Na dan Sabora arhangela Gavrila, sabralo se sve — i narod, i molitva, i nebeski mir. Manastir Kovilj, obnovljen u slavi i ljubavi, postao je svedok kako vera obnavlja i dušu i svetinju.
U molitvenom duhu Sabora Svetog arhangela Gavrila, drevna svetinja na severu Bačke, manastir Svetih arhangela u Kovilju, proslavio je svoju manastirsku slavu. Taj praznik, posvećen Vođi nebeskih sila, ujedno je i podsetnik na uzvišeni red i poredak koji je Bog uspostavio u svojoj tvorevini — kako u svetu anđela, tako i među ljudima.
Svetu arhijerejsku liturgiju u porti manastira, pred mnoštvom vernog naroda, služio je patrijarh srpski Porfirije, uz sasluženje mitropolita bačkog Irineja, episkopa mohačkog Damaskina, jeginopoljskog Nikona, arhimandrita Prokopija iz Antiohije, kao i brojnih jeromonaha, protosinđela i đakona iz više eparhija i pravoslavnih jurisdikcija.
Foto: SPC
Praznična liturgija u manastiru Kovilj
Liturgija – predokus Carstva Božjeg
U nadahnutoj besedi, patrijarh Porfirije podsetio je prisutne da je čitava Božja tvorevina stvorena za red i poredak, te da liturgija, kao Carstvo Božje među nama, predstavlja njegovo najdublje ispunjenje:
— Volja Božja je jednostavna, svakom razumljiva i izvodljiva za svakoga od nas, a zapisana je u Jevanđelju. To je poredak, to je red u kojem treba da živimo i čiji je plod mir, radost, ljubav i sve bogodolične i hristopodobne vrline... Oni koji su izabrali red i poredak jesu sveti anđeli, a među njima Sveti arhangel Gavrilo. Njihovo služenje je služenje volji Božjoj, a volja Božja jeste da služe i nama ljudima — istakao je patrijarh.
Foto: SPC
Liturgiju jeslužio patrijarh Porfirije
Ukazavši na to da je manastir koji nosi ime Svetog arhangela Gavrila pod posebnim blagoslovom neba, patrijarh je dodao:
— To je i primer i poziv svakoj monaškoj zajednici da se ugleda na etos anđelskog postojanja – na poredak, poslušnost i čistoću. Jer primer monasima jesu anđeli, a monasi bi pak trebali da budu zastupnici pred Bogom za ceo svet i primer svima – mišlju, rečju i delom.
Foto: SPC
Blagoljepiju svete liturgije doprineli su monasi manastira Kovilj, zajedno sa horom Škole crkvenog pojanja „Sveti Jovan Damaskin” iz Novog Sada
Anđeosko pojanje i sabornost duša
Blagoljepiju svete liturgije doprineli su monasi manastira Kovilj, zajedno sa horom Škole crkvenog pojanja „Sveti Jovan Damaskin” iz Novog Sada, pod vođstvom đakona dr Vladimira Antića. Njihovo pojanje pretvorilo je hram u mesto nebesko-zemaljske harmonije, u kojoj su se duše uznosile ka Gospodu, kao mirisni kad pred dlanovima arhangela.
Po završetku liturgije, patrijarh je osveštao slavske darove i uputio čestitke bratstvu manastira:
— Svi smo na neki način sabraća i sestre ove obitelji, jer smo svi jedno u Hristu... Neka Bog dâ da uvek bude volja Njegova, a nikada ne volja tvoja, moja ili naša. Živimo u poretku, jer to je ljubav i smirenje; ne u haosu – jer to je samoljublje i nemir.
Foto: SPC
Patrijarh je osveštao slavske darove
Sećanje na obnovu i snagu vere
Prisutnima se obratio i mitropolit bački Irinej, podsećajući na dane kada je manastir bio napušten, a sile ovoga sveta planirale da ga pretvore u muzej. Posebnu zahvalnost uputio je patrijarhu Porfiriju, koji je upravo u ovom manastiru proveo mladalačke godine, posvetivši mu svoje najbolje dane:
— Zahvaljujući njegovoj viziji i trudu, manastir je obnovljen. To je u velikoj meri ne samo dar Božji, nego i plod ličnog podviga patrijarha, tadašnjeg nastojatelja manastira i vikarnog episkopa Eparhije bačke.
U istom duhu, mitropolit Irinej je podvukao važnost unutrašnjeg poretka u čoveku — poretka koji vodi ka osvećenju i večnosti:
— U našim dušama neka uvek bude onaj nebeski sveti poredak bez kojeg čovek ne zaslužuje ime bića koje stremi ka oboženju.
Današnja proslava u Kovilju nije bila samo liturgijsko sabranje – bila je potvrda da manastiri nisu samo istorijske građevine, već duhovna žarišta naroda. U njima se sabira, preobražava i podiže ne samo pojedinac, nego i čitav narod.
I kada nas zaglušuju buka sveta i bezbožni planovi, u ovim svetinjama čuje se tišina anđeoskog poretka – onog poretka koji nas podseća ko smo, zašto smo stvoreni i kuda idemo.
Srećna i blagoslovena slava manastiru Kovilj – svetioniku poretka, molitve i večne svetlosti.
Na praznik sabora svetih 12 apostola, poglavar Srpske pravoslavne crkve služio je liturgiju na Karaburmi i u snažnoj besedi upozorio vernike da nijedna odluka u životu nije bez posledica.
Na Svetouspenskom groblju u Somboru, u tišini i molitvenom zajedništvu, okupili su se prijatelji, monasi i vernici da isprate majku igumana Haritona, dok je patrijarh podsetio na duboku istinu o životu, smrti i večnoj ljubavi koju donosi vera.
Kako javljaju naši novinari, koji se nalaze u porti svetinje, veliki broj Srba je došao iz različitih krajeva i sve vrvi od srpskog roda, još od ranih jutarnjih sati.
Iako je prvobitno najavljeno da će kulturno-umetnički program voditi poznati glumac Milan Vasić, on je za portal religija.rs otkrio da su stvari zapravo drugačije.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Na praznik svetih Ćirila i Metodija obeležena je prva krsna slava Misionarskog odeljenja Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke – jedinstvenog tela koje, po blagoslovu Njegove Svetosti, otvara novo poglavlje u službi Jevanđelja među narodom.
Posle bogosluženja kojim je proslavljen ulazak Presvete Bogorodice u hram, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da vera Presvete Bogorodice predstavlja putokaz svima nama. Uz molitve, pesmu i blagoslov, vernici su poneli poruku da život po Božjoj volji vodi ka večnosti.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Vitovnički duhovnik objasnio je zašto krštenje i krsna slava nisu dovoljni ako se ne menjamo iznutra i ne trudimo se da živimo u skladu sa hrišćanskim učenjem.