Crkva čini razna dopuštenja ako su u pitanju spasenje i uteha svojih vernih čeda, naglašavao je otac Ivan.
Gubitak bliske osobe jedna je od najtežih životnih boli. Upokojenje voljenih nikada ne prestaje da boli, iako Crkva ističe da "nema smrti" i da je to samo prelazak iz ovozemaljskog u večni život.
Pojedini dani su posebno teški. Jedan od njih je rođendan preminule osobe. To je dan kada su ranije stizale poruke, pozivi, okupljanja, pokloni i osmesi, kada se slavilo i veselilo.
Ljudi se često pitaju kako da obeleže rođendan nekoga ko se upokojio i da li je u redu uopšte to i raditi. Da li otići na groblje, ostati kod kuće, zapaliti sveću, okupiti porodicu ili jednostavno pokušati da ignorišu datum...
Shutterstock/Tukhfatullina Anna
Rođendan upokojenih, Ilustracija
Odgovor na ovo pitanje svojevremeno je dao sada upokojeni otac Ivan Delić.
- Predanje Crkve govori da se samo tri rođendana slave i proslavljaju. To su rođenje samoga Gospoda našega Isusa Hrista odnosno Božić, 7. januara, Rođenje Majke Božije (tzv. Mala Gospojina, 21. septembar) i Rođenje Svetoga Jovana Preteče (Ivanjdan, 7. jul) - isticao je on.
Rođendani ostalih osoba se, kako je naglasio, po učenju Crkve, ne bi trebalo slaviti.
Shutterstock/NetPix
Sveća, Ilustracija
- Ipak, Crkva čini razna dopuštenja, ako su u pitanju spasenje i uteha svojih vernih čeda, dece Svoje. Može se na dan rođendana upokojenih izaći na grob, pozvati sveštenik (ili odneti u hram Božji koljivo, žito) da se obavi pomen bliskoj osobi. Takođe je preporučljivo da se da ime da se pominje na Svetoj liturgiji 40 dana jer time činimo najveće dobro za duše naših usnulih.
Za vreme praznika Vozdviženija životvornog krsta Gospodnjeg, kada su svi krenuli ka crkvi, ona je želela da uđe u hram, ali je neka nevidljiva sila zadržala i nije joj dala da uđe.
U Sveti i Veliki utorak molitveno se sećamo na Gospodnji odgovor farisejima i sadukejima, o drugom dolasku Hristovom, kao i Evanđelske perikope o deset mudrih i deset nerazumnih devojaka.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Posle smrti patrijarha Adrijana car je zabranio izbor njegovog naslednika i stavio Crkvu pod državnu kontrolu, dok su njegove reforme i promene verskih običaja deo sveštenstva i naroda videli kao potvrdu najstrašnijih proročanstava.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Posle smrti patrijarha Adrijana car je zabranio izbor njegovog naslednika i stavio Crkvu pod državnu kontrolu, dok su njegove reforme i promene verskih običaja deo sveštenstva i naroda videli kao potvrdu najstrašnijih proročanstava.
U besedi za utorak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o vremenu koje je čoveku još ostavljeno za pokajanje, upozoravajući da će nastupiti dan koji neće biti prilika za promenu, već za konačni sud.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Crkva upozorila da incident nije slučajan i zatražila hitnu reakciju nadležnih, ali vernike pozvala da ostanu mirni, dostojanstveni i nepokolebljivi u veri: "Nećemo na mržnju odgovarati mržnjom".
U besedi za utorak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o vremenu koje je čoveku još ostavljeno za pokajanje, upozoravajući da će nastupiti dan koji neće biti prilika za promenu, već za konačni sud.
Veliki duhovnik našeg vremena upozoravao je da problem ne mora biti u bahatosti i otvorenoj oholosti, već u uverenju da smo dovoljno dobri, zbog čega prestajemo da preispitujemo sopstvene postupke i slabosti.