Verni narod, sabran u svetinju pored Golupca, slavi čudotvornu ikonu Bogorodice Kurske koja vekovima donosi zaštitu bolesnima i potomstvo bezdetnima, nastavljajući da obasjava živote onih koji joj pristupaju sa verom.
Na Malu Gospojinu, već godinama u manastir Tumane tradicionalno se slivaju reke vernog naroda iz svih krajeva, da bi se poklonili čudotvornoj ikoni Bogorodice Kurske, pred kojom su mnogobrojni, po sopstvenom svedočenju, dobili isceljenje i blagoslov koji im je osvetlio život. Ove nedelje, 21. septembra 2025. godine, u manastiru Tumane, svetinji smeštenoj u blizini Golupca, praznik je svečaniji i radosniji nego prethodnih godina, jer se proslavlja značajan jubilej – 90 godina od dolaska čudotvorne ikone Bogorodice Kurske. Ovu ikonu, staru oko četiri veka, doneli su u Srbiju 1935. godine ruski monasi i od tada se čuva u manastiru, zajedno sa moštima Svetih Zosima i Jakova.
Duhovna tradicija
Proslava je počela u 8:30 časova Svetom liturgijom, nakon čega je usledio moleban, osvećenje vode, litija i kropljenje vernog naroda. U čast Presvete Bogorodice, prisutnima su podeljeni osvećeni listići lovora i masline, kao i latice belih i crvenih ruža.
Poruka igumana Tumana
Arhimandrit Dimitrije Plećević, iguman manastira Tumane, pozvao je sve vernike, posebno bračne parove bez potomstva i roditelje dece koja boluju, da se okupe u zajedničkoj molitvi. –Ova ikona je najveća svetinja manastira i jedna od najvažnijih svetinja Srpske pravoslavne crkve, koja je tokom svog boravka u Rusiji i Srbiji pokazala brojna čudesa i znamenja– istakao je otac Dimitrije.
Manastir Tumane
Ikona Bogorodice Kurske u rukama igumana tumanskog Dimitrija
Čudotvorna moć ikone Bogorodice Kurske
Veruje se da je ikona Bogorodice Kurske stara oko četiri veka i da je tokom svoje istorije pokazala brojna čudesa. Tri puta je sama sebe spasila od požara, isceljuje bolesne, daruje potomstvo nerotkinjama, teši i okrepljuje sve koji joj sa verom prilaze.
Ovaj jubilej nije samo duhovni događaj, već i prilika za okupljanje vernog naroda iz svih krajeva Srbije i dijaspore, koji su došli da odaju počast ovoj čudotvornoj ikoni i da se pomole za svoje potrebe i želje.
Manastir Tumane, sa svojom bogatom istorijom i duhovnom tradicijom, nastavlja da bude svetionik vere i nade za sve vernike koji mu prilaze sa verom i poverenjem.
Na ovom sabranju mitropolit Ignatije služio liturgiju, uručio odlikovanja i pozvao vernike da se sabiraju u svojim parohijskim hramovima, podsećajući da samo Gospod daruje život večni.
Delo arhimandrita Dimitrija „Ona nikada ne spava – Tumanska krasnica“, nastalo u čast 90 godina čudotvorne ikone Tumanske Bogorodice, deo je humanitarne akcije „Jedna knjiga – jedan obrok“
U svetinji pored Golupca, 21. septembra sabraće se verni iz svih krajeva Srbije i dijaspore da obeleže 90 godina od kada su ovu čudotvornu relikviju ruski monasi doneli u Srbiju.
Odluka lokalnih islamskih zajednica da proslavu svog praznika prilagode danu žalosti u Gruziji pokazuje međureligijsko poštovanje i solidarnost u zemlji gde muslimani čine značajan deo stanovništva.
Arhiepiskop sumski Nikodim tvrdi da je telo patrijarha Filareta premešteno protivno njegovoj poslednjoj volji, dok dve crkvene strukture ulaze u otvoren sukob oko opela i mesta sahrane.
Ovaj običaj duboko je ukorenjen u narodnoj tradiciji, pa se mladenci daruju, dočekuju prijatelje i porodicu, simbolično pokazujući gostoprimstvo, ljubav i zajedništvo koje tek treba da raste i sazreva.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U redovima za pričešže čekalo se više od sat vremena, vernici su dobili blagoslov i poruku igumana Dimitrija da je Tumane postalo duhovna bašta u vremenu smutnje i otuđenosti.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.
Jevanđeljska poruka otkriva šta čovek zaista može da izgubi dok juri za prolaznim stvarima, a snažna pouka iz svakodnevnog života upozorava koliko odlaganje duhovnog buđenja može biti kobno.
Od rimskog vojnika koji je postao svetac do imperija i vođa koji su u njemu tražili moć - trag ove svetinje vodi od Jerusalima do Beča, Vatikana i Jermenije, dok nauka još nije dala poslednju reč.
Susreti sa srpskim svetinjama i razgovori sa monaštvom pokreću lične odluke koje prevazilaze vojnu misiju – jedan od njih već se priprema za krštenje u manastiru Draganac.
U nekoliko pažljivo biranih rečenica otvoren je prostor za razumevanje i priznanje duhovnog truda. Istovremeno, podseća se da poštovanje ne poznaje granice među ljudima.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dodatni razlog zašto ovaj praznik ne treba posmatrati kao povod za gozbu i veselje je što on uvek pada u vreme posta, kada Crkva izričito zabranjuje sve skupove ovakve vrste.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetih četrdeset mučenika sevastijskih po starom i Svetog Vasilija Ankarskog po novom kalendaru. Katolici slave Svetu Leu Rimsku, muslimani obeležavaju treći dan Bajrama, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
U trenucima kada čovek ostaje bez unutrašnjeg oslonca, reči shiarhimandrita Joanikija podsećaju na snagu koja deluje neprimetno - tiho sabira, leči i dopire dalje nego što možemo da sagledamo.