Crkva čini razna dopuštenja ako su u pitanju spasenje i uteha svojih vernih čeda, naglašavao je otac Ivan.
Gubitak bliske osobe jedna je od najtežih životnih boli. Upokojenje voljenih nikada ne prestaje da boli, iako Crkva ističe da "nema smrti" i da je to samo prelazak iz ovozemaljskog u večni život.
Pojedini dani su posebno teški. Jedan od njih je rođendan preminule osobe. To je dan kada su ranije stizale poruke, pozivi, okupljanja, pokloni i osmesi, kada se slavilo i veselilo.
Ljudi se često pitaju kako da obeleže rođendan nekoga ko se upokojio i da li je u redu uopšte to i raditi. Da li otići na groblje, ostati kod kuće, zapaliti sveću, okupiti porodicu ili jednostavno pokušati da ignorišu datum...
Shutterstock/Tukhfatullina Anna
Rođendan upokojenih, Ilustracija
Odgovor na ovo pitanje svojevremeno je dao sada upokojeni otac Ivan Delić.
- Predanje Crkve govori da se samo tri rođendana slave i proslavljaju. To su rođenje samoga Gospoda našega Isusa Hrista odnosno Božić, 7. januara, Rođenje Majke Božije (tzv. Mala Gospojina, 21. septembar) i Rođenje Svetoga Jovana Preteče (Ivanjdan, 7. jul) - isticao je on.
Rođendani ostalih osoba se, kako je naglasio, po učenju Crkve, ne bi trebalo slaviti.
Shutterstock/NetPix
Sveća, Ilustracija
- Ipak, Crkva čini razna dopuštenja, ako su u pitanju spasenje i uteha svojih vernih čeda, dece Svoje. Može se na dan rođendana upokojenih izaći na grob, pozvati sveštenik (ili odneti u hram Božji koljivo, žito) da se obavi pomen bliskoj osobi. Takođe je preporučljivo da se da ime da se pominje na Svetoj liturgiji 40 dana jer time činimo najveće dobro za duše naših usnulih.
Za vreme praznika Vozdviženija životvornog krsta Gospodnjeg, kada su svi krenuli ka crkvi, ona je želela da uđe u hram, ali je neka nevidljiva sila zadržala i nije joj dala da uđe.
U Sveti i Veliki utorak molitveno se sećamo na Gospodnji odgovor farisejima i sadukejima, o drugom dolasku Hristovom, kao i Evanđelske perikope o deset mudrih i deset nerazumnih devojaka.
Sveti Pajsije Svetogorac objašnjava kako pojanje tropara oslobađa dušu od teskobe, donosi spokoj i pomaže da se prevaziđu iskušenja svakodnevnog života
Starešina hrama Svetog Nikolaja iz Kikinde ostao je bez automobila usred dana, ali šest dana kasnije dočekao ga je neverovatan prizor: kola su pronađena ispred policije, sa kljucevima, novcem i misterioznom porukom koja je izazvala osmeh i nevericu.
Lekarka Marija Podlesnaja govori o ljudskim suzama, ljubavi, pokajanju i veri u Hrista, osvetljavajući istinu koju često zaboravljamo – da je svaki novi dan dar, a ne pravo.
Arhijerej Kiparske pravoslavne crkve, čija je smena uzburkala vernike, oglasio se posle višemesečne tišine i u pismu otkrio ne samo borbu sa bolešću, već i bol čoveka koji veruje da ga je Crkva kojoj je služio – zaboravila.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Sveti Pajsije Svetogorac objašnjava kako pojanje tropara oslobađa dušu od teskobe, donosi spokoj i pomaže da se prevaziđu iskušenja svakodnevnog života
Starešina hrama Svetog Nikolaja iz Kikinde ostao je bez automobila usred dana, ali šest dana kasnije dočekao ga je neverovatan prizor: kola su pronađena ispred policije, sa kljucevima, novcem i misterioznom porukom koja je izazvala osmeh i nevericu.
Lekarka Marija Podlesnaja govori o ljudskim suzama, ljubavi, pokajanju i veri u Hrista, osvetljavajući istinu koju često zaboravljamo – da je svaki novi dan dar, a ne pravo.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.