OVOGA NI DECA, NAŽALOST, NISU POŠTEĐENA: Sveti Jovan Kroštanski o tome zašto se mališani nikad ne smeju ostaviti bez pažnje
Deca nisu samo budućnost – ona su sadašnjost koju oblikujemo svakim svojim postupkom, pogledom i rečju.
Pravoslavlje smatra učenje o mitarstvima izuzetno važnim jer podseća vernike na značaj pokajanja, ispovesti i življenja po Božijim zapovestima.
Ništa u pravoslavlju vernike ne intrigira toliko kao učenje o mitarstvu.Inače, mitari (ili mitarstva) su duhovne "carine“ kroz koje duša prolazi nakon smrti.
Pravoslavlje smatra učenje o mitarstvima izuzetno važnim jer podseća vernike na značaj pokajanja, ispovesti i življenja po Božijim zapovestima.
Ova učenja predstavljaju simbolično ili mistično shvatanje duhovnih iskušenja koja duša preživljava na svom putu ka Bogu, a gde je suočena sa raznim demonskim silama koje pokušavaju da je optuže za grehe učinjene tokom života.

Na svakoj od tih "carina“ (njih je tradicionalno 20), ispituju se određene vrste greha - od laži, zavisti, bluda, do ubistva i jeresi. Prošavši jedno mitarstvo, duša prelazi na sledeće. I samo ako ih uspešno prođe sve, duša može da nastavi svoj put, izbegavši da bude odmah bačena u pakao.
Na svakom mitarstvu se vaga da li duša ima više grehova (koji se odnose na to mitarstvo) ili dobrih dela (nasuprot gresima koji se odnose na to mitarstvo). Ako ima više dobrih dela, duša sa manje muke prolazi dalje i ide ka sledećem mitarstvu, a ako ima više rđavih dela, zadržava se i odlučuje se ide li u pakao ili se muči na tom mitarstvu određeno vreme dok se molitvama Crkve ili bližnjih ne izbavi.
Koliko je prolazak kroz mitarstva težak, bolan i mučan, dovoljno ilustruje činjenica da je Bogorodica, kada joj je Arhanđel Gavrilo saopštio o približavanju njene smrti, molila Sina Svog da izbavi Njenu dušu od ovih demona.
O tome je jednom prilikom u emisiji "Vrlinoslov", govoreći o putu duše posle smrti, isticao i protojerej-stavrofor profesor doktor Vladimir Stupar.
- Duša tu prolazi kroz veliki strah, jer se tu demoni projavljuju u svoj svojoj ružnoći. Sveti Serafin Sarovski je govorio da je velika blagot što mi ne možemo da vidimo demone. Jer, kada bismo iz videli, mogli bismo da umremo od straha. Iz predanja Crkve znamo da se Presveta Bogorodica, molila Sinu svome da dođe i uzme njenu dušu, ako ne bi videla lica tih zlih demona.

Gospod joj je tu molbu i uslišio i to se vidljivo izobražava na tradicionalnoj pravoslavnoj ikoni Uspenja.
A kad kreće suočavanje duše sa mitarima.
Na sajtu "Svetosavlje" se prenose reči da je "uistinu strašan treći dan za dušu preminulog, i zato su joj naročito tada potrebne molitve", jer tog kreće i njeno suočavanje sa "mitarima".
- Nebitne pojedinosti (tipa broja mitarstava) su, naravno, od sekundarne važnosti u poređenju sa glavnom činjenicom da se duša stvarno uskoro posle smrti izlaže sudu (pojedinačnom) na kome se "sumira“ šta je uradila u "nevidljivoj borbi“ koju je vodila (ili nije vodila) na zemlji protiv palih duhova - navedeno je.
Zato je naročito bitno da se za preminulog molimo trećeg dana od upokojenja.
Objašnjeno je i šta čeka dušu pošto prođe mitarstva.
- Zatim, uspešno prošavši kroz mitarstva i poklonivši se Bogu, duša u toku trideset sedam dana posećuje nebeske obitelji i adske bezdane još uvek ne znajući gde će da ostane, i tek joj se četrdesetog dana određuje mesto do vaskrsenja mrtvih.
Deca nisu samo budućnost – ona su sadašnjost koju oblikujemo svakim svojim postupkom, pogledom i rečju.
Istočnim petkom zove se u narodu praznik Majke Božje čije je slavlјenje poteklo u hramu kod izvora pored Carigrada koji se nazivao "Živonosni istočnik“.
Bog je taj koji priziva u život i koji poziva iz ovog života. Dakle, Bog ima konačnu reč, govori otac Aleksandar o samoubistvu, ali i naglašava da niko nikome, ipak, ne sme i ne treba da sudi.
Bog ima hiljadu načina da promeni svet, da promeni čak i prirodni poredak ako je potrebno, govorio je starac Josif.
Probajte kuvani krompir sa belim lukom, po receptu iz "Pravoslavnog posnog kuvara", pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za petak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Jovana Zlatousta.
Veliki ruski svetitelj podseća da uzrok nemira često ne dolazi iz sveta koji nas okružuje, već iz sopstvenog srca, i ostavlja pouku o putu ka unutrašnjoj tišini i duhovnoj snazi.
Izjava predstavnika Gruzijske patrijaršije izazvala je burne reakcije, nakon što je naveo da su evropski zvaničnici od Crkve tražili podršku za pitanja koja izazivaju duboke podele u tamošnjem društvu.
Od "posnih" i "mrsnih" slava, slavskog žita i crvenog slova, do posta, ispovesti i Božić Bate, mnogi običaji koje vernici prihvataju kao pravilo nisu u skladu sa učenjem Pravoslavne crkve - evo šta o njima zaista kaže Crkva.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Iverska ikona na severu Rusije neprekidno mirotoči već četvrt veka, ali je to ostalo skriveno sve do upokojenja monahinje koja je čuvala ovu tajnu.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Sveto pismo nas iznova podseća da je Gospod onaj koji upravlja istorijom, narodima i životom svakog čoveka.
Od dvora Marine Mnišek do reformi Petra Velikog, put jednog malog predmeta pokazuje kako su vera, tradicija i strah od novina oblikovali svakodnevni život ruskog naroda.
Kombinacija voća, indijskih oraha i kakaa donosi laganu letnju poslasticu kojoj se rado vraćaju i oni koji ne poste.