SVETINJA KOJA ODUZIMA DAH: Slava manastira Svetog Jovana Bogoslova u Poganovu
Manastir Poganovo su 1499. godine oslikali umetnici iz severne Grčke, i ti prikazi se ubrajaju među najviša slikarska ostvarenja toga doba na Balkanu.
Posle čitanja iz Jevanđelja, vladika je poučio verne prigodnom prazničnom besedom.
Na Pedesetnicu, 8. juna 2025. godine, mitropolit niški Arsenije načalstvovao je sveštenom liturgijskom proslavom u niškom Sabornom hramu posvećenom tom velikom Gospodnjem prazniku.
Sasluživali su: episkop britansko-irski Nektarije; arhimandrit Nektarije, sekretar Svetog Arhijerejskog Sinoda; protojerej-stavrofor Miroslav Simijonović, klirik Eparhije švajcarske; protojerej-stavrofor Branislav Cincarević, starešina Saborne crkve; protojerej-stavrofor Nenad Mikić; protojerej Miodrag Pavlović, arhijerejski namesnik prvi niški; protojerej Srećko Cvetković, paroh komrenski; protojereji Borislav Stamenković, Vladica Savić i Đorđe Dimić; jeromonah Pantelejmon; protođakoni Đorđe Filipović i Stevan Krička; đakon Filip Milivojević.
Evharistijsku proslavu slave niškog katedralnog hrama ukrasilo je pojanje članova Niškog crkvenog pevačkog društva Branko, kao i prisustvo velikog broja vernih.
Posle čitanja iz Jevanđelja, vladika je poučio verne prigodnom prazničnom besedom.
Posle zaamvone molitve, obližnjim ulicama prošla je svečana litija, okončana povratkom u hramovnu portu, gde je, rukom episkopa Nektarija, izvršeno osvećenje slavskih darova i rezanje kolača, pripremljenog povodom slave Saborne crkve.
Manastir Poganovo su 1499. godine oslikali umetnici iz severne Grčke, i ti prikazi se ubrajaju među najviša slikarska ostvarenja toga doba na Balkanu.
Nakon zaamvone molitve, osvećeni su slavski darovi pripremljeni povodom slave Bogoslovije u Nišu.
Hram Svetog cara Konstantina i carice Jelene u Nišu, jedan od najvećih i najnovijih u našoj zemlji, poseduje izuzetne i retke svetinje – delove moštiju čak 14 svetaca i shimu monaha Nektarija Vitalisa.
Na praznik Pedesetnice, mitropolit bački poručio da Crkva živi kroz Duha Svetoga, naglašavajući da se upravo na današnji dan ispunjava božanski plan spasenja čovečanstva i otkriva tajna Svete Trojice.
Praznik je počeo liturgijom u manastiru i besedom sveštenika Jovana Cvetkovića o veri i istrajnosti svetih Joakima i Ane, a potom je ulicama grada prošla svečana litija.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice u drevnoj svetinji služena je sveta liturgija, a nakon pričešća usledili su praznični litijski ophod i osvećenje slavskih darova.
Arhijerejska liturgija, litija oko crkve Svete Trojice i molitveno jedinstvo monaštva, sveštenstva i vernog naroda obeležili su hramovnu slavu Donjeg Ostroga, uz poruku o prisustvu i delovanju Svetog Duha u Crkvi.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Svetinja čiji su temelji osvećeni 2008. godine nalazi se nadomak četiri fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a u njoj se bogoslužbeni život odvija već više od deset godina.
Pred novim hramom Sabora Svetog arhangela Gavrila patrijarha srpskog dočekali mitropolit Hrizostom, arhijereji, sveštenstvo, monaštvo i brojni verni narod.
Sveštenički čin primio je 1981. godine u manastiru Kovilju, a tokom službe bio je paroh u više mesta Eparhije bačke.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vozdviženje časnog Krsta, Krstovdan, po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Sveti mučenik Kalistrat i 49 mučenika sa njim. Katolička crkva obeležava Svetog Vinka Paulskog, dok Jevreji danas praznuju drugi dan Sukota, a muslimani nemaju neki veliki praznik.
Od večernjeg bdenija do praznične liturgije, čina Vozdviženja i celivanja Časnog krsta, ovo su najvažniji trenuci bogosluženja koje bi parohijani trebalo da poznaju.
Ruski svetitelj govorio je o borbi sa strastima, promeni misli i delima koja čoveka vode ka Bogu.