ZAŠTO NAM RADOST STALNO IZMIČE? Vladika Nikolaj otkriva tajnu istinske sreće
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto je vera u Hrista izvor najdublje radosti i kako nas ta neiskazana uteha nosi kroz sve životne borbe i tuge.
U svojoj besedi za 7. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da je vera najčvršći bedem protiv svakog duhovnog napada i da se ona, kao i ljubav, potvrđuje kroz stradanje.
U vremenu kada se vera svakodnevno stavlja na probu – kroz sumnju, nemir, napade duha ovog sveta – reči Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog postaju duhovna tvrđava u koju se vernik može skloniti, ojačati i podići. U svojoj besedi za 7. nedelju po Duhovima, ovaj duhovni velikan podseća nas da je vera srce našeg spasenja, jedina sila koja nas čuva od tame i lukavstva zloga. Njegove reči nisu samo uteha, već i poziv na budnost, strpljenje i postojanost u Hristu.
Pročitamo li pažljivo, shvatićemo da stradanje nije kraj, već temelj tvrđe vere – tvrđe koja ne pripada samo nama, već i svoj našoj braći po Hristu.
Beseda o tvrđi vere
Branite se od njega tvrđom u vjeri,
znajući da se takova stradanja događaju
vašoj braći po svijetu. (I Pet. 5, 9)
Najglavnija tvrđa duše čovekove, braćo, jeste tvrđa vere. Na tu tvrđu đavo najjače napada svima strelama svojim i svima lukavstvima svojim. Jer zna duh nečisti i zlobni da kad tu tvrđu razori, zarobio je dušu ljudsku za uvek.
Zato se apostoli sveti moljahu Gospodu: dometni nam vjere (Lk. 17, 5). Pomolimo se i mi, braćo, svaki dan, da nam Gospod dometne vere, da nam usili i ukrepi veru našu. Zmija najviše čuva glavu u opasnosti, zato ju je sam Gospod nazvao mudrom.
Čuvajmo i mi tako glavu našeg duhovnog života, a to je vera. Ništa u svetu ne može zameniti veru u Boga: ni filosofija, ni nauka, ni bogatstvo, ni slava, ni sav svet s kraja u kraj sa svima prolaznim prelestima svojim. To đavo zna, zato najviše i napada na veru našu, navodeći sumnju na nas, kolebajući nas, zbunjujući misli naše, uznemirujući srce naše. Pa kad đavo zna, da je vera glavna stvar, tim pre treba mi to da znamo. Jer zbog nas Hristos siđe na zemlju, zbog nas postrada na krstu, nama predade zavet spasonosne vere.
A veru ne možemo ni utvrditi ni uvećati do kroz stradanje. Zato mnogostradalni apostol Petar i veli: takova stradanja (kao i vaša) događaju se našoj braći po svijetu. Iz smernosti apostol ne govori o svom stradanju nego govori o stradanju naše braće po Hristu. Zajedničari vere zajedničari su i stradanja. Ne trpite samo vi, braćo, za veru pravu nego trpe i ostala braća vaša iste vere.
To neka vam blaži muke vaše. No najviše neka vam blaži muke Prvenac u stradanju, sam raspeti Gospod naš Isus Hristos.
O Gospode Isuse, Stradalniče nad stradalnicima i Pobedniče nad pobednicima, dometni nam vjere, i ukrepi nas silom blagodati Tvoje kao što si ukrepio apostole Tvoje svete. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto je vera u Hrista izvor najdublje radosti i kako nas ta neiskazana uteha nosi kroz sve životne borbe i tuge.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za subotu šeste sedmice po Duhovima otkriva surovu realnost o iskupljenju koje se ne može kupiti ni zlatom ni srebrom, već samo Hristovom krvlju.
U besedi o "slovesnom mleku" Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta znači hraniti srce Hristovim rečima i kako jedino takva duhovna ishrana vodi čoveka ka večnom spasenju.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak 7. sedmice po Duhovima otkriva tajnu Hristovog živog kamena i poziv da budemo deo duhovnog hrama Božijeg koji nikada ne propada.
U besedi za ponedeljak 7. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva da li je teško breme pravednosti kazna ili poziv na buđenje.
U pouci za subotu 7. sedmice po Duhovima, sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva zašto je trezvenost najjače oružje protiv zla i kako da na vreme osetimo njegov smrad pre nego što nas zavede i odvede u propast.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
U Jevanđelju se vernicima skreće pažnja na to da pred Bogom nije najvažnije koliko je čovek naučio i koliko godina ima, već kakvo mu je srce.
Mleveno meso, kiseli kupus i suva rebra slažu se red po red, a zatim se sve polako krčka dok se ukusi ne sjedine.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U besedi za subotu 19. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zašto se put ka Gospodu ne prelazi ohološću i uzdizanjem sebe, već ljubavlju, smirenjem i spremnošću da tvorimo volju Božju.
U besedi za subotu 16. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta znači kada telo preuzme primat nad duhom i zašto je preporod moguć sve do poslednjeg trenutka života.
U besedi za 13. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički govori o skrivenim okovima greha i o sili Hrista koja oslobađa i iz najdubljeg mraka – jačoj od smrti i ada.
U besedi za četvrtak 10. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava na gordе i lažljive reči koje mogu zavesti neiskusne u veri i poziva hrišćane na duhovnu budnost i rasuđivanje.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
U Jevanđelju se vernicima skreće pažnja na to da pred Bogom nije najvažnije koliko je čovek naučio i koliko godina ima, već kakvo mu je srce.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Vitovnički duhovnik objasnio je zašto krštenje i krsna slava nisu dovoljni ako se ne menjamo iznutra i ne trudimo se da živimo u skladu sa hrišćanskim učenjem.