OVA ZAMKA ČOVEKA VODI U ZABLUDE: Nikodim Svetogorac jasno upozorava šta nas neprimetno udaljava od istine
Jedna pouka Svetog Nikodima Agiorita otkriva kako preobilje informacija može postati prepreka jasnom viđenju stvarnosti.
U stihovima Vladike Nikolaja koje je posvetio rođenju Marije Djeve, otkrivamo duboku ljubav Božiju i čuda koja prevazilaze ljudska očekivanja, dok se kroz vekove ovaj sveti dan pojavljuje kao svetlost u tami, pozivajući sve vernike da se okrenu veri i potraže utehu u beskrajnoj milosti Svevišnjeg.
Na praznik Rođenja Presvete Bogorodice, Crkva se raduje velikoj tajni božanskog plana za spasenje čovečanstva, jer ovo sveto događanje označava početak ispunjenja proroštava i dolazak one koja će postati Majka Gospoda našeg Isusa Hrista. Kroz vekove, ovaj praznik je bio izvor utehe i nade za sve one koji tragaju za Božjom milošću, podsećajući nas na čuda Božije ljubavi i sile koje prevazilaze ljudske zakone i očekivanja.
Vladika Nikolaj Velimirović, srpski svetitelj, prosvetitelj i pisac, opevao je ovo čudesno rođenje kroz pesmu koja dotiče srce svakog vernika. Njegovi stihovi nas vode u svet duhovne radosti i vere u svemoć Božiju:
“Veseli se nerotkinjo,
Veseli se, stara Ano!
Ti ćeš začet’ i roditi
Čedo čudno, izabrano.
Kao negda stara Sara,
Kao majka Sampsonova,
Kao majka Samujlova,
Kao majka Jovanova –
Slavnija ćeš od svih biti,
Jer ćeš rodit’ od bedara
Divnu devu, jedinstvenu,
Divnu majku Višnjeg cara.
Veseli se, Joakime,
Oče majke neviđene,
Koju Tvorac želi slavom
Neviđenom da odene.
Zakon gubi svoju silu
Kad Bog hoće i gde hoće,
Ko će s Bogom da se pravda,
Da se pravda s Bogom – ko će?
Ne po ćudi no po ljub’vi
Bog zakone menja Svoje,
Pred ljubavlju svi zakoni
Stoje k’o da ne postoje.
Kad gladuju ljudi – Gospod
Suhu njivu čini rodnom,
Zbog duhovne gladi sveta
Nerotkinju čini plodnom.
Na spasenje ljudi Gospod
Sve najbolje ustrojava.
Zato cela Crkva svetih
Kliče Njemu: slava! slava!”
Ovi stihovi vladike Nikolaja ne samo da osvetljavaju značaj rođenja Presvete Bogorodice, već i duboku tajnu Božije ljubavi prema čovečanstvu. U ovom svetom događaju ogledamo se u veri, gde Božija volja nadmašuje ograničenja prirodnih zakona, otkrivajući da je sve moguće u ljubavi Božijoj. Rođenje Bogorodice postaje svetlost nade i početak puta spasenja, a njena majčinska briga ostaje uz nas kroz vekove, štiteći i vodeći sve koji u Gospoda veruju.

Veličanstveno sabranje svetinje pored Golupca obeležilo je 90 godina od dolaska čudotvorne ikone Bogorodice Kurske u Srbiju.
U besedi na Malu Gospojinu, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o prolaznosti sveta i večnosti koju može darovati samo Bog.
U bogatoj riznici duhovnog nasleđa, ava Justin Popović ostavio je svoj zapis o Rođenju Presvete Bogorodice, prazniku koji donosi neizmernu radost, spasava dušu i podseća nas na početak spasenja celog sveta.
Umesto uobičajenih čestitki, praznik Rođenje Presvete Bogorodice nas podseća da je najlepši poklon Majci Božjoj naša molitva, dobro delo i ljubav prema bližnjem – jer upravo kroz smirenje i zajedništvo sa Bogom vernik otkriva pravu suštinu prazničnih dana.
Jedna pouka Svetog Nikodima Agiorita otkriva kako preobilje informacija može postati prepreka jasnom viđenju stvarnosti.
Fotografije građanske ceremonije sklapanja istopolnog partnerstva ispred pravoslavne svetinje otvorila je pitanja o statusu manastira, njegovoj komercijalnoj upotrebi i odnosu verske tradicije i turističkog biznisa na Kipru.
Veliki ruski svetitelj na jednostavan način osvetljava tešku istinu: sve što se meri slavom i bogatstvom gubi smisao pred delima učinjenim drugome.
Kada dođu bolest, gubitak, strah ili potpuni osećaj bezizlaza, svi postaju vernici.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
Bakina sveska otkriva recept koji se priprema za manje od sat vremena, savršen za nedeljna okupljanja i neočekivane goste koji dolaze baš kada kuća najlepše miriše.
Kada dođu bolest, gubitak, strah ili potpuni osećaj bezizlaza, svi postaju vernici.
U jednoj od svojih pouka Svetogorac otkriva gde počinje gubitak unutrašnjeg mira i zašto se upravo tu krije prekretnica između rasutosti i molitvenog spokojstva.