Ugodnik Božji koji je Svetoj i pravednoj Ani objavio rođenje Presvete Bogorodice, a svešteniku Zahariji najavio dolazak sina – Svetog Jovana Preteče, a potom došao i samoj Bogorodici Mariji da joj saopšti da će začeti i roditi Sina Božjeg.
Srpska pravoslavna crkva danas, 26. jula, svečano slavi Sabor Svetog arhangela Gavrila – jednog od najvažnijih Božjih glasnika i zagovornika pred Bogom. Ovaj praznik je prilika da se podsetimo koliko je Arhangel Gavrilo bio značajan u istoriji spasenja i koliko nam njegova zaštita i danas znači.
Arhangel Gavrilo nije samo nebeski glasnik, već i čuvar Božje volje i prvi koji je čoveku doneo poruke najvažnijeg značaja. U Svetom pismu pojavljuje se na mnogim mestima, javljajući se prorocima i pravednicima, ali i običnim ljudima, da bi ih obavestio o Božjim planovima.
Glasnik Božje mudrosti i spasenja
Prema predanju, arhangel Gavrilo je učio proroka Mojsija mnogim mudrostima — od pisanja knjiga do razumevanja nebeskih planeta i zakonitosti sveta. On je proroku Danilu protumačio tajne viđenja o budućim carevima i carstvima, najavio dolazak Spasitelja i oslobođenje Božjeg naroda. Njegova uloga u istoriji spasenja je neprocenjiva.
Printskrin
sveti arhangel Gavrilo
U Novom zavetu, arhangel Gavrilo je onaj koji je svetu i pravednoj Ani objavio rođenje Presvete Bogorodice, a svešteniku Zahariji najavio dolazak Svetog Jovana Preteče. Potom se javio i samoj Bogorodici Mariji u Nazaretu da joj saopšti da će začeti i roditi Sina Božjeg, Isusa Hrista, po delovanju Svetog Duha. Njegove reči donose najveću radost i nadu – da je Bog postao čovek radi spasenja sveta.
Blagovesnik i učesnik Hristovog spasenjskog dela
Kada se Hristos rodio u Vitlejemu, arhangel Gavrilo je pastirima javljeno: „Javljam vam veliku radost, danas nam se rodio Spasitelj!“ On prati Isusov život i poslanje, bio je uz Njega i pred Hristovim stradanjem, jačajući Ga u molitvi, kao i u času Vaskrsenja – javljajući se ženama mironosicama kao znak da je smrt pobedjena.
Zbog svih ovih nebeskih službi, Crkva sa velikom radošću i poštovanjem praznuje Sabor Svetog Arhangela Gavrila dva puta godišnje, kada se podsećamo njegovog stalnog zagovora i pomoći.
Srpska pravoslavna crkva slavi Sabor Svetog Arhangela Gavrila dva puta godišnje
8. april – dan nakon Blagovesti, poznat i kao „prolećni Aranđelovdan“.
26. jul – poznat kao „letnji Aranđelovdan“, ustanovljen na Svetoj Gori u 9. veku.
Iako ovi praznici nisu označeni crvenim slovom u crkvenom kalendaru, Srpska pravoslavna crkva im pridaje veliki značaj, naglašavajući ulogu arhangela Gavrila kao Božijeg glasnika i zaštitnika vernika.
Zašto je ovaj praznik važan za nas danas?
Sabor Svetog arhangela Gavrila nije samo istorijski podsetnik. On nas podseća da Bog ne ostavlja čoveka samog – da postoje nebeske sile koje nas čuvaju i pomažu. Arhangel Gavrilo je naš zagovornik i molitveni posrednik, kome se obraćamo za utehu i pomoć u životnim iskušenjima.
Zahvaljujući njegovim molitvama, vernici dobijaju oproštaj grehova i snagu za duhovni život. On je nebeski vojnik koji nas hrabri i vodi ka Bogu, otvarajući nam puteve vere, nade i ljubavi.
Zato danas, na ovaj veliki praznik, sa zahvalnošću uznosimo hvalu Svetom arhangelu Gavrilu – ne samo u molitvama, već i u svojim srcima, moleći ga da nam bude zaštitnik i vodič kroz sve životne izazove.
Mnogi supružnici svedoče da su, posle hodočašća u keliju ovog sveca na Egini i iskrenih molitava, dobili decu, a vernici veruju da ovaj svetitelj pomaže i u teškim životnim borbama, iskušenjima i molitvama za zaštitu porodice i naroda.
U fruškogorskoj svetinji proslavljen je praznik Svetog Atanasija Atonskog i imendan igumana ove svete obitelji, dok je episkop Nektarije nadahnutom pričom ganuo sve sabrane.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Taraha, Prova i Andronika po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Markijana i Martirija. Katolička crkva obeležava spomen na Blaženu Katarinu Kotromanić, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Protojerej Viktor Nikišov objašnjava kako je nastao ovaj običaj, kakve veze ima sa Isusom Hristom i kakvo duhovno značenje ima u pravoslavnoj tradiciji.
Kako je susret Djeve Marije i arhangela Gavrila otkrio tajnu koja prevazilazi ljudski razum i označio početak ispunjenja davnog proročanstva o dolasku Spasitelja, uz događaje koji su zauvek oblikovali hrišćansku veru i predanje.
Na dan Sabora arhangela Gavrila, sabralo se sve — i narod, i molitva, i nebeski mir. Manastir Kovilj, obnovljen u slavi i ljubavi, postao je svedok kako vera obnavlja i dušu i svetinju.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Taraha, Prova i Andronika po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Markijana i Martirija. Katolička crkva obeležava spomen na Blaženu Katarinu Kotromanić, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Slomljen zbog smrti trogodišnjeg sina, slavni književnik potražio je utehu u Optinskoj pustinji kod starca Amvrosija, a njihov susret ostavio je trag u "Braći Karamazovima".
Stručnjaci za bezbednost, teolozi, sveštenici i psiholozi upozoravaju - opasnost od sekti je stvarna, opipljiva i može zakucati na vrata bilo koga od nas.