Ovaj sveti dan podseća nas na snagu vere i ljubavi. Ujedinjuje nas u molitvi i zahvalnosti za dar života i spasenja.
Rođenje Presvete Bogorodice, poznatije u srpskom narodu kao Mala Gospojina, praznik je ispunjen radošću i duhovnim smirenjem. Srpska pravoslavna crkva ga proslavlja 21. septembra, uz poziv da se osvrnemo na život i čudesa koja su pratila Presvetu Djevu Mariju, njeno rođenje i značaj koji nosi za čitavo čovečanstvo.
Sveta Djeva Marija, kako nas uči crkvena tradicija, rodi se od starih roditelja, Joakima i Ane. Ovaj blagosloveni par, dolazeći iz plemena Davidova i roda Aronova, bio je okovan tugom zbog svoje bespolnosti. Skrušenih srca molili su se Bogu, nadajući se da će im darovati potomstvo. Njihova molitva nije ostala neuslišena, te je, poput Avrama i Sare, Bog svemogući u njihov život doneo radosnu vest.
Kada su dobili ćerku Mariju, nije to bila obična devojka, već ona koja će postati Hram Duha Svetoga, oltar Boga živoga i izvor radosti za čitavo ljudsko rodo. Njihovo srce, koje je nosilo breme postiđenosti, sada se ispunilo večnom radošću. Marija, blagoslovena među ženama, postala je simbol čistoće, poniznosti i Božije milosti, oličena u svakom od nas, a njeno ime postalo je sinonim za nadu i spasenje.
printscreen/spc
Ikona Rođenje Presvete Bogorodice
Rođena u Nazaretu, blaga i ponizna, Marija je već u svom ranom uzrastu bila posvećena Bogu, a tri godine kasnije odvedena je u hram Jerusalimski, gde je rasla u svetlosti Božijoj. Njena sudbina, predodređena da postane Bogorodica, ispunila se kada je čula blagovest svetog Arhangela Gavrila o dolasku Spasitelja iz njenog devičanskog tela. Ova blagovest, koju je s ljubavlju i poslušnošću prihvatila, postala je temelj naše vere i večni izvor nade za sve nas.
Na ovaj sveti dan, praznik posvećen Bogorodici, pozivamo se na njen primer ljubavi, poniznosti i predanosti Bogu. Kao vernici, okupljamo se u hramovima, zajedno se molimo i zahvaljujemo za dar koji je Presveta Bogorodica donela svetu. A u svojim domovima, uz radost, uzdižemo molitve Majci Hrista Spasitelja. Njena prisutnost u našim životima svetionik je koji nas vodi kroz tamu, podsećajući nas na snagu vere i moć ljubavi koja prevazilazi sve prepreke.
Neka nas ovaj praznik podstakne da u svojim srcima negujemo duhovnost, blagodarnost i ljubav prema bližnjima, baš kao što je to činila prečista Majka. Rođenje Presvete Bogorodice neka bude dan radosti i ponovnog posvećenja našeg života Bogu.
Sveti Nikolaj Velimirović nam ukazuje na to kako kroz primer Majke Božje vidimo da svakodnevna molitva i oslanjanje na Božju milost vode ka smirenju duše i pripremi za večni život, čak i pred najtežim iskušenjima.
Dok je Parohijski dom u plamenu nestajao, čudom je sačuvana ikona Majke Božje. Vernici su se okupili oko ovog svetog znaka, podsećajući nas da milost i vera nadilaze svaku tragediju.
Sanija Ahmeti demonstrira antistres tehnike, skrnavivši hrišćansku svetinju, a njen čin svetogrđa šokirao je vernike koji se pitaju da li je ova "rekreativna" aktivnost "pomen" patnjama Srba na Kosovu i Metohiji.
Rođenje Presvete Bogorodice jedan je od najvećih praznika u pravoslavlju, i zato ovaj dan treba dočekati dostojno, uz iskrene molitve, tražeći duhovnu snagu i mir.
Bivši državni tužilac Arizone i novoimenovani ambasador SAD u Srbiji primio je blagoslov episkopa losanđeleskog i zapadnoameričkog pred početak diplomatske misije – emotivan susret u Finiksu ispunjen duhovnim i narodnim jedinstvom.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
U stihovima Vladike Nikolaja koje je posvetio rođenju Marije Djeve, otkrivamo duboku ljubav Božiju i čuda koja prevazilaze ljudska očekivanja, dok se kroz vekove ovaj sveti dan pojavljuje kao svetlost u tami, pozivajući sve vernike da se okrenu veri i potraže utehu u beskrajnoj milosti Svevišnjeg.
Reakcija poslanika Nikosa Papadopoulosa na izložbu koja je, kako tvrdi, uvredila pravoslavnu veru, pokrenula je duboku diskusiju o granicama umetnosti i poštovanju svetih vrednosti. Reagovao i mitropolit Jeronim.
U duhu praznika kojim slavimo sećanje na prvi susret Boga i čoveka, portal religija.rs korisnicima omogućava novi način praćenja najnovijih duhovnih sadržaja, pouka i bogoslužbenih informacija, još bliže vernicima i ljubiteljima duhovnosti.
Jedna od najpoštovanijih pravoslavnih ikona, koja se slavi 7. februara, vekovima svedoči o milosti Majke Božje, a priče o njenoj čudotvornoj moći ne prestaju da inspirišu verne.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.