OVO OBAVEZNO URADITE AKO ČESTO SANJATE BLIŽNJE KOJI SU SE UPOKOJILI! Otac Dragan sve objasnio
Sećanje na upokojene prirodan je deo života i vere.
U stihovima Vladike Nikolaja koje je posvetio rođenju Marije Djeve, otkrivamo duboku ljubav Božiju i čuda koja prevazilaze ljudska očekivanja, dok se kroz vekove ovaj sveti dan pojavljuje kao svetlost u tami, pozivajući sve vernike da se okrenu veri i potraže utehu u beskrajnoj milosti Svevišnjeg.
Na praznik Rođenja Presvete Bogorodice, Crkva se raduje velikoj tajni božanskog plana za spasenje čovečanstva, jer ovo sveto događanje označava početak ispunjenja proroštava i dolazak one koja će postati Majka Gospoda našeg Isusa Hrista. Kroz vekove, ovaj praznik je bio izvor utehe i nade za sve one koji tragaju za Božjom milošću, podsećajući nas na čuda Božije ljubavi i sile koje prevazilaze ljudske zakone i očekivanja.
Vladika Nikolaj Velimirović, srpski svetitelj, prosvetitelj i pisac, opevao je ovo čudesno rođenje kroz pesmu koja dotiče srce svakog vernika. Njegovi stihovi nas vode u svet duhovne radosti i vere u svemoć Božiju:
“Veseli se nerotkinjo,
Veseli se, stara Ano!
Ti ćeš začet’ i roditi
Čedo čudno, izabrano.
Kao negda stara Sara,
Kao majka Sampsonova,
Kao majka Samujlova,
Kao majka Jovanova –
Slavnija ćeš od svih biti,
Jer ćeš rodit’ od bedara
Divnu devu, jedinstvenu,
Divnu majku Višnjeg cara.
Veseli se, Joakime,
Oče majke neviđene,
Koju Tvorac želi slavom
Neviđenom da odene.
Zakon gubi svoju silu
Kad Bog hoće i gde hoće,
Ko će s Bogom da se pravda,
Da se pravda s Bogom – ko će?
Ne po ćudi no po ljub’vi
Bog zakone menja Svoje,
Pred ljubavlju svi zakoni
Stoje k’o da ne postoje.
Kad gladuju ljudi – Gospod
Suhu njivu čini rodnom,
Zbog duhovne gladi sveta
Nerotkinju čini plodnom.
Na spasenje ljudi Gospod
Sve najbolje ustrojava.
Zato cela Crkva svetih
Kliče Njemu: slava! slava!”
Ovi stihovi vladike Nikolaja ne samo da osvetljavaju značaj rođenja Presvete Bogorodice, već i duboku tajnu Božije ljubavi prema čovečanstvu. U ovom svetom događaju ogledamo se u veri, gde Božija volja nadmašuje ograničenja prirodnih zakona, otkrivajući da je sve moguće u ljubavi Božijoj. Rođenje Bogorodice postaje svetlost nade i početak puta spasenja, a njena majčinska briga ostaje uz nas kroz vekove, štiteći i vodeći sve koji u Gospoda veruju.

Veličanstveno sabranje svetinje pored Golupca obeležilo je 90 godina od dolaska čudotvorne ikone Bogorodice Kurske u Srbiju.
U besedi na Malu Gospojinu, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o prolaznosti sveta i večnosti koju može darovati samo Bog.
U bogatoj riznici duhovnog nasleđa, ava Justin Popović ostavio je svoj zapis o Rođenju Presvete Bogorodice, prazniku koji donosi neizmernu radost, spasava dušu i podseća nas na početak spasenja celog sveta.
Umesto uobičajenih čestitki, praznik Rođenje Presvete Bogorodice nas podseća da je najlepši poklon Majci Božjoj naša molitva, dobro delo i ljubav prema bližnjem – jer upravo kroz smirenje i zajedništvo sa Bogom vernik otkriva pravu suštinu prazničnih dana.
Sećanje na upokojene prirodan je deo života i vere.
Pravoslavna vera nas uči da krst koji nosimo nije samo spoljašnje stradanje, već i unutrašnja borba da sačuvamo dobrotu i milosrđe čak i onda kada smo povređeni.
Kako geopolitička napetost raste, starci sa Svete gore upozoravaju da današnji događaji odjekuju proroštvima Svetog Kozme, Svetog Pajsija i Svetog Porfirija, pozivajući vernike na budnost i nadu.
U jeku međunarodnih tenzija i poremećaja u avio-saobraćaju, hiljade vernika i crkvene delegacije iz Evrope i Bliskog istoka dolaze 22. marta 2026. godine da odaju počast blaženopočivšem vođi Gruzijske crkve.
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju 42 mučenika iz Amoreje po starom po novom i svete mučenike Hrizanta i Dariju po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Josipa, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Od razgovora sa ocem do vizije neba i Zemlje - ajeti 6:74-75 otkrivaju moć vere, hrabrosti i unutrašnjeg preispitivanja.
Otac Arsenije objašnjava kako protivprirodni izbori i nemoral svakodnevno iscrpljuju našu snagu i ugrožavaju budućnost čitavog naroda