Osvajanje nagrade „BTV UNWTO 2021“ postavilo je Mokru goru u fokus globalne turističke pažnje i time dalo podsticaj za dalji razvoj sela i još kvalitetniju kooperaciju državnih i lokalnih institucija.
Mokra gora je jedno od najboljih turističkih sela na planeti. Odabrana je između 170 sela, iz 75 zemalja, koja su se kandidovala 2021. godine. Na događaju organizovanom u Ministarstvu turizma i omladine, Cordulom Wohlmuther, regionalna direktorka UN Turizam, svečano je uručila priznanje „Najbolje turističko selo sveta UNWTO“ direktorki TO Užice Danijeli Đorđević Arsić, saopšteno je iz TO Užice.
- Ovu prestižnu nagradu ustanovila je Svetska turistička organizacija kako bi se unapredila uloga turizma u održivom razvoju i očuvanju ruralnih predela. Mokra gora je pravi primer kako treba raditi na negovanju prirodnih i kulturnih vrednosti i očuvanju životne sredine. Prilikom konkurisanja za ovo značajno priznanje profesionalno je odgovoreno na zahteve UNWTO i na pravi način prezentovana dostignuća lokalne zajednice, istakla je Wohlmuther.
Osvajanje nagrade „BTV UNWTO 2021“ postavilo je Mokru goru u fokus globalne turističke pažnje i time dalo podsticaj za dalji razvoj sela i još kvalitetniju kooperaciju državnih i lokalnih institucija.
- Gotovo svakodnevna saradnja i razmena ideja sa pružaocima ugostiteljskih i turističkih usluga i lokalnom zajednicom zaslužna je za održivo i strateško unapređenje Mokre gore i pozicioniranje sela na svetskoj turističkoj mapi - naglasila je, primajući plaketu, Danijela Đorđević Arsić, direktorka Turističke organizacije Užice.
Grad Užice i Turistička organizacija Užica nastavljaju da rade na promociji Mokra gora je jedno od najboljih turističkih sela na planeti. Odabrana je između 170 sela, iz 75 zemalja, koja su se kandidovala 2021. godine.
Mokra gora je jedino selo iz Srbije koje je nosilac „BTV UNWTO“.
Crkve Mokre gore
Živopisna dolina između Tare i Zlatibora, retko je selo koje u svom ataru ima četiri crkve. Prva i najstarija se nalazi u zaseoku Kršanje, druga u samom centru sela, treća u Turističkom naselju “Mećavnik” dok se četvrta nalazi na lekovitom izvoru “Bele vode”.
Crkva Svetog Vaznesenja
YT/AgroTV Srbija
Crkva Svetog Vaznesenja.
Prvu su Turci tri puta spaljivali a Mokrogorci je uporno dizali iz pepela. Po predanju crkva Svetog Vaznesenja sagrađena je krajem 17. veka, pre velike seobe Srba na veoma skrovitom mestu kraj reke Belog Rzava opkoljena sa obe strane visokim stenama. Posle tri spaljivanja crkve u Kršanju, Mokrogorci 1892. godine podižu crkvu od kamena koja i danas postoji. U njoj se nalazi vredni ikonostas izrađen 1849. godine i uz njega ikone Isusa Hrista velikog arhijereja na prestolu i ikona Bogorodice sa Hristom na prestolu, slikane iste godine.
Crkva Svetog Proroka Ilije
YT/@pravoslavnesvetinje3597
Crkva Svetog Proroka Ilije.
Crkva Svetog Proroka Ilije u centru sela podignuta je 1945. godine. Izgrađena je u obliku lađe kao kopija hršćanske crkve osim što je od obrađenih brvana, a ne od kamena. Građena od drveta, tipičnog građevinskog materijala za ovaj kraj, a sa uređenim prostorom porte i parohijskim domom ova crkva upotpunjava ambijentalne vrednosti sela.
Crkva Svetog Jovana Krstitelja
YT/ NeVeN
Crkva Svetog Jovana Krstitelja.
Crkva Svetog Jovana Krstitelja (fotografija iznad), nalazi se na lekovitom izvoru “Bele Vode”, na levoj obali reke Kamišine. Podignuta je na temeljima crkve koju je podigao jedan Dubrovčanin u znak zahvalnosti izvoru koji se nalazi u njenom okruženju. Gradnja crkve započeta je 2000. godine na inicijativu Odbora za obnovu i izgradnju crkvenih objekata pri Zavičajnom udruženju Mokrogoraca „Šargan”, a temelje hrama osvešatao je 2002. godine episkop žički Hrizostom. Do 2011. godine crkva je ozidana i obložena dekorativnom fasadom, uređen je prostor oko hrama i podignut prilazni most preko reke Kamišine. U luneti iznad ulaznih vrata izvedeno je poprsje Svetog Jovana Krstitelja u mozaiku.
Hram Svetog Save
RINA
Hram Svetog Save u Mećavniku
Gradnja Hrama Svetog Save u Turističkom naselju “Mećavnik”, uz blagoslov Episkopa žičkog Hrizostoma, počela je 2003. godine i posvećena je prenosu moštiju Svetog Save. Crkva je predata na bogosluženje, 24. januara 2005. godine, a tom prilikom Episkop Hrizostom služio je i prvu liturgiju u crkvi. Graditelјski, ova crkva je brvnara i u celosti je sazdana od drveta, kao i zvonik pored nje. Zidovi su od borove talpe, a pokrivena je šindrom.
Ikonostas je izgrađen od lipovog drveta – koje je poreklom ispred najstarije mokrogorske crkve, u Kršanju, posvećene Svetom vaznesenju Gospodnjem, za koju se pretpostavlјa da je iz 14.veka. Bogoslužbene knjige i posude za bogosluženje kuplјene su u Moskvi i, kao i samo zdanje hrama i zemlјište na kome se nalazi, dar su Maje i Emira Kusturice, ktitora ovog hrama.
Sva crkvena zdanja vredan su spomenik lokalne istorije kroz koji se ogleda duh stanovništva i kulturni identitet Mokre gore.
Crkvena jerarhija predstavlja pre svega ikonu Carstva nebeskog zajedno na svetoj evharistiji sa vernim narodom i kao takva Crkva izobražava trojičan način postojanja - u zajednici Oca, Sina i Svetoga Duha.
Vladika Arsenije je takođe čestitao i praznik Detinjaca koji je posvećen najmlađima i koji je prvi u nizu dana posvećenih vrednosti porodice, čemu su posvećene tri nedelje uoči praznika rođenja Gospodnjeg.
Srpske pravoslavne svetinje i spomenici u Prizrenu sačinjavaju sistematizovan skup verskih, kulturnih i istorijskih objekta koji su u različitim istorijskim periodima, stvarani, devastirani i ponovo obnavljani.
Premda je riječ o rimokatoličkoj crkvi, ova katedrala nema biskupa i nije priznata od strane Crkve. No, još uvijek održava mise svake nedjelje i može primiti nekoliko tisuća ljudi odjednom. Štoviše, ponekad se koristi i kao crkva za vjenčanja.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u svojoj besedi za 17. petak po Duhovima otkriva zašto pravi život i istina nisu dostupni mimo Hrista i poziva na prepoznavanje jedinih pravih vrednosti.
Ajet iz sure Ez-Zumer (39:7) otkriva duboku istinu o ljudskoj slobodi, zahvalnosti i odgovornosti pred Alahom, podsećajući da se svako na kraju vraća svom Gospodaru, koji zna i ono što ljudi kriju u srcima.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Kada neko iz porodice počne redovno ići u crkvu, često nailazi na kritike, zbunjenost, pa čak i ravnodušnost. Ali, njegova vera može da postane seme koje polako klija u srcima drugih.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u svojoj besedi za 17. petak po Duhovima otkriva zašto pravi život i istina nisu dostupni mimo Hrista i poziva na prepoznavanje jedinih pravih vrednosti.
Uz idejnog tvorca vladiku Ilariona, vladiku Teodosija i akademika Matiju Bećkovića, prva projekcija filma bila je ispunjena molitvom, uzvišenom atmosferom i svedočanstvom o neumornoj ljubavi srpskog naroda prema Kosovu i Metohiji.
U vremenu koje nas uči da živimo kao da je sve ovde i sada, pravoslavna vera podseća na nešto sasvim drugo — da ovaj svet, ma koliko bio važan, nije kraj.
Uz idejnog tvorca vladiku Ilariona, vladiku Teodosija i akademika Matiju Bećkovića, prva projekcija filma bila je ispunjena molitvom, uzvišenom atmosferom i svedočanstvom o neumornoj ljubavi srpskog naroda prema Kosovu i Metohiji.
U trenucima životnih izazova često se pitamo kome da se obratimo – svešteniku ili psihoterapeutu? Razumevanje njihove uloge može nam pomoći da pronađemo pravi put duhovnog i psihičkog izlečenja.
U trenucima životnih izazova često se pitamo kome da se obratimo – svešteniku ili psihoterapeutu? Razumevanje njihove uloge može nam pomoći da pronađemo pravi put duhovnog i psihičkog izlečenja.
Slava je više od običaja – ona je duhovni rođendan porodice i znak pripadnosti Crkvi. Donosimo pregled svih značajnih slava po mesecima, kako biste na vreme znali kada se okupljaju domaćini i njihove porodice.
: Na praznik Svete mučenice Jefimije u Kragujevcu, vladika šumadijski istakao je da je radost u Gospodu jača od svake tuge i da tamo gde je radost, tamo je Carstvo nebesko.