Ukoliko nemate preslavu, a želite da proslavljate još nekog sveca, pored svoje krsne slave, slobodno se obratite svešteniku.
U srpskoj pravoslavnoj tradiciji krsna slava zauzima posebno mesto – ona je stub porodičnog identiteta i sećanja na pretke. Gotovo svako zna šta slava predstavlja, kako se obeležava i zbog čega se prenosi sa kolena na koleno.
Ipak, mnogo je manje poznat pojam preslave, koji neki domaćini takođe slave, a koji se neretko meša sa seoskim slavamа ili lokalnim litijama, a nekada i sa samom krsnom slavom.
Da preslava nije isto što i krsna ili seoska slava i kakvo je njeno mesto u tradiciji, pojasnio je teolog i veroučitelj Aleksandar Đurđević, koji kaže da preslavu ne obeležavaju svi i da ona nije podjednako zastupljena u svim krajevima Srbije.
Printscreen/Youtube/Republika News
Teolog Aleksandar Đurđević
Teolog i veroučitelj Aleksandar Đurđević je objasnio šta je preslava i kako se ona bira:
- Preslava je naziv za manju slavu, odnosno obeležavanje praznika koji je u vezi sa porodičnom krsnom slavom, ali nije nužno. Na primer, moja porodična krsna slava je Đurđevdan 6. maja, a preslavljamo Đurđic 16. novembra. Na Đurđic se desilo nešto vezano za Svetog Georgija, a to je da su mu mošti prenesene iz Nikomidije u Lidu Palestinsku gde je u vreme cara Konstantina sazidan hram i tada je bilo osvećenje.
On kaže da preslavu nemaju svi i nije svuda zastupljena.
shutterstock_kizaru43
Za preslavu se takđe spremaju i slavko žito i kolač, ali se ona slavi samo u krugu porodice
- Preslava može biti vezana i za proslavljanje nekog drugog svetitelja koji je značajan porodici. Ukoliko se na taj dan desilo nešto značajno za porodicu, primera radi, izbavljenje od smrti ili neke nesreće, porodica iz duboke zahvalnosti proslavlja svetitelja. Odnosno, taj dan odlazi u crkvu, na liturgiju, donosi kolač, žito... I preslava se obično obeležava u krugu porodice, bez velike pompe, slavlja, skromno...
Ukoliko nemate preslavu, a želite da proslavljate još nekog sveca, pored svoje krsne slave, slobodno se obratite svešteniku.
Prema učenju Crkve, bez krštenja nije moguće pristupiti ostalim svetim tajnama, niti se u potpunosti uključiti u liturgijski i duhovni život zajednice.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Mitropolit Siluan poručio je da dolazak poglavara Crkve okuplja duhovnu decu rasutu hiljadama kilometara od matice, dok su folkloraši u narodnim nošnjama uveličali svečani doček.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Porodica je u središtu hrišćanskog života, pa se i prostor u kojem ona živi ne posmatra samo kao građevina, već kao mesto zajedništva i porodičnog života.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu prvomučenicu Teklu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Sergija i Vakha. Katolička crkva obeležava Blaženu Devicu Mariju od Krunice, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Začeće Svetog Jovana Preteče i Krstitelja po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Tomu. Katolička crkva obeležava Svetog Bruna, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Liturgijskom sabranju u Himelstiru prisustvovali su brojni sveštenici, monaštvo i verni narod, kao i princ naslednik Filip Karađorđević sa princezom Danicom, dok je ktitor obnove Drago Vuković odlikovan Ordenom Svetog Save drugog stepena.