Postoje važne razlike između zimskog i letnjeg Aranđelovdana, kako po datumu, tako i po povodu i karakteru praznika.
Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Sabor svetog arhangela Mihaila i ostalih nebeskih sila, u narodu poznat kao zimski Aranđelovdan.
Međutim, narod poznaje i poslavu "letnjeg Aranđelovdana", koji se obeležava 26. jula i vreme je da se ukaže na bitne crkvene razlike ova dva praznika koji vezuje ime Aranđelovdan.
Postoje važne razlike između zimskog i letnjeg Aranđelovdana, kako po datumu, tako i po povodu i karakteru praznika. Zimski Aranđelovdan obeležava se 21. novembra, dok se letnji slavi 26. jula.
SPC
Sveti arhangel Gavrilo
"Zimski Aranđelovdan" posvećen je Svetom arhangelu Mihailu, i mada mnogi za njegovo ime vezuju i "letnji Aranđelovdan", treba naglasiti da je to sasvim pogrešno.
SPC, naime, na dan "letnjeg Aranđelovdana" proslavlja Sabor svetog arhangela Gavrila, a taj dan se naziva i "letnjim Aranđelovdanom" jer mu je to ime narod tako nadenuo.
- I Sveti arhangel Mihailo i Sveti arhangel Gavrilo spadaju u vrhunske arhangele, kao bića najbliža Bogu i treba proslavljati i jednog i drugog. Gavrilo je prvi uz arhangela Mihaila koji je predvodnik anđela. Međutim, ne mogu se mešati ova dva praznika i zbog naziva koji im je narod dao, vezivati ga za ime samo jednog od njih. Sveti arhangel Gavrilo, koga obeležavamo 26. jula je blagovesnik koji je Bogorodici doneo vest o Hristovom rođenju, ali se više puta pominje kao i vesnik drugih dobrih vesti. Sveti arhangel Mihailo je prvi arhangel. Dakle, 26. jula i 21. novembra SPC proslavlja dva različita arhangela i ne treba ih mešati, ali oba treba slaviti - zaključuje otac Ivan.
Više o Saboru svetog arhangela Gavrila koga slavimo 26. juna, pročitajte ovde, a o Saboru svetog arhangela Mihaila na sledećem linku.
Kuvana pšenica nije simbol smrti, već života onih koji su živeli i koji sada žive u veri sa Bogom i svojom krsnom slavom. Istina je, takođe, da su svi sveci živi, jer u Bogu niko ne može biti mrtav - Bog je Bog živih, a ne mrtvih.
Ugodnik Božji koji je Svetoj i pravednoj Ani objavio rođenje Presvete Bogorodice, a svešteniku Zahariji najavio dolazak sina – Svetog Jovana Preteče, a potom došao i samoj Bogorodici Mariji da joj saopšti da će začeti i roditi Sina Božjeg.
Na dan Sabora arhangela Gavrila, sabralo se sve — i narod, i molitva, i nebeski mir. Manastir Kovilj, obnovljen u slavi i ljubavi, postao je svedok kako vera obnavlja i dušu i svetinju.
Kaže da danas oko nas kruže razne prefinjene jeresi i sablažnjavaju mnoge ljude, govoreći da su duše paisivne, da spavaju, da pored svoga tela čekaju i i svoje vaskrsnće i slične otrovne i zlobne bogoboračke reči, ali da to nije tačno.
U besedi za 13. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički govori o skrivenim okovima greha i o sili Hrista koja oslobađa i iz najdubljeg mraka – jačoj od smrti i ada.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Patrokla i Svetog mučenika Mirona po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti patrijarsi Aleksandar, Jovan i Pavle Carigradski. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Margarete Vard, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedan od najvećih crkvenih učitelja objasnio je kako se ova unutrašnja slabost ne zadržava samo na čoveku koji je nosi, već se širi i na njegove odnose.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Patrokla i Svetog mučenika Mirona po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti patrijarsi Aleksandar, Jovan i Pavle Carigradski. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Margarete Vard, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Nerukotvorenu ikonu Gospoda Isusa Hrista po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja. Katolička crkva obeležava spomendan Mučeništva Svetog Jovana Krstitelja, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Recept iz domaće kuhinje donosi jednostavnu poslasticu od nekoliko sastojaka, sa vazdušastim slojevima i bogatim čokoladnim punjenjem koje će obradovati i najmlađe i odrasle.