NESTAO VELIKI NOVAC IZ CRKVENE KASE: Vladika Mitrofan suspendovao osumnjičenog sekretara Eparhijskog saveta Jovana Marjanca dok ne vrati 250.000 dolara
Protojerej Jovan Marjanac razrešen je svih dužnosti i stavljen pod zabranu sveštenodejstva dok ne izmiri dug prema Eparhiji kanadskoj, dok administrativne poslove preuzima mladi đakon Petar Marjanović.
Poslednih nedelja Eparhija kanadska Srpske pravoslavne crkve suočava se sa jednim od najozbiljnijih potresa u svojoj novijoj istoriji. U središtu događaja našao se protojerej Jovan Marjanac, donedavni sekretar Eparhijskog saveta i Eparhijskog odbora, protiv koga su iznete teške optužbe za proneveru i otuđivanje velike sume novca iz eparhijske kase.
Prema saznanjima do kojih je došao portal "Serbian Times" iz izvora bliskih Eparhiji, reč je o iznosu koji se procenjuje između 250.000 i 300.000 kanadskih dolara. Zbog toga je episkop kanadski Mitrofan preduzeo oštre disciplinske mere koje su već stupile na snagu.
Zabrana sveštenodejstva dok se dug ne izmiri
Eparhijskim aktima donetim 21. februara protojerej Jovan Marjanac razrešen je dužnosti sekretara Saveta Eparhije kanadske. Odluka je doneta na osnovu člana 22.7 Statuta Eparhije, nakon zahteva koji je Marjanac u međuvremenu uputio episkopu.
Istoga dana donet je i drugi akt kojim je, pozivajući se na član 34.21 Statuta, odlučeno da se Marjancu izrekne zabrana sveštenodejstva počev od 19. februara pa sve dok ne izmiri svoja dugovanja prema Eparhiji kanadskoj.
SPC
Protojerej Jovan Marjanac
U dokumentima koji su prosleđeni svim sveštenicima i crkvenim upravama u Kanadi navodi se da je ova mera privremena, ali da će ostati na snazi dok god se ne razjasni sudbina novca čiji je nestanak pokrenuo čitav slučaj.
Time je sveštenik koji je godinama bio jedan od administrativno najuticajnijih ljudi u eparhiji ostao bez svih funkcija koje je do sada obavljao, ali i bez prava na vršenje svešteničke službe do okončanja ovog spora.
Sveštenik sa bogatom biografijom u središtu optužbi
Jovan Marjanac rođen je 23. januara 1986. godine u Zenici. Detinjstvo je proveo u Zavidovićima i Splitu, a u Kanadu se sa roditeljima preselio 1995. godine. Školovanje je završio u Torontu, gde je 2007. godine diplomirao na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Torontu.
Uz stipendiju crkve Svetog arhangela Mihajla u Torontu završio je i Teološki fakultet Ruske zagranične crkve pri manastiru Svete Trojice u Džordanvilu u državi Njujork 2011. godine. Magistarske studije iz kanonskog prava završio je 2013. godine na Moskovskoj duhovnoj akademiji pri Svetotrojičko-sergijevoj lavri u Sergijevom Posadu.
Iste godine, na Aranđelovdan, u manastiru Preobraženja Gospodnjeg u Miltonu rukopoložen je u čin đakona od strane episkopa kanadskog Georgija, a samo dva dana kasnije i u čin sveštenika.
U decembru 2015. godine postavljen je za sekretara Eparhije kanadske odlukom administratora eparhije, tadašnjeg patrijarha srpskog Irineja. Tokom službe bio je i član Centralnog saveta SPC za Severnu i Južnu Ameriku, kao i jedan od osnivača omladinske organizacije „Tri prsta“. Opsluživao je više parohija u Kanadi, a od 2019. godine bio je paroh pri hramu Svete Trojice u Kičineru.
Mlad đakon preuzima važne dužnosti
Nakon smene dosadašnjeg sekretara, njegove administrativne obaveze preraspodeljene su unutar eparhijske uprave. Prema odlukama koje su stupile na snagu, deo poslova preuzeće đakon Petar Marjanović, dosadašnji sekretar eparhijske kancelarije, dok će u radu pomagati i monahinja Paraskeva Lepović iz manastira Preobraženja Gospodnjeg u Miltonu.
Predviđeno je i da se plata koju je do sada primao bivši sekretar ubuduće podeli na ravne delove između onih koji će preuzeti njegove obaveze.
Foto: SPC
Vladika kanadski Mitrofan
Đakon Petar Marjanović rođen je 4. aprila 2001. godine u Torontu. Odrastao je u Kanadi, gde je u Misisagi završio osnovnu školu, ali je još kao četrnaestogodišnjak odlučio da obrazovanje nastavi u Srbiji. Upisao je Bogosloviju Svetog Arsenija Sremca u Sremskim Karlovcima, gde je od 2015. do 2020. godine pohađao bogoslovske studije.
Posle završetka bogoslovije školovanje je nastavio u Sjedinjenim Američkim Državama, na Bogoslovskom fakultetu Svetog Save u Libertivilu, nedaleko od Čikaga, gde je studirao četiri godine. U julu 2024. godine stupio je u brak sa suprugom Dunjom, rođenom Miletić.
U čin đakona rukopoložen je 19. avgusta 2024. godine, nakon čega je počeo da obavlja dužnost eparhijskog đakona i sekretara eparhijske kancelarije.
Sednica Saveta prethodila odluci
Slučaj je postao tema razgovora unutar eparhijskih struktura neposredno nakon redovne sednice Eparhijskog saveta održane 4. februara 2026. godine u kancelariji Eparhije kanadske pri manastiru Preobraženja Gospodnjeg u Miltonu.
Na toj sednici usvojeni su finansijski izveštaji za 2025. godinu i razmatran predlog budžeta za 2026. godinu, kao i druga pitanja iz života crkvene zajednice u Kanadi. Upravo u tom periodu, prema navodima izvora, počele su da se otvaraju sumnje u vezi sa finansijama koje su dovele do kasnijih odluka eparhijskog vrha.
Pitanje koje tek čeka odgovor
Odluke episkopa Mitrofana otvorile su ozbiljna pitanja o finansijskom poslovanju i kontroli unutar eparhijskih institucija. Dok traje postupak i čeka se razjašnjenje sudbine nestalog novca, crkvena uprava pokušava da stabilizuje rad eparhijskih službi i nastavi redovno funkcionisanje crkvenog života među pravoslavnim vernicima u Kanadi.
Ishod ovog slučaja, međutim, imaće dalekosežne posledice – ne samo po karijeru jednog sveštenika, već i po poverenje koje verni narod polaže u institucije Crkve u dijaspori.
Zavetna slava u manastiru Svetog apostola Marka okuplja rasejane Srbe u molitvi i sećanju, čuvajući večnu vezu sa domovinom kroz monaške živote i svetiteljske vrednosti.
Svečanim činom osvećenja nekadašnje evangelističke crkve, mitropolit nemački Grigorije utemeljio je novi duhovni dom Srpske pravoslavne crkve na jugozapadu Nemačke.
U prestonici SAD slavilo se kao u srcu Srbije – liturgija, pesma, kolo i molitva spojili su verni narod u crkvi Svetog Luke, dok je freska Presvete Bogorodice „Širšaja nebesa“ postala simbol duhovnog mosta između otadžbine i dijaspore.
Donatorsko veče parohije Svetih Ćirila i Metodija pretvorilo se u svedočanstvo vere, nade i plana koji bi uskoro mogao da dovede do kupovine prvog pravoslavnog hrama u Konektikatu.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Arhijerejski namesnik novopazarski objašnjava kada se na slavu posti, šta se obavezno priprema, kada se osveštava vodica i podseća na reči patrijarha Pavla o slav¬skoj trpezi.
Dok jedni žito pripremaju od mlevene pšenice, drugi ostavljaju cela zrna. Sveštenici objašnjavaju da li Crkva propisuje kako slavsko žito treba da izgleda.
Njihova žitija svedoče o stradanju i nepokolebljivoj vernosti Hristu, a Crkva ih molitveno proslavlja kao primer postojanosti u veri čak i pred najtežim mukama.
Osvećenje Himelstira zakazano je za oktobar 2026. godine, a mitropolit nemački veruje da bi ova svetinja mogla da preraste u duhovno i kulturno središte Srba u Nemačkoj i mesto koje će ih učiniti vidljivijim u javnom životu.
Patrijarh Porfirije i Vladimir Kokanović razgovarali su o konkretnim oblicima saradnje Crkve i državne uprave, podršci eparhijama u dijaspori i očuvanju crkvenih i kulturnih dobara koja povezuju srpski narod u regionu i svetu.
Završena obnova i živopis Sabornog hrama Rođenja Presvete Bogorodice svedoče o istrajnosti srpske zajednice u Argentini i nasleđu koje i danas živi kroz veru, umetnost i zajedništvo
Među parohijanima u Augsburgu najveći bol izazvalo je skrnavljenje svetog prostora, dok je parohija pozvala zajednicu da na ovaj događaj odgovori molitvom i razboritošću.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
U besedi za ponedeljak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, podsećajući na iskustvo cara Davida, objašnjava kakvo se blaženstvo rađa kada čovek prizna svoje grehe i zadobije Božju milost.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Karpa i Papila, Svetu Zlatu Meglensku i Svetu Bosiljku Pasjansku po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Dimitrija. Katolička crkva pominje Svetog Fulka iz Pjaćence i Svetog Dimitrija Sremskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.