SVETINJA KOJA ODUZIMA DAH: Slava manastira Svetog Jovana Bogoslova u Poganovu
Manastir Poganovo su 1499. godine oslikali umetnici iz severne Grčke, i ti prikazi se ubrajaju među najviša slikarska ostvarenja toga doba na Balkanu.
Posle čitanja iz Jevanđelja, vladika je poučio verne prigodnom prazničnom besedom.
Na Pedesetnicu, 8. juna 2025. godine, mitropolit niški Arsenije načalstvovao je sveštenom liturgijskom proslavom u niškom Sabornom hramu posvećenom tom velikom Gospodnjem prazniku.
Sasluživali su: episkop britansko-irski Nektarije; arhimandrit Nektarije, sekretar Svetog Arhijerejskog Sinoda; protojerej-stavrofor Miroslav Simijonović, klirik Eparhije švajcarske; protojerej-stavrofor Branislav Cincarević, starešina Saborne crkve; protojerej-stavrofor Nenad Mikić; protojerej Miodrag Pavlović, arhijerejski namesnik prvi niški; protojerej Srećko Cvetković, paroh komrenski; protojereji Borislav Stamenković, Vladica Savić i Đorđe Dimić; jeromonah Pantelejmon; protođakoni Đorđe Filipović i Stevan Krička; đakon Filip Milivojević.
Evharistijsku proslavu slave niškog katedralnog hrama ukrasilo je pojanje članova Niškog crkvenog pevačkog društva Branko, kao i prisustvo velikog broja vernih.
Posle čitanja iz Jevanđelja, vladika je poučio verne prigodnom prazničnom besedom.
Posle zaamvone molitve, obližnjim ulicama prošla je svečana litija, okončana povratkom u hramovnu portu, gde je, rukom episkopa Nektarija, izvršeno osvećenje slavskih darova i rezanje kolača, pripremljenog povodom slave Saborne crkve.
Manastir Poganovo su 1499. godine oslikali umetnici iz severne Grčke, i ti prikazi se ubrajaju među najviša slikarska ostvarenja toga doba na Balkanu.
Nakon zaamvone molitve, osvećeni su slavski darovi pripremljeni povodom slave Bogoslovije u Nišu.
Hram Svetog cara Konstantina i carice Jelene u Nišu, jedan od najvećih i najnovijih u našoj zemlji, poseduje izuzetne i retke svetinje – delove moštiju čak 14 svetaca i shimu monaha Nektarija Vitalisa.
Na praznik Pedesetnice, mitropolit bački poručio da Crkva živi kroz Duha Svetoga, naglašavajući da se upravo na današnji dan ispunjava božanski plan spasenja čovečanstva i otkriva tajna Svete Trojice.
Program je okončan dodelom nagrada i priznanja zaslužnim pripadnicima Kopnene vojske.
Mitropolit šumadijski je na hramovnoj slavi govorio o liturgiji kao najvećem izrazu blagodarnosti Bogu i upozorio da bez smirenja ni Božji darovi ne mogu čoveku doneti istinsku korist.
U Beogradu se okupilo više od 400 učesnika kampa „Srbija te zove“, a susret sa poglavarom SPC protekao je uz razgovor o poreklu, Svetom Savi, ljubavi prema bližnjem i veri.
Planirana solarna elektrana u okolini manastirskog kompleksa izazvala je zabrinutost zbog mogućeg narušavanja prirodnog ambijenta i duhovnog značaja prostora koji vekovima privlači hodočasnike.
Mitropolit crnogorsko-primorski osveštao je zvono za obnovljeni hram Svetog Georgija u Gorovićima, poručivši da ono okuplja narod na molitvu i donosi duhovni mir.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Govoreći o porodici, posebno je naglašavao da hrišćanski dom ne treba da bude samo mesto u kojem se živi, već prostor u kojem se osećaju mir, tišina, toplina i međusobno poštovanje.
Kroz poređenje sa ogledalom Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva duboku poruku o ljudskoj oholosti i pokazuje zašto onaj ko želi da ponizi svetinju na kraju razotkriva samoga sebe.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog velikomučenika Pantelejmona po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Matija. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Terezije Benedikte od Krsta, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.