U besedi na Malu Gospojinu, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o prolaznosti sveta i večnosti koju može darovati samo Bog.
Na praznik Rođenja Presvete Bogorodice – Malu Gospojinu, patrijarh srpski Porfirije služio je svetu liturgiju u manastiru Rajinovac kraj Beograda, drevnoj svetinji podignutoj pre pet vekova pored izvora lekovite vode. U pratnji Svetejšeg bio je i episkop ljipanski Dositej, dok su domaćini – arhimandrit Serafim i bratstvo manastira – zajedno sa mnogobrojnim vernicima dočekali poglavara Srpske pravoslavne crkve u porti ove znamenite obitelji.
Foto: SPC
Porma manastira Rajinoviac
Svečana Patrijaraška liturgija održana je u hramu u kome se čuva čudotvorna ikona Majke Božje, kojoj već vekovima pritiču vernici iz svih krajeva u potrazi za utehom i isceljenjem.
Poruka patrijarha Porfirija o večnosti i prolaznosti sveta
U besedi nadahnutom Jevanđeljem, Patrijarh Porfirije podsetio je da je čovekova najdublja potreba – potreba za večnim životom i večnim postojanjem.
– To je glad, žeđ i potreba za večnošću, za večnim životom, za večnim postojanjem, a sve oko nas, bilo gde da bacimo svoj pogled, uverava nas da je jedina konstanta, jedino što je sigurno, prolaznost – rekao je Patrijarh, naglasivši da ni umetnost, ni nauka, ni ljudska mudrost ne mogu da pokidaju okove vremena i prostora.
– Samo Onaj koji je došao iz dubine večnosti može nas uvesti u večnost. Samo Onaj koji je došao iz Carstva Božjeg može nas uvesti u Carstvo Božje – poručio je patrijarh.
Foto: SPC
Beseda patrijarha Porfirija u manastiru Rajinovac na Malu Gospojinu
"Mali Božić" - značaj Rođenja Presvete Bogorodice
Patrijarh je podsetio da je praznik Male Gospojine početak spasenja, jer bez rođenja Presvete Bogorodice ne bi bilo ni Hristovog rođenja.
– Zato Njeno Rođenje možemo nazvati, kako veli Sveti ava Justin Ćelijski, Malim Božićem. Otuda je Njeno Rođenje i mali Vaskrs, i malo Vaznesenje, i mala Pedesetnica, i mali Rođendan Crkve. I naš mali rođendan u Hristu jeste Rođenje Presvete Bogorodice na kojoj se već kroz Njeno Rođenje pokazala blagodat Božja – naglasio je patrijarh Porfirije.
U bogosluženju su, uz patrijarha i episkopa Dositeja, sasluživali arhimandriti Stefan i Serafim, protojerej-stavrofor Marinko Radmilo, jeromonah Andrej, protođakoni Dragan Radić i Radomir Vrućinić i đakon Vasilije Perić.
Rajinovac - svetinja podignuta na krvi nevino postradalog
Rajinovac je podignut u 16. veku na mestu gde je, prema predanju, mladić Rajko ubijen iz zasede od strane sinova svoga gazde. Da bi okajao greh svojih potomaka, gazda je podigao crkvu Rajinim novcem, te je svetinja dobila ime koje nosi i danas.
Manastir je kroz vekove bio utočište naroda begaljičkog kraja – mesto molitve, utehe i narodnog sabranja. U njegovom letopisu zabeleženo je da su u Rajinovcu 1791. godine bile prenesene mošti Svetog Stefana Prvovenčanog, a u prvoj polovini 18. veka pominje se i manastirska škola.
Danas, pored čudotvorne ikone i izvora lekovite vode, Rajinovac čuva i grobove značajnih ličnosti srpske istorije i kulture, među kojima su obor-knez Stevan Andrejić Palalija, postradao tokom Seče knezova 1804. godine, i filmski scenarista i reditelj Gordan Mihić.
Preporuke sa društvenih mreža i pojedinih portala unose zabunu među pravoslavne vernike, namećući katoličku molitvu koja nikada nije bila deo pravoslavnog predanja.
Umesto uobičajenih čestitki, praznik Rođenje Presvete Bogorodice nas podseća da je najlepši poklon Majci Božjoj naša molitva, dobro delo i ljubav prema bližnjem – jer upravo kroz smirenje i zajedništvo sa Bogom vernik otkriva pravu suštinu prazničnih dana.
U bogatoj riznici duhovnog nasleđa, ava Justin Popović ostavio je svoj zapis o Rođenju Presvete Bogorodice, prazniku koji donosi neizmernu radost, spasava dušu i podseća nas na početak spasenja celog sveta.
Verni narod, sabran u svetinju pored Golupca, slavi čudotvornu ikonu Bogorodice Kurske koja vekovima donosi zaštitu bolesnima i potomstvo bezdetnima, nastavljajući da obasjava živote onih koji joj pristupaju sa verom.
Dok se rasprave najčešće vode oko marama i kapa, sveštenik pri hramu Svetog Ilije na Mirijevu objašnjava zašto upadljiva garderoba, neprimerene boje i zanemarivanje crkvenog bontona mnogo češće dovode do opomena u hramu.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
U stihovima Vladike Nikolaja koje je posvetio rođenju Marije Djeve, otkrivamo duboku ljubav Božiju i čuda koja prevazilaze ljudska očekivanja, dok se kroz vekove ovaj sveti dan pojavljuje kao svetlost u tami, pozivajući sve vernike da se okrenu veri i potraže utehu u beskrajnoj milosti Svevišnjeg.
Nakon godina nejasnih sudskih upisa i institucionalnih borbi, federalni sud priznao je istorijsko vlasništvo nad Sabornom crkvom Presvete Bogorodice, što se tumači kao važan signal za rešavanje i drugih otvorenih imovinskih pitanja SPC u BiH.
Na liturgiji u hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Mladenovcu, mitropolit šumadijski govorio o borbi sa strastima, smislu posta i pokajanju kao ličnom preokretu, a ne spoljašnjoj navici.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
U besedi za sredu Sedmice Bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički vraća pogled na mesto gde se život ne produžava strahom i brigom, već smirenjem.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Timoteja po starom kalendaru i Svetog Isidora Peluzijskog po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Andriju, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.