U dubokom tumačenju jerej Ruske pravoslavne crkve otkriva nevidljivu istoriju anđela i smisao njihove borbe za dobro.
U danu kada Crkva proslavlja sve bestelesne nebeske sile i pred nas iznosi lik Arhangela Mihaila, mnogi vernici ponovo se podsećaju da svet nije samo ono što vidimo. Iznad naših pogleda postoji drugi poredak postojanja – svet svetlosti, vernosti i slobode, ali i svet koji je jednom doživeo prvi potres pobune. O tome – o stvaranju anđela, padu Lucifera i pobedi Arhangela Mihaila govori otac Jevgenij Murzin, jerej Ruske pravoslavne crkve, čije reči otkrivaju dubinu duhovne stvarnosti pred kojom čovek ne može ostati ravnodušan.
Otac Jevgenij podseća da je nekada, pre nego što su postali svetlost, zvezde, čovek i samo vreme, Bog stvorio drugi svet, nevidljiv, duhovni. To je bio svet, kaže on, ispunjen slavom Tvorca i naseljen anđelima, umnim i bestelesnim bićima stvorenim da služe i slave Boga, da budu odraz Njegove svetlosti.
Foto: Pixabay
Arhangel Mihailo
U tom svetu svaki anđeo imao je svoju ulogu, meru slave i svoje mesto pred Bogom. Ali među njima je postojao jedan koji je zasijao snažnije od ostalih — Lucifer, jutarnja zvezda. Otac Jevgenij ističe da je upravo u njemu ponikla prva pomisao koja vodi u propast:
- Uzoholio se i poželeo da bude kao Bog. Nije hteo da odražava Božju svetlost, nego da sija sopstvenim sjajem - kaže otac Jevgenij.
Njegovo uzdizanje opisano je i u rečima proroka Isaije: "Popeću se na nebo, iznad zvezda Božjih podići ću presto svoj... biću kao Svevišnji."
Luciferov pad i početak pobune
- U trenutku kad se odvojio od Boga, suština Lucifera se izmenila - kaže otac Jevgenij. Ljubav je postala samoljublje, zahvalnost – zavist, a slava – prazna želja za vlašću. Njegova gordost povukla je za sobom i druge anđele, jer zlo nikada ne ostaje usamljeno. Tako se pokrenula pobuna.
Suprotstavljanje zlu nije počelo oružjem niti silom, već svedočanstvom vernosti. Upravo ovde na scenu stupa Arhangel Mihailo, čije ime znači: „Ko je kao Bog?“ – rečima koje su same po sebi srušile Luciferovu laž.
- To nije bilo pitanje, nego svedočanstvo vernosti Stvoritelju i osuda Luciferove gordosti - objašnjava sveštenik.
Tada započinje „velika nebeska borba, poznata iz Svetog Predanja. No, kako ističe otac Jevgenij, pobeda anđela nije izvojevana mačem sa ikona, već silom vernosti i zajedničarenja sa Izvorom svetlosti, dobra i ljubavi.
Nakon pobune, Lucifer je zbačen s neba i postao Sotona - protivnik.
- Bio je bačen u Ad, u dubine bezdana - podseća otac Jevgenij. Njegovi sledbenici postali su duhovi zlobe podnebesja, kako ih opisuje apostol Pavle.
Da li se demoni mogu pokajati? To je pitanje koje mnoge muči. Otac Jevgenij odgovara rečima Svetih Otaca: ne mogu.
Poziva se na učenje prepodobnog Jovana Damaskina: „Za anđele je pad ono što je za ljude smrt. Nakon pada za njih nema pokajanja, kao što ni za ljude nema pokajanja posle smrti.“
Razlog je u njihovoj prirodi. Anđeli su čisto duhovna bića i nemaju unutrašnje kolebanje.
- Kada anđeo izabere, izabere zauvek. Zato jedni ostaju u svetlosti, a drugi u tami. Demoni se ne kaju ne zato što im Bog ne bi oprostio, nego zato što u njima više ne postoji želja za dobrim - dodaje otac Jevgenij, prenosi portal foma.ru.
Foto: Pixabay
Arhangel Mihailo
Zašto je Arhangel Mihailo vojvoda svetlosti?
U završnici, otac Jevgenij podseća zašto Crkva posebno poštuje Arhangela Mihaila: zbog njegove vernosti, čistote i neustrašive ljubavi prema Bogu. On je nebeski vojvoda ne zato što ratuje, već zato što stoji čvrsto, postojano, nepokolebljivo - pred zlom koje pokušava da zauzme mesto koje mu ne pripada.
Kada proslavljamo Sabor Arhangela Mihaila i ostalih bestelesnih sila, pozvani smo da se setimo još nečega: da borba anđela nije samo događaj iz davnine. Ona se nastavlja tiho, neprimetno, ali neumorno u svakom ljudskom srcu.
Kako se nebeska borba nastavlja u životu svakog čoveka?
Jer, kako kaže otac Jevgenij, možda je čitava istorija čovečanstva samo produžetak te prve velike borbe - borbe između vernosti i pobune, svetlosti i tame. A izbor pred kojim su nekada stajali anđeli, danas stoji pred svima nama.
Među anđelima vlada savršeno jednomislije, jednodušnost i ljubav, a uz to još i potpuna poslušnost nižih činova višim činovima, i svih ukupno svetoj volji Božjoj.
Pred praznik Sabora Svetog arhangela Mihaila ponovo izbija rasprava o slavskom žitu: narodna predanja tvrde jedno, crkveni kanoni drugo — a mnogi domaćini ni ne slute da izostavljaju obavezan deo slave.
Na atinskom trgu Sintagma aktivisti poručili da slavlje ne sme da podrazumeva stradanje životinja, dok se pravoslavni vernici pripremaju za prazničnu trpezu koja označava kraj posta i povratak mrsnoj hrani.
Ovaj recept bez mleka, jaja i ulja pokazuje da jednostavnost ne znači odricanje - naučite kako pripremiti mekane kore i bogat fil koji će uneti toplinu u svaki postni trenutak.
Ove godine 7. april donosi retko poklapanje koje menja ustaljeni tok bogosluženja - službe se prepliću, čitaju se tekstovi oba dana, a vernici će primetiti i drugačija pravila u postu.
U besedi za ponedeljak Strasne sedmice Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako prihvatanje stradanja donosi nagradu večnog života i kako Hristovo stradanje daje snagu u svakodnevnim iskušenjima.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Dobrija Radović, pesnik i potomak znamenite moračke porodice, upokojio se na praznik Svetog Arhangela Mihaila, ostavljajući za sobom sećanje koje ostaje među zavičajnim stazama njegovog roda.
Liturgijskim sabranjem vladika, sveštenstva i vernika obeleženo je 180 godina od osvećenja hrama, a bratstvo predvođeno starešinom protojerejem Bogoljubom Ostojićem saopštilo je odluku koja će se dugo pamtiti.
Kuvana pšenica nije simbol smrti, već života onih koji su živeli i koji sada žive u veri sa Bogom i svojom krsnom slavom. Istina je, takođe, da su svi sveci živi, jer u Bogu niko ne može biti mrtav - Bog je Bog živih, a ne mrtvih.
Ove godine 7. april donosi retko poklapanje koje menja ustaljeni tok bogosluženja - službe se prepliću, čitaju se tekstovi oba dana, a vernici će primetiti i drugačija pravila u postu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliki ponedeljak, po starom i po novom kalendaru. Katolici slave Uskršnji ponedeljak, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju veći opšti praznik.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliki ponedeljak, po starom i po novom kalendaru. Katolici slave Uskršnji ponedeljak, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju veći opšti praznik.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.