Ovaj sveti dan podseća nas na snagu vere i ljubavi. Ujedinjuje nas u molitvi i zahvalnosti za dar života i spasenja.
Rođenje Presvete Bogorodice, poznatije u srpskom narodu kao Mala Gospojina, praznik je ispunjen radošću i duhovnim smirenjem. Srpska pravoslavna crkva ga proslavlja 21. septembra, uz poziv da se osvrnemo na život i čudesa koja su pratila Presvetu Djevu Mariju, njeno rođenje i značaj koji nosi za čitavo čovečanstvo.
Sveta Djeva Marija, kako nas uči crkvena tradicija, rodi se od starih roditelja, Joakima i Ane. Ovaj blagosloveni par, dolazeći iz plemena Davidova i roda Aronova, bio je okovan tugom zbog svoje bespolnosti. Skrušenih srca molili su se Bogu, nadajući se da će im darovati potomstvo. Njihova molitva nije ostala neuslišena, te je, poput Avrama i Sare, Bog svemogući u njihov život doneo radosnu vest.
Kada su dobili ćerku Mariju, nije to bila obična devojka, već ona koja će postati Hram Duha Svetoga, oltar Boga živoga i izvor radosti za čitavo ljudsko rodo. Njihovo srce, koje je nosilo breme postiđenosti, sada se ispunilo večnom radošću. Marija, blagoslovena među ženama, postala je simbol čistoće, poniznosti i Božije milosti, oličena u svakom od nas, a njeno ime postalo je sinonim za nadu i spasenje.
printscreen/spc
Ikona Rođenje Presvete Bogorodice
Rođena u Nazaretu, blaga i ponizna, Marija je već u svom ranom uzrastu bila posvećena Bogu, a tri godine kasnije odvedena je u hram Jerusalimski, gde je rasla u svetlosti Božijoj. Njena sudbina, predodređena da postane Bogorodica, ispunila se kada je čula blagovest svetog Arhangela Gavrila o dolasku Spasitelja iz njenog devičanskog tela. Ova blagovest, koju je s ljubavlju i poslušnošću prihvatila, postala je temelj naše vere i večni izvor nade za sve nas.
Na ovaj sveti dan, praznik posvećen Bogorodici, pozivamo se na njen primer ljubavi, poniznosti i predanosti Bogu. Kao vernici, okupljamo se u hramovima, zajedno se molimo i zahvaljujemo za dar koji je Presveta Bogorodica donela svetu. A u svojim domovima, uz radost, uzdižemo molitve Majci Hrista Spasitelja. Njena prisutnost u našim životima svetionik je koji nas vodi kroz tamu, podsećajući nas na snagu vere i moć ljubavi koja prevazilazi sve prepreke.
Neka nas ovaj praznik podstakne da u svojim srcima negujemo duhovnost, blagodarnost i ljubav prema bližnjima, baš kao što je to činila prečista Majka. Rođenje Presvete Bogorodice neka bude dan radosti i ponovnog posvećenja našeg života Bogu.
Sveti Nikolaj Velimirović nam ukazuje na to kako kroz primer Majke Božje vidimo da svakodnevna molitva i oslanjanje na Božju milost vode ka smirenju duše i pripremi za večni život, čak i pred najtežim iskušenjima.
Dok je Parohijski dom u plamenu nestajao, čudom je sačuvana ikona Majke Božje. Vernici su se okupili oko ovog svetog znaka, podsećajući nas da milost i vera nadilaze svaku tragediju.
Sanija Ahmeti demonstrira antistres tehnike, skrnavivši hrišćansku svetinju, a njen čin svetogrđa šokirao je vernike koji se pitaju da li je ova "rekreativna" aktivnost "pomen" patnjama Srba na Kosovu i Metohiji.
Rođenje Presvete Bogorodice jedan je od najvećih praznika u pravoslavlju, i zato ovaj dan treba dočekati dostojno, uz iskrene molitve, tražeći duhovnu snagu i mir.
U Hramu Vaskrsenja raspravljalo se o ograničenju pristupa hodočasnicima tokom silaska Svetog Ognja, kadrovskim promenama na svetim mestima i sve većim izazovima koje donosi rat u Svetoj zemlji.
Kako je naglasio, to se pre svega može postići ulaganjem u porodicu, zasnovanu na stabilnoj zajednici između muškarca i žene, "malo, ali pravo društvo, a pre svega građansko društvo".
Eparhija budimljansko-nikšićka uzdignuta na status Mitropolije budimljansko-nikšićke i tu odluku je donio Sabor Srpske pravoslavne crkve na redovnom majskom zasedanju.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U stihovima Vladike Nikolaja koje je posvetio rođenju Marije Djeve, otkrivamo duboku ljubav Božiju i čuda koja prevazilaze ljudska očekivanja, dok se kroz vekove ovaj sveti dan pojavljuje kao svetlost u tami, pozivajući sve vernike da se okrenu veri i potraže utehu u beskrajnoj milosti Svevišnjeg.
Njeno poslednje pojavljivanje u Novom zavetu beleži se na dan Pedesetnice, kada je bila među apostolima prilikom silaska Duha Svetoga – događaja koji se smatra rođenjem hrišćanske crkve.
Zašto je praznik Blagovesti najveća blaga vest koju je Gospod doneo ljudima? Danas se otkriva najuzvišenija tajna Božijeg plana - kako Gospod, večni i besprekorni, postaje čovek i donosi večni život, pravdu i svetlost, otkrivajući sudbinu svakog ljudskog bića.
Reakcija poslanika Nikosa Papadopoulosa na izložbu koja je, kako tvrdi, uvredila pravoslavnu veru, pokrenula je duboku diskusiju o granicama umetnosti i poštovanju svetih vrednosti. Reagovao i mitropolit Jeronim.
Oni su bili muž i žena, koji su dvadeset dana nakon venčanja, za vreme vladavine Dioklecijana, izvedeni pred sud, pred tivaidskog namesnika Ariana, zbog hrišćanske vere.
Razni su zapisi u crkvenim knjigama Manastira Ostrog, koji beleže brojna izlečenja i čuda, koja se pripisuju delovanju sveca pred čijim moštima se unesrećeni mole.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Tokom posete manastiru u Suroti, Elena Georgiadou zabeležila je neobjašnjivu svetlost iznad groba jednog od najvoljenijih svetitelja našeg vremena. Njena objava na društvenoj mreži rasplamsala je veru i izazvala snažne emocije među pravoslavnim vernicima.