OVOGA NI DECA, NAŽALOST, NISU POŠTEĐENA: Sveti Jovan Kroštanski o tome zašto se mališani nikad ne smeju ostaviti bez pažnje
Deca nisu samo budućnost – ona su sadašnjost koju oblikujemo svakim svojim postupkom, pogledom i rečju.
Pravoslavlje smatra učenje o mitarstvima izuzetno važnim jer podseća vernike na značaj pokajanja, ispovesti i življenja po Božijim zapovestima.
Ništa u pravoslavlju vernike ne intrigira toliko kao učenje o mitarstvu.Inače, mitari (ili mitarstva) su duhovne "carine“ kroz koje duša prolazi nakon smrti.
Pravoslavlje smatra učenje o mitarstvima izuzetno važnim jer podseća vernike na značaj pokajanja, ispovesti i življenja po Božijim zapovestima.
Ova učenja predstavljaju simbolično ili mistično shvatanje duhovnih iskušenja koja duša preživljava na svom putu ka Bogu, a gde je suočena sa raznim demonskim silama koje pokušavaju da je optuže za grehe učinjene tokom života.
Na svakoj od tih "carina“ (njih je tradicionalno 20), ispituju se određene vrste greha - od laži, zavisti, bluda, do ubistva i jeresi. Prošavši jedno mitarstvo, duša prelazi na sledeće. I samo ako ih uspešno prođe sve, duša može da nastavi svoj put, izbegavši da bude odmah bačena u pakao.
Na svakom mitarstvu se vaga da li duša ima više grehova (koji se odnose na to mitarstvo) ili dobrih dela (nasuprot gresima koji se odnose na to mitarstvo). Ako ima više dobrih dela, duša sa manje muke prolazi dalje i ide ka sledećem mitarstvu, a ako ima više rđavih dela, zadržava se i odlučuje se ide li u pakao ili se muči na tom mitarstvu određeno vreme dok se molitvama Crkve ili bližnjih ne izbavi.
Koliko je prolazak kroz mitarstva težak, bolan i mučan, dovoljno ilustruje činjenica da je Bogorodica, kada joj je Arhanđel Gavrilo saopštio o približavanju njene smrti, molila Sina Svog da izbavi Njenu dušu od ovih demona.
O tome je jednom prilikom u emisiji "Vrlinoslov", govoreći o putu duše posle smrti, isticao i protojerej-stavrofor profesor doktor Vladimir Stupar.
- Duša tu prolazi kroz veliki strah, jer se tu demoni projavljuju u svoj svojoj ružnoći. Sveti Serafin Sarovski je govorio da je velika blagot što mi ne možemo da vidimo demone. Jer, kada bismo iz videli, mogli bismo da umremo od straha. Iz predanja Crkve znamo da se Presveta Bogorodica, molila Sinu svome da dođe i uzme njenu dušu, ako ne bi videla lica tih zlih demona.
Gospod joj je tu molbu i uslišio i to se vidljivo izobražava na tradicionalnoj pravoslavnoj ikoni Uspenja.
A kad kreće suočavanje duše sa mitarima.
Na sajtu "Svetosavlje" se prenose reči da je "uistinu strašan treći dan za dušu preminulog, i zato su joj naročito tada potrebne molitve", jer tog kreće i njeno suočavanje sa "mitarima".
- Nebitne pojedinosti (tipa broja mitarstava) su, naravno, od sekundarne važnosti u poređenju sa glavnom činjenicom da se duša stvarno uskoro posle smrti izlaže sudu (pojedinačnom) na kome se "sumira“ šta je uradila u "nevidljivoj borbi“ koju je vodila (ili nije vodila) na zemlji protiv palih duhova - navedeno je.
Zato je naročito bitno da se za preminulog molimo trećeg dana od upokojenja.
Objašnjeno je i šta čeka dušu pošto prođe mitarstva.
- Zatim, uspešno prošavši kroz mitarstva i poklonivši se Bogu, duša u toku trideset sedam dana posećuje nebeske obitelji i adske bezdane još uvek ne znajući gde će da ostane, i tek joj se četrdesetog dana određuje mesto do vaskrsenja mrtvih.
Deca nisu samo budućnost – ona su sadašnjost koju oblikujemo svakim svojim postupkom, pogledom i rečju.
Istočnim petkom zove se u narodu praznik Majke Božje čije je slavlјenje poteklo u hramu kod izvora pored Carigrada koji se nazivao "Živonosni istočnik“.
Bog je taj koji priziva u život i koji poziva iz ovog života. Dakle, Bog ima konačnu reč, govori otac Aleksandar o samoubistvu, ali i naglašava da niko nikome, ipak, ne sme i ne treba da sudi.
Bog ima hiljadu načina da promeni svet, da promeni čak i prirodni poredak ako je potrebno, govorio je starac Josif.
Sukobi dvojice samozvanih mitropolita, uz optužbe za lažne hirotonije i sumnjive veze pojedinih episkopa, dodatno produbljuju razdor u CPC.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
U Svetom pismu i učenju svetih otaca, pokajanje je opisano kao neprestani podvig.
Tada episkop, kasnije patrijarh Tihon, stigao je na rub pravoslavnog sveta, a postao most između Istoka i Zapada — osnivao je hramove, okupljao narode i ušao u istoriju Amerike.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
U Staroj crkvi na Baščaršiji obeležen je praznik ove ravnoapostolne svetiteljke, gde su se vernici uz molitvu poklonili svetoj relikviji.
Ova tradicionalna poslastica nekada je bila simbol porodičnih nedeljnih ručkova posle liturgije - priprema se lako, od sastojaka koje svaka kuća ima, a ukusom greje dušu.
U svojoj Besedi za 18. Četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako molitva oslobađa, rađa ljubav i vodi vernika do spoznaje Trojstva – istine Oca, Sina i Duha Svetoga – u srcu koje je očišćeno od greha.