KAKO IZGLEDA ISPOVEST: Ovo svaki pravoslavni hrišćanin treba da zna - bez jedne stvari nije potpuna
"Mnogi se ispovedaju, ali malo njih se kaje!”
Manastir Poganovo su 1499. godine oslikali umetnici iz severne Grčke, i ti prikazi se ubrajaju među najviša slikarska ostvarenja toga doba na Balkanu.
Mitropolit niški Arsenije je služio 1. maja 2025. godine svetu liturgiju u drevnom manastiru Svetog Jovana Bogoslova u Poganovu.
Visokopreosvećenom mitropolitu su sasluživali: protojerej-stavrofor Ljubiša Milošević iz Eparhije kruševačke; protojerej Miodrag Pavlović, arhijerejski namesnik prvi niški; jerej Dušan Aleksandrić, arhijerejski namesnik pirotski; protojerej Aleksandar Đorđev, paroh četvrti pri hramu Svetog oca Nikolaja u Nišu; i protođakon Nikola Eraković.
Posle zaamvone molitve, Visokopreosvećeni Vladika je osvetio slavske darove pripremljene povodom slave svete obitelji poganovske.
Manastir Poganovo podignut je krajem 14. veka (1395. godine) a živopisan je bogatim tematskim programom tek sto godina kasnije, tačnije 1499. godine. Osnovao ga je i podigao srpski plemić Konstantin Dejanović Dragaš, sestrić cara Dušana a posvetio ga je Sv. Jovanu Bogoslovu.
Crkva manastira Poganovo građena je od slojeva kamena i cigle. Iznad centralnog dela naosa manastira je sedmostrano kube, a na zapadnoj strani kula-zvonik.
Manastir Poganovo su 1499. godine oslikali umetnici iz severne Grčke, i ti prikazi se ubrajaju među najviša slikarska ostvarenja toga doba na Balkanu. Freske manastira Poganovo obuhvataju scene i kompozicije Velikih praznika, Učenja svetih otaca, prizora iz Bogorodičinog života, Hristovo stradanje, likove srpskih svetitelja, balkanskih anahoreta i apostola, koji opisuju identitet kulta svetitelja.
BONUS VIDEO: OVO JE ČUDOTVORNA IKONA MANASTIRA TUMANE: Pred Bogorodicom Kurskom se dešavaju čuda
"Mnogi se ispovedaju, ali malo njih se kaje!”
Cilj neobičnog bogosluženja bio je da se privuku mlađi vernici i podstakne dijalog između savremene kulture i hrišćanske poruke.
Na kraju sveta možda možete očekivati gotovo sve... ali ovaj pravoslavni hram među pingvinima ipak izgleda iznenađujuće!
U mnogim hramovima šapatom se prenosi upozorenje da se ne ljubi ikona neposredno nakon primanja Svetih Tajni. Da li je to zaista crkveno pravilo ili samo lično tumačenje? Sveštenik Jevgenij Murzin daje jednostavan odgovor.
Zašto ne nosi krst, kako mu se pravilno obraća i kada mu ne treba prilaziti - to su detalji koje većina vernika nikada nije učila.
Snaga bogosluženja je nemerljiva, a iskustvo jednog đakona potvrđuje nemerljivu moć evharistije.
Kađenje nije samo drevni crkveni običaj već dubok simbol molitve, blagodati i prisustva Božjeg, čiji koreni sežu do starozavetnih vremena.
Protojerej Tarasije Zabudjko rasvetljava nedoumicu o kojoj se u parohijama najčešće govori tiho, objašnjavajući da se suština ove zabrane ne tiče vrednovanja žene, već svetosti mesta na kojem se savršava Bezkrvna Žrtva.
Pouka svetogorskog starca otkriva šta čovek treba da učini kada mu se učini da je izgubio pravac i da su mu se svi planovi raspali, i zašto upravo tada počinje najvažniji preokret.
Sveti Oci upozoravaju da nije svaki san poruka niti svaka misao otkrovenje, već da je za razlikovanje Božje opomene od zablude neophodno duhovno rasuđivanje.
U svom teološkom osvrtu arhijerej Grčke pravoslavne crkve upozorava na širenje praksi koje, prema pravoslavnom učenju, mogu dovesti do duhovne obmane i udaljavanja od Crkve.
Pravoslavna vera uči da čovek nikad nije prepušten sam sebi, naročito u trenucima najtežih iskušenja.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
U subotu, 4. jula, vernici će se sabrati na svetoj Liturgiji, litiji i pomenu za nevino postradale Srbe Birča i Srednjeg Podrinja, čuvajući kroz zajedničku molitvu uspomenu koja traje više od tri decenije.
Pirinač, luk i peršun umotani u vinovo lišće čine jednostavno posno jelo iz manastirske tradicije, uz neobično jasan ukus koji dolazi iz potpune svedenosti sastojaka.
Ako nekome Bog ne podari decu, to ne znači da je taj nedostojan, naglašava otac Ananije.