta, da li je pričinjena materijalna šteta i ko je odgovoran za kontrolu... Takođe tražim, i, ako postoje razlozi, da se preduzmu odgovarajuće sankcije protiv počinilaca. Sveta mesta nisu turistički rekvizit. Ona su naša baština i naša je obaveza da ih zaštitimo - zaključuje Calovski.
Osvajanje nagrade „BTV UNWTO 2021“ postavilo je Mokru goru u fokus globalne turističke pažnje i time dalo podsticaj za dalji razvoj sela i još kvalitetniju kooperaciju državnih i lokalnih institucija.
U uslovima hroničnog nedostatka celovitog pristupa u zaštiti zadužbina Nemanjića na prostoru Republike Severne Makedonije, postoje neki aspekti koji su ohrabrujući, ali i zabrinjavajući.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Susret je održan pošto je poslanstvo Srpske pravoslavne crkve, predvođeno patrijarhom Porfirijem, prethodnog dana učestvovalo u molitvenim svečanostima povodom 80. rođendana patrijarha Kirila.
Kada su zbog svoje vere izvedeni pred sud, Onisifor i Porfirije nisu pokazali strah, već su otvoreno ispovedili da je Hristos istiniti Bog i Tvorac neba i zemlje.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Susret je održan pošto je poslanstvo Srpske pravoslavne crkve, predvođeno patrijarhom Porfirijem, prethodnog dana učestvovalo u molitvenim svečanostima povodom 80. rođendana patrijarha Kirila.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.