DANAS JE CRVENO SLOVO: Slavimo Cveti, dan kada je Isus Hristos ušao u Jerusalim!
Isusa je tom prilikom narod dočekao kao cara, prostirući svoje haljine i grančice drveća i noseći u rukama palmove grančice.
U crkvenoj sali posni banket su s ljubavlju pripremile članice Kola srpskih sestara „Mala Gospojina“, pod vođstvom predsednice gđe Milke Čulić.
U nedelju, 13. aprila 2025. godine, u crkvi Svetog Nikole u ulici Barton u Hamiltonu, Ontario, proslavljen je praznik Cveti, Ulazak Gospoda našeg Isusa Hrista u Jerusalim.
Stotine vernika je ispunilo crkvu, okupivši se da proslave praznik i prime svetu tajnu pričešća. Svetu arhijerejsku Liturgiju je služio mitropolit kanadski Mitrofan uz sasluženje sveštenika: protojereja-stavrofora Lazara Vukojeva, protojereja-stavrofora Milovana Sredojevića i Vojislava Pavlovića, đakona Petra Marjanovića i ipođakona Vuje Jurkovića.
Pre svete liturgije, Miroljub Petrović, sekretar Parohijskog odbora i član hora, rukoproizveden je u čin čteca. Na kraju bogosluženja, njegovo visokopreosveštenstvo je blagoslovio palmine i vrbove grančice, posle čega je verni narod u litiji ophodio sveti hram, dok su deca radosno zvonila zvončićima.
U crkvenoj sali posni banket su s ljubavlju pripremile članice Kola srpskih sestara „Mala Gospojina“, pod vođstvom predsednice gđe Milke Čulić.

To je pokretni praznik koji se slavi po Lazarevoj suboti ‒ Vrbici, šeste nedelje velikog posta, nedelju dana pred Vaskrs.
Ustanovljen je krajem četvrtog veka u Jerusalimu "za uspomenu na poslednji, carski i svečani ulazak Gospoda Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim, jašući na magaretu, šest dana pre Pashe.”
Isusa je tom prilikom narod dočekao kao cara, prostirući svoje haljine i grančice drveća i noseći u rukama palmove grančice. Toga dana je Isus Hristos, praćen svojim učenicima i mnoštvom naroda, krenuo iz sela Vitinije u Jerusalim.
Isusa je tom prilikom narod dočekao kao cara, prostirući svoje haljine i grančice drveća i noseći u rukama palmove grančice.
U Sveti i Veliki utorak molitveno se sećamo na Gospodnji odgovor farisejima i sadukejima, o drugom dolasku Hristovom, kao i Evanđelske perikope o deset mudrih i deset nerazumnih devojaka.
Oproštaj leći dušu.
Crkva čini razna dopuštenja ako su u pitanju spasenje i uteha svojih vernih čeda, naglašavao je otac Ivan.
Njegova Svetosti Patrijarh srpski g. Porfirije održao je besedu na Svetoj liturgiji koju je služio u crkvi Svete Trojice u Ripnju na Cveti ove godine. Tom prilikom kršteno je zajedno nekoliko desetine dece iz ovog kraja. Patrijarh Profirije je istakao da se po Božjoj promisli za duhovni život rađamo u svetoj tajni krštenja i da je to jednako važno kao i samo rođenje.
Sretenje se takođe naziva i "Hristovo sretenje u hramu" ili "Hristovo prikazanje".
Isceljivao je bolesti i izgonio zle duhove.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Trifuna po starom i Svetog Avksentija po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Valentina, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete besrebrenike Kira i Jovana po starom i Svete apostole Akilu i Priskilu po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetu Katarinu de Riči, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Isceljivao je bolesti i izgonio zle duhove.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Nakon niza tvrdnji o"„selidbi" i navodnoj nelegalnoj izgradnji, Eparhija raško-prizrenska prvi put sistematski iznosi odluke Sabora, zakonske dozvole i stručna mišljenja, odbacujući optužbe koje su uzburkale javnost.
U besedi za subotu mesopusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da reč kojom je Gospod oblikovao svet i danas deluje – pročišćava, vodi i oplemenjuje čoveka.
Duhovna pouka koja otkriva kako zajednička molitva Crkve postaje snažan kanal milosrđa i povezanosti između generacija.