Postoje važne razlike između zimskog i letnjeg Aranđelovdana, kako po datumu, tako i po povodu i karakteru praznika.
Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Sabor svetog arhangela Mihaila i ostalih nebeskih sila, u narodu poznat kao zimski Aranđelovdan.
Međutim, narod poznaje i poslavu "letnjeg Aranđelovdana", koji se obeležava 26. jula i vreme je da se ukaže na bitne crkvene razlike ova dva praznika koji vezuje ime Aranđelovdan.
Postoje važne razlike između zimskog i letnjeg Aranđelovdana, kako po datumu, tako i po povodu i karakteru praznika. Zimski Aranđelovdan obeležava se 21. novembra, dok se letnji slavi 26. jula.
SPC
Sveti arhangel Gavrilo
"Zimski Aranđelovdan" posvećen je Svetom arhangelu Mihailu, i mada mnogi za njegovo ime vezuju i "letnji Aranđelovdan", treba naglasiti da je to sasvim pogrešno.
SPC, naime, na dan "letnjeg Aranđelovdana" proslavlja Sabor svetog arhangela Gavrila, a taj dan se naziva i "letnjim Aranđelovdanom" jer mu je to ime narod tako nadenuo.
- I Sveti arhangel Mihailo i Sveti arhangel Gavrilo spadaju u vrhunske arhangele, kao bića najbliža Bogu i treba proslavljati i jednog i drugog. Gavrilo je prvi uz arhangela Mihaila koji je predvodnik anđela. Međutim, ne mogu se mešati ova dva praznika i zbog naziva koji im je narod dao, vezivati ga za ime samo jednog od njih. Sveti arhangel Gavrilo, koga obeležavamo 26. jula je blagovesnik koji je Bogorodici doneo vest o Hristovom rođenju, ali se više puta pominje kao i vesnik drugih dobrih vesti. Sveti arhangel Mihailo je prvi arhangel. Dakle, 26. jula i 21. novembra SPC proslavlja dva različita arhangela i ne treba ih mešati, ali oba treba slaviti - zaključuje otac Ivan.
Više o Saboru svetog arhangela Gavrila koga slavimo 26. juna, pročitajte ovde, a o Saboru svetog arhangela Mihaila na sledećem linku.
Kuvana pšenica nije simbol smrti, već života onih koji su živeli i koji sada žive u veri sa Bogom i svojom krsnom slavom. Istina je, takođe, da su svi sveci živi, jer u Bogu niko ne može biti mrtav - Bog je Bog živih, a ne mrtvih.
Ugodnik Božji koji je Svetoj i pravednoj Ani objavio rođenje Presvete Bogorodice, a svešteniku Zahariji najavio dolazak sina – Svetog Jovana Preteče, a potom došao i samoj Bogorodici Mariji da joj saopšti da će začeti i roditi Sina Božjeg.
Na dan Sabora arhangela Gavrila, sabralo se sve — i narod, i molitva, i nebeski mir. Manastir Kovilj, obnovljen u slavi i ljubavi, postao je svedok kako vera obnavlja i dušu i svetinju.
Iz Pres-službe Svete Stolice najavljeno je novo obaveštenje o oporavku poglavara Rimokatoličke crkve, koji se nalazi pod lekarskim nadzorom u rimskoj bolnici Đemeli.
U besedi za sredu 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava kako loša pomisao prerasta u greh, a loš primer može da odvede i druge na stranputicu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Pokrov Presvete Bogorodice po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Prepodobnu mati Paraskevu. Katolička crkva spominje Svetog Kalista Prvog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Među anđelima vlada savršeno jednomislije, jednodušnost i ljubav, a uz to još i potpuna poslušnost nižih činova višim činovima, i svih ukupno svetoj volji Božjoj.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Pokrov Presvete Bogorodice po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Prepodobnu mati Paraskevu. Katolička crkva spominje Svetog Kalista Prvog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.