U dubokom tumačenju jerej Ruske pravoslavne crkve otkriva nevidljivu istoriju anđela i smisao njihove borbe za dobro.
U danu kada Crkva proslavlja sve bestelesne nebeske sile i pred nas iznosi lik Arhangela Mihaila, mnogi vernici ponovo se podsećaju da svet nije samo ono što vidimo. Iznad naših pogleda postoji drugi poredak postojanja – svet svetlosti, vernosti i slobode, ali i svet koji je jednom doživeo prvi potres pobune. O tome – o stvaranju anđela, padu Lucifera i pobedi Arhangela Mihaila govori otac Jevgenij Murzin, jerej Ruske pravoslavne crkve, čije reči otkrivaju dubinu duhovne stvarnosti pred kojom čovek ne može ostati ravnodušan.
Otac Jevgenij podseća da je nekada, pre nego što su postali svetlost, zvezde, čovek i samo vreme, Bog stvorio drugi svet, nevidljiv, duhovni. To je bio svet, kaže on, ispunjen slavom Tvorca i naseljen anđelima, umnim i bestelesnim bićima stvorenim da služe i slave Boga, da budu odraz Njegove svetlosti.
Foto: Pixabay
Arhangel Mihailo
U tom svetu svaki anđeo imao je svoju ulogu, meru slave i svoje mesto pred Bogom. Ali među njima je postojao jedan koji je zasijao snažnije od ostalih — Lucifer, jutarnja zvezda. Otac Jevgenij ističe da je upravo u njemu ponikla prva pomisao koja vodi u propast:
- Uzoholio se i poželeo da bude kao Bog. Nije hteo da odražava Božju svetlost, nego da sija sopstvenim sjajem - kaže otac Jevgenij.
Njegovo uzdizanje opisano je i u rečima proroka Isaije: "Popeću se na nebo, iznad zvezda Božjih podići ću presto svoj... biću kao Svevišnji."
Luciferov pad i početak pobune
- U trenutku kad se odvojio od Boga, suština Lucifera se izmenila - kaže otac Jevgenij. Ljubav je postala samoljublje, zahvalnost – zavist, a slava – prazna želja za vlašću. Njegova gordost povukla je za sobom i druge anđele, jer zlo nikada ne ostaje usamljeno. Tako se pokrenula pobuna.
Suprotstavljanje zlu nije počelo oružjem niti silom, već svedočanstvom vernosti. Upravo ovde na scenu stupa Arhangel Mihailo, čije ime znači: „Ko je kao Bog?“ – rečima koje su same po sebi srušile Luciferovu laž.
- To nije bilo pitanje, nego svedočanstvo vernosti Stvoritelju i osuda Luciferove gordosti - objašnjava sveštenik.
Tada započinje „velika nebeska borba, poznata iz Svetog Predanja. No, kako ističe otac Jevgenij, pobeda anđela nije izvojevana mačem sa ikona, već silom vernosti i zajedničarenja sa Izvorom svetlosti, dobra i ljubavi.
Nakon pobune, Lucifer je zbačen s neba i postao Sotona - protivnik.
- Bio je bačen u Ad, u dubine bezdana - podseća otac Jevgenij. Njegovi sledbenici postali su duhovi zlobe podnebesja, kako ih opisuje apostol Pavle.
Da li se demoni mogu pokajati? To je pitanje koje mnoge muči. Otac Jevgenij odgovara rečima Svetih Otaca: ne mogu.
Poziva se na učenje prepodobnog Jovana Damaskina: „Za anđele je pad ono što je za ljude smrt. Nakon pada za njih nema pokajanja, kao što ni za ljude nema pokajanja posle smrti.“
Razlog je u njihovoj prirodi. Anđeli su čisto duhovna bića i nemaju unutrašnje kolebanje.
- Kada anđeo izabere, izabere zauvek. Zato jedni ostaju u svetlosti, a drugi u tami. Demoni se ne kaju ne zato što im Bog ne bi oprostio, nego zato što u njima više ne postoji želja za dobrim - dodaje otac Jevgenij, prenosi portal foma.ru.
Foto: Pixabay
Arhangel Mihailo
Zašto je Arhangel Mihailo vojvoda svetlosti?
U završnici, otac Jevgenij podseća zašto Crkva posebno poštuje Arhangela Mihaila: zbog njegove vernosti, čistote i neustrašive ljubavi prema Bogu. On je nebeski vojvoda ne zato što ratuje, već zato što stoji čvrsto, postojano, nepokolebljivo - pred zlom koje pokušava da zauzme mesto koje mu ne pripada.
Kada proslavljamo Sabor Arhangela Mihaila i ostalih bestelesnih sila, pozvani smo da se setimo još nečega: da borba anđela nije samo događaj iz davnine. Ona se nastavlja tiho, neprimetno, ali neumorno u svakom ljudskom srcu.
Kako se nebeska borba nastavlja u životu svakog čoveka?
Jer, kako kaže otac Jevgenij, možda je čitava istorija čovečanstva samo produžetak te prve velike borbe - borbe između vernosti i pobune, svetlosti i tame. A izbor pred kojim su nekada stajali anđeli, danas stoji pred svima nama.
Među anđelima vlada savršeno jednomislije, jednodušnost i ljubav, a uz to još i potpuna poslušnost nižih činova višim činovima, i svih ukupno svetoj volji Božjoj.
Pred praznik Sabora Svetog arhangela Mihaila ponovo izbija rasprava o slavskom žitu: narodna predanja tvrde jedno, crkveni kanoni drugo — a mnogi domaćini ni ne slute da izostavljaju obavezan deo slave.
Vlada Srbije proglasila Jefimijinu "Pohvalu" kulturnim dobrom od izuzetnog značaja, čime je vekovni vez pokrov za mošti kneza Lazara iz crkvene tišine prešao u samo središte pažnje cele nacije.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 26. petak po Duhovima objašnjava zbog čega jedinstvo nije stvar dogovora, već posledica vere u jednog Hrista.
Pravoslavci danas molitveno proslavljaju Svete apostole Filimona, Apfiju i Arhipa po starom kalendaru i Svetog Savu Prepodobnog po novom, katolici su u periodu Adventa, muslimani idu na džumu-namaz, a u judaizmu dan je posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.
Ajeti 62:9-10 iz Al Džumu‘e otkrivaju kako trenutak predanosti Bogu i traganje za blagodetima mogu preoblikovati svakodnevni život, donoseći unutrašnji mir i ravnotežu između duhovnog i materijalnog sveta.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Dobrija Radović, pesnik i potomak znamenite moračke porodice, upokojio se na praznik Svetog Arhangela Mihaila, ostavljajući za sobom sećanje koje ostaje među zavičajnim stazama njegovog roda.
Liturgijskim sabranjem vladika, sveštenstva i vernika obeleženo je 180 godina od osvećenja hrama, a bratstvo predvođeno starešinom protojerejem Bogoljubom Ostojićem saopštilo je odluku koja će se dugo pamtiti.
Kuvana pšenica nije simbol smrti, već života onih koji su živeli i koji sada žive u veri sa Bogom i svojom krsnom slavom. Istina je, takođe, da su svi sveci živi, jer u Bogu niko ne može biti mrtav - Bog je Bog živih, a ne mrtvih.
Pravoslavci danas molitveno proslavljaju Svete apostole Filimona, Apfiju i Arhipa po starom kalendaru i Svetog Savu Prepodobnog po novom, katolici su u periodu Adventa, muslimani idu na džumu-namaz, a u judaizmu dan je posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.
Dan sećanja kada je trogodišnja Marija dovedena pred lice Gospodnje Crkva čuva kao jedan od ključnih trenutaka duhovne istorije – praznik koji vernike poziva na Liturgiju, pričešće i unutrašnje sabiranje.
Pravoslavci danas obeležavaju Vavedenje Presvete Bogorodice po starom kalendaru i Svetog Jovana Damaskina po novom, katolici slave Svetog Ivana Damaščanskog, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Uz liturgiju u Gornjem Ostrogu i snažne reči o pokajanju, smirenju i istinskoj veri, vernicima je sa hramovne slave upućen poziv na unutrašnju promenu koja, kako je poručeno, počinje u tišini srca, a potvrđuje se delima.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
U svetinji u srcu Beograda, patrijarh srpski Porfirije ispričao dirljivu priču o milosti Majke Božje koja prevazilazi naše slabosti i grehe, podsećajući vernike da je put ka večnom životu uvek otvoren za one koji veruju.