Ovaj sveti dan podseća nas na snagu vere i ljubavi. Ujedinjuje nas u molitvi i zahvalnosti za dar života i spasenja.
Rođenje Presvete Bogorodice, poznatije u srpskom narodu kao Mala Gospojina, praznik je ispunjen radošću i duhovnim smirenjem. Srpska pravoslavna crkva ga proslavlja 21. septembra, uz poziv da se osvrnemo na život i čudesa koja su pratila Presvetu Djevu Mariju, njeno rođenje i značaj koji nosi za čitavo čovečanstvo.
Sveta Djeva Marija, kako nas uči crkvena tradicija, rodi se od starih roditelja, Joakima i Ane. Ovaj blagosloveni par, dolazeći iz plemena Davidova i roda Aronova, bio je okovan tugom zbog svoje bespolnosti. Skrušenih srca molili su se Bogu, nadajući se da će im darovati potomstvo. Njihova molitva nije ostala neuslišena, te je, poput Avrama i Sare, Bog svemogući u njihov život doneo radosnu vest.
Kada su dobili ćerku Mariju, nije to bila obična devojka, već ona koja će postati Hram Duha Svetoga, oltar Boga živoga i izvor radosti za čitavo ljudsko rodo. Njihovo srce, koje je nosilo breme postiđenosti, sada se ispunilo večnom radošću. Marija, blagoslovena među ženama, postala je simbol čistoće, poniznosti i Božije milosti, oličena u svakom od nas, a njeno ime postalo je sinonim za nadu i spasenje.
printscreen/spc
Ikona Rođenje Presvete Bogorodice
Rođena u Nazaretu, blaga i ponizna, Marija je već u svom ranom uzrastu bila posvećena Bogu, a tri godine kasnije odvedena je u hram Jerusalimski, gde je rasla u svetlosti Božijoj. Njena sudbina, predodređena da postane Bogorodica, ispunila se kada je čula blagovest svetog Arhangela Gavrila o dolasku Spasitelja iz njenog devičanskog tela. Ova blagovest, koju je s ljubavlju i poslušnošću prihvatila, postala je temelj naše vere i večni izvor nade za sve nas.
Na ovaj sveti dan, praznik posvećen Bogorodici, pozivamo se na njen primer ljubavi, poniznosti i predanosti Bogu. Kao vernici, okupljamo se u hramovima, zajedno se molimo i zahvaljujemo za dar koji je Presveta Bogorodica donela svetu. A u svojim domovima, uz radost, uzdižemo molitve Majci Hrista Spasitelja. Njena prisutnost u našim životima svetionik je koji nas vodi kroz tamu, podsećajući nas na snagu vere i moć ljubavi koja prevazilazi sve prepreke.
Neka nas ovaj praznik podstakne da u svojim srcima negujemo duhovnost, blagodarnost i ljubav prema bližnjima, baš kao što je to činila prečista Majka. Rođenje Presvete Bogorodice neka bude dan radosti i ponovnog posvećenja našeg života Bogu.
Sveti Nikolaj Velimirović nam ukazuje na to kako kroz primer Majke Božje vidimo da svakodnevna molitva i oslanjanje na Božju milost vode ka smirenju duše i pripremi za večni život, čak i pred najtežim iskušenjima.
Dok je Parohijski dom u plamenu nestajao, čudom je sačuvana ikona Majke Božje. Vernici su se okupili oko ovog svetog znaka, podsećajući nas da milost i vera nadilaze svaku tragediju.
Sanija Ahmeti demonstrira antistres tehnike, skrnavivši hrišćansku svetinju, a njen čin svetogrđa šokirao je vernike koji se pitaju da li je ova "rekreativna" aktivnost "pomen" patnjama Srba na Kosovu i Metohiji.
Rođenje Presvete Bogorodice jedan je od najvećih praznika u pravoslavlju, i zato ovaj dan treba dočekati dostojno, uz iskrene molitve, tražeći duhovnu snagu i mir.
U vremenima krize i straha reči svetih otaca bude nadu i hrabrost – otkrivamo šta su vekovima unapred govorili o ratu, gladi, obmanama i danima kada će vera biti jedino utočište.
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
Kako podvizi kosovskih mučenika i pouke Jevanđelja i danas osvetljavaju put u trenucima iskušenja i pozivaju na nepokolebljivu odanost i unutrašnju snagu.
Dok monasi upozoravaju na sve češće napade na pravoslavce na Bliskom Istoku, patrijarh Jerusalima apeluje da se zaštiti vera i istorijsko prisustvo hrišćana u Svetoj Zemlji.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
U stihovima Vladike Nikolaja koje je posvetio rođenju Marije Djeve, otkrivamo duboku ljubav Božiju i čuda koja prevazilaze ljudska očekivanja, dok se kroz vekove ovaj sveti dan pojavljuje kao svetlost u tami, pozivajući sve vernike da se okrenu veri i potraže utehu u beskrajnoj milosti Svevišnjeg.
Njeno poslednje pojavljivanje u Novom zavetu beleži se na dan Pedesetnice, kada je bila među apostolima prilikom silaska Duha Svetoga – događaja koji se smatra rođenjem hrišćanske crkve.
Zašto je praznik Blagovesti najveća blaga vest koju je Gospod doneo ljudima? Danas se otkriva najuzvišenija tajna Božijeg plana - kako Gospod, večni i besprekorni, postaje čovek i donosi večni život, pravdu i svetlost, otkrivajući sudbinu svakog ljudskog bića.
Reakcija poslanika Nikosa Papadopoulosa na izložbu koja je, kako tvrdi, uvredila pravoslavnu veru, pokrenula je duboku diskusiju o granicama umetnosti i poštovanju svetih vrednosti. Reagovao i mitropolit Jeronim.
Opaki Adrijan saznavši da su i Ipatije i Teodul postali hrišćani pod uticajem Leontija, naredi o je da ih bez poštede biju, a potom da im glave odseku.
Iako se veruje da Vidovdan vuče korene iz paganstva, akademik Dimitrije Marković objašnjava zašto ovaj dan ima isključivo hrišćansko značenje i kakvu vezu ima sa sicilijanskim mučenikom Svetim Vitom
Dok monasi upozoravaju na sve češće napade na pravoslavce na Bliskom Istoku, patrijarh Jerusalima apeluje da se zaštiti vera i istorijsko prisustvo hrišćana u Svetoj Zemlji.
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije, a najveći vrh prostire se na 1534 metara nadmorske visine, koji je poznat i kao Jerinin grad.
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije, a najveći vrh prostire se na 1534 metara nadmorske visine, koji je poznat i kao Jerinin grad.
Od trenutka krštenja pa sve do poslednjeg dana, reči Simvola vere prate čoveka na njegovom duhovnom putu, podsećajući ga na najdublje istine vere i obećanje večnog života u Carstvu nebeskom.
Jednostavna, mirisna poslastica koju je mati Atanasija iz manastira Rukumija godinama čuvala – spoj molitve, vina i meda koji daje posebnu radost postu.