Osvećenje Himelstira zakazano je za oktobar 2026. godine, a mitropolit nemački veruje da bi ova svetinja mogla da preraste u duhovno i kulturno središte Srba u Nemačkoj i mesto koje će ih učiniti vidljivijim u javnom životu.
Svaka obnova jednog manastira predstavlja mnogo više od građevinskih radova i nove fasade. Međutim, u slučaju srpskog manastira Himelstir u Nemačkoj, mitropolit Grigorije vidi mnogo više od uspešno završenog projekta. U toj svetinji prepoznaje mesto koje bi moglo da poveže generacije Srba u Nemačkoj i postane jedan od najprepoznatljivijih simbola njihovog duhovnog i kulturnog prisustva.
Govoreći o životu Srpske pravoslavne crkve u Nemačkoj, mitropolit je obnovu Himelstira izdvojio kao jedan od najvažnijih poduhvata Eparhije nemačke poslednjih godina. Osvećenje obnovljenog manastira zakazano je za 3. oktobar 2026. godine.
- Taj manastir je kupljen u vreme vladike Lavrentija, na jedan neobičan način, kada smo bili mnogo manja zajednica nego danas - podsetio je mitropolit Grigorije, prenosi portal Saveza pravoslavnih novinara.
Priča o Himelstiru na neki način prati i razvoj srpske zajednice u Nemačkoj. Dok je broj vernika rastao, manastir je opstajao zahvaljujući brizi sveštenstva i ljudi koji su ga održavali onoliko koliko su okolnosti dozvoljavale. Potpuna obnova dugo je izgledala kao ambiciozan plan za neka bolja vremena.
Preokret je došao iz porodice srpskog porekla čiji su roditelji nekada stigli u Nemačku kao radnici, a čiji je sin, rođen i ostvaren u toj zemlji, odlučio da obnovi manastir o sopstvenom trošku.
- A sada se pojavio taj čovek, kao dar s neba, i potpuno ga obnovio - rekao je mitropolit.
Wikipedia/Qasinka
Srpski manastir Himelstir u Nemačkoj
Za vladiku Grigorija, međutim, najvažnije pitanje nije kako manastir izgleda danas, već šta bi mogao da znači sutra. Njegova očekivanja vezana su za ulogu koju bi Himelstir mogao da ima među Srbima rasutim širom Nemačke.
- Taj manastir bi mogao biti jedno veoma važno mesto za naš narod, za naše samorazumevanje - naglasio je mitropolit.
Kada zajednice u rasejanju traže načine da očuvaju vezu sa svojim poreklom, ovakva mesta često postaju više od bogomolja. U njima se susreću porodične priče, jezik, običaji i sećanja koja ne staju u udžbenike istorije. Upravo zato Himelstir, prema viđenju mitropolita Grigorija, može dobiti ulogu koja daleko prevazilazi granice jedne eparhije.
On smatra da bi manastir mogao da bude i mesto susreta sa nemačkom javnošću. Srbi u Nemačkoj, ističe, predstavljaju brojnu i uspešnu zajednicu, ali njihovi doprinosi društvu često ostaju van šire pažnje javnosti.
Predstojeće osvećenje zato vidi kao priliku da se kroz duhovnu tradiciju predstavi i kulturno nasleđe srpskog naroda. Ne kao zatvoren događaj namenjen samo vernicima, već kao susret koji može otvoriti vrata boljem upoznavanju jedne zajednice sa okruženjem u kojem živi.
- Niko više ne sumnja da ovde imamo potencijal. Sada taj potencijal treba razviti i pokazati - poručio je mitropolit Grigorije.
Ako Himelstir zaista postane ono što mitropolit priželjkuje, njegovo najvažnije dostignuće neće biti obnovljeni krovovi, uređeni konaci ili obnovljeni zidovi. Njegova vrednost meriće se brojem ljudi koji će u njemu prepoznati mesto sabranja, pripadnosti i trajne veze sa nasleđem koje su poneli iz svog naroda, bez obzira na to gde danas žive.
Donatorsko veče parohije Svetih Ćirila i Metodija pretvorilo se u svedočanstvo vere, nade i plana koji bi uskoro mogao da dovede do kupovine prvog pravoslavnog hrama u Konektikatu.
Protojerej Jovan Marjanac razrešen je svih dužnosti i stavljen pod zabranu sveštenodejstva dok ne izmiri dug prema Eparhiji kanadskoj, dok administrativne poslove preuzima mladi đakon Petar Marjanović.
Među parohijanima u Augsburgu najveći bol izazvalo je skrnavljenje svetog prostora, dok je parohija pozvala zajednicu da na ovaj događaj odgovori molitvom i razboritošću.
Patrijarh Porfirije i Vladimir Kokanović razgovarali su o konkretnim oblicima saradnje Crkve i državne uprave, podršci eparhijama u dijaspori i očuvanju crkvenih i kulturnih dobara koja povezuju srpski narod u regionu i svetu.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Arhijerejski namesnik novopazarski objašnjava kada se na slavu posti, šta se obavezno priprema, kada se osveštava vodica i podseća na reči patrijarha Pavla o slav¬skoj trpezi.
Dok jedni žito pripremaju od mlevene pšenice, drugi ostavljaju cela zrna. Sveštenici objašnjavaju da li Crkva propisuje kako slavsko žito treba da izgleda.
Njihova žitija svedoče o stradanju i nepokolebljivoj vernosti Hristu, a Crkva ih molitveno proslavlja kao primer postojanosti u veri čak i pred najtežim mukama.
Svečanim činom osvećenja nekadašnje evangelističke crkve, mitropolit nemački Grigorije utemeljio je novi duhovni dom Srpske pravoslavne crkve na jugozapadu Nemačke.
Završena obnova i živopis Sabornog hrama Rođenja Presvete Bogorodice svedoče o istrajnosti srpske zajednice u Argentini i nasleđu koje i danas živi kroz veru, umetnost i zajedništvo
U prestonici SAD slavilo se kao u srcu Srbije – liturgija, pesma, kolo i molitva spojili su verni narod u crkvi Svetog Luke, dok je freska Presvete Bogorodice „Širšaja nebesa“ postala simbol duhovnog mosta između otadžbine i dijaspore.
Novoosvećeni hram Svetih Kirila i Metodija postao je simbol zajedništva i duhovnog mosta između naroda, dok patrijarhove reči podsećaju da ljubav nadilazi sve granice.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
U besedi za ponedeljak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, podsećajući na iskustvo cara Davida, objašnjava kakvo se blaženstvo rađa kada čovek prizna svoje grehe i zadobije Božju milost.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Karpa i Papila, Svetu Zlatu Meglensku i Svetu Bosiljku Pasjansku po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Dimitrija. Katolička crkva pominje Svetog Fulka iz Pjaćence i Svetog Dimitrija Sremskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.