Na dan Sabora arhangela Gavrila, sabralo se sve — i narod, i molitva, i nebeski mir. Manastir Kovilj, obnovljen u slavi i ljubavi, postao je svedok kako vera obnavlja i dušu i svetinju.
U molitvenom duhu Sabora Svetog arhangela Gavrila, drevna svetinja na severu Bačke, manastir Svetih arhangela u Kovilju, proslavio je svoju manastirsku slavu. Taj praznik, posvećen Vođi nebeskih sila, ujedno je i podsetnik na uzvišeni red i poredak koji je Bog uspostavio u svojoj tvorevini — kako u svetu anđela, tako i među ljudima.
Svetu arhijerejsku liturgiju u porti manastira, pred mnoštvom vernog naroda, služio je patrijarh srpski Porfirije, uz sasluženje mitropolita bačkog Irineja, episkopa mohačkog Damaskina, jeginopoljskog Nikona, arhimandrita Prokopija iz Antiohije, kao i brojnih jeromonaha, protosinđela i đakona iz više eparhija i pravoslavnih jurisdikcija.
Foto: SPC
Praznična liturgija u manastiru Kovilj
Liturgija – predokus Carstva Božjeg
U nadahnutoj besedi, patrijarh Porfirije podsetio je prisutne da je čitava Božja tvorevina stvorena za red i poredak, te da liturgija, kao Carstvo Božje među nama, predstavlja njegovo najdublje ispunjenje:
— Volja Božja je jednostavna, svakom razumljiva i izvodljiva za svakoga od nas, a zapisana je u Jevanđelju. To je poredak, to je red u kojem treba da živimo i čiji je plod mir, radost, ljubav i sve bogodolične i hristopodobne vrline... Oni koji su izabrali red i poredak jesu sveti anđeli, a među njima Sveti arhangel Gavrilo. Njihovo služenje je služenje volji Božjoj, a volja Božja jeste da služe i nama ljudima — istakao je patrijarh.
Foto: SPC
Liturgiju jeslužio patrijarh Porfirije
Ukazavši na to da je manastir koji nosi ime Svetog arhangela Gavrila pod posebnim blagoslovom neba, patrijarh je dodao:
— To je i primer i poziv svakoj monaškoj zajednici da se ugleda na etos anđelskog postojanja – na poredak, poslušnost i čistoću. Jer primer monasima jesu anđeli, a monasi bi pak trebali da budu zastupnici pred Bogom za ceo svet i primer svima – mišlju, rečju i delom.
Foto: SPC
Blagoljepiju svete liturgije doprineli su monasi manastira Kovilj, zajedno sa horom Škole crkvenog pojanja „Sveti Jovan Damaskin” iz Novog Sada
Anđeosko pojanje i sabornost duša
Blagoljepiju svete liturgije doprineli su monasi manastira Kovilj, zajedno sa horom Škole crkvenog pojanja „Sveti Jovan Damaskin” iz Novog Sada, pod vođstvom đakona dr Vladimira Antića. Njihovo pojanje pretvorilo je hram u mesto nebesko-zemaljske harmonije, u kojoj su se duše uznosile ka Gospodu, kao mirisni kad pred dlanovima arhangela.
Po završetku liturgije, patrijarh je osveštao slavske darove i uputio čestitke bratstvu manastira:
— Svi smo na neki način sabraća i sestre ove obitelji, jer smo svi jedno u Hristu... Neka Bog dâ da uvek bude volja Njegova, a nikada ne volja tvoja, moja ili naša. Živimo u poretku, jer to je ljubav i smirenje; ne u haosu – jer to je samoljublje i nemir.
Foto: SPC
Patrijarh je osveštao slavske darove
Sećanje na obnovu i snagu vere
Prisutnima se obratio i mitropolit bački Irinej, podsećajući na dane kada je manastir bio napušten, a sile ovoga sveta planirale da ga pretvore u muzej. Posebnu zahvalnost uputio je patrijarhu Porfiriju, koji je upravo u ovom manastiru proveo mladalačke godine, posvetivši mu svoje najbolje dane:
— Zahvaljujući njegovoj viziji i trudu, manastir je obnovljen. To je u velikoj meri ne samo dar Božji, nego i plod ličnog podviga patrijarha, tadašnjeg nastojatelja manastira i vikarnog episkopa Eparhije bačke.
U istom duhu, mitropolit Irinej je podvukao važnost unutrašnjeg poretka u čoveku — poretka koji vodi ka osvećenju i večnosti:
— U našim dušama neka uvek bude onaj nebeski sveti poredak bez kojeg čovek ne zaslužuje ime bića koje stremi ka oboženju.
Današnja proslava u Kovilju nije bila samo liturgijsko sabranje – bila je potvrda da manastiri nisu samo istorijske građevine, već duhovna žarišta naroda. U njima se sabira, preobražava i podiže ne samo pojedinac, nego i čitav narod.
I kada nas zaglušuju buka sveta i bezbožni planovi, u ovim svetinjama čuje se tišina anđeoskog poretka – onog poretka koji nas podseća ko smo, zašto smo stvoreni i kuda idemo.
Srećna i blagoslovena slava manastiru Kovilj – svetioniku poretka, molitve i večne svetlosti.
Na praznik sabora svetih 12 apostola, poglavar Srpske pravoslavne crkve služio je liturgiju na Karaburmi i u snažnoj besedi upozorio vernike da nijedna odluka u životu nije bez posledica.
Na Svetouspenskom groblju u Somboru, u tišini i molitvenom zajedništvu, okupili su se prijatelji, monasi i vernici da isprate majku igumana Haritona, dok je patrijarh podsetio na duboku istinu o životu, smrti i večnoj ljubavi koju donosi vera.
Kako javljaju naši novinari, koji se nalaze u porti svetinje, veliki broj Srba je došao iz različitih krajeva i sve vrvi od srpskog roda, još od ranih jutarnjih sati.
Iako je prvobitno najavljeno da će kulturno-umetnički program voditi poznati glumac Milan Vasić, on je za portal religija.rs otkrio da su stvari zapravo drugačije.
Mala Lutfije džamija, poznata i kao „Odbegla džamija“, skriva više od jednog veka istorije i vere, dok šum vode ispod temelja stvara jedinstvenu atmosferu koju turisti i vernici pamte zauvek.
Bogosluženje ovog dana označava prelomni trenutak Velikog posta - vreme kada se pogled vernih sa ličnog pokajanja usmerava ka tajni Krsta i radosti Vaskrsenja, koja se sve jasnije nazire kako se praznik približava.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za nedelju 3. sedmice Velikog posta prikazuje kako se Otac može videti jedino kroz Sina, poput svetla koje osvetljava sve što dotakne.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Teodota Kirinejskog po starom kalendaru i Svetog mučenika Agapija po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svete Luize de Marijak, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Ugodnik Božji koji je Svetoj i pravednoj Ani objavio rođenje Presvete Bogorodice, a svešteniku Zahariji najavio dolazak sina – Svetog Jovana Preteče, a potom došao i samoj Bogorodici Mariji da joj saopšti da će začeti i roditi Sina Božjeg.
Iako ih ne vidimo, prisutni su u svakom važnom trenutku — od stvaranja sveta do naših ličnih borbi, a sveštenik na jednostavan način osvetljava njihovu pravu ulogu.
Među parohijanima u Augsburgu najveći bol izazvalo je skrnavljenje svetog prostora, dok je parohija pozvala zajednicu da na ovaj događaj odgovori molitvom i razboritošću.
Po blagoslovu patrijarha Porfirija, svetinja velikog pravoslavnog iscelitelja doneta je među male pacijente, njihove roditelje i lekare, a mnogi su sa verom celivali mošti tražeći utehu, snagu i nadu u borbi za zdravlje.
Govoreći o ulozi Časnog Krsta u Vaskršnjem postu, službenik EUO Mitropolije crnogorsko-primorske poručio je da hrišćanski put podrazumeva odricanje, praštanje i smirenje – vrednosti koje savremeno društvo sve češće potiskuje.
Duhovni vođa srpskog naroda traži hitnu intervenciju međunarodne zajednice kako bi se sprečila primena zakona koji preti školama, bolnicama i opstanku srpskog naroda.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Premijer Izraela je novinarima rekao da se izraelski narod nada da će dosegnuti carstvo i dočekati dolazak Mesije, ali da država mora izdržati pretnje i sukobe kako bi sačuvala sopstveni opstanak.
Po blagoslovu patrijarha Porfirija, svetinja velikog pravoslavnog iscelitelja doneta je među male pacijente, njihove roditelje i lekare, a mnogi su sa verom celivali mošti tražeći utehu, snagu i nadu u borbi za zdravlje.