Rođenje Presvete Bogorodice jedan je od najvećih praznika u pravoslavlju, i zato ovaj dan treba dočekati dostojno, uz iskrene molitve, tražeći duhovnu snagu i mir.
Jedan od najvažnijih praznika u pravoslavnom kalendaru, Rođenje Presvete Bogorodice u srpskom narodu poznatiji kao Mala Gospojima, poziva nas na molitvu i pokajanje, kroz koje nalazimo mir i blagostanje. Ovaj dan, posvećen Bogorodici, Majci Spasitelja sveta, pruža priliku svakom verniku da oseti snagu i milost koje dolaze kroz molitvu i posvećenost veri.
O značaju ovog praznika, Sveti Jovan Damaskin zapisao je:
„Rađa se ona u domu Joakimovom, koji je bio kod Ovčijih vrata i biva privedena u hram. Potom je, posadivši se u domu Božijem i hranivši se Duhom Svetim kao maslina prepuna roda, postala sasud svake vrline, odvajajući svoj um od svake žitejske i telesne želje, čuvajući tako, skupa sa telom i svoju dušu devstvenom, kao što je valjalo da čini, pošto je trebalo da prihvati u svoje krilo Boga, jer Bog, pošto je svet, u svetima počiva. Tako ona, dakle, gaji svetost i pokazuje se svetim i čudesnim hramom, dostojnim višnjega Boga.“
Shutterstock
Ikona Presvete Bogorodice
Ove reči osvetljavaju svetost i čudesnu prirodu Bogorodice, kao posrednice između Boga i čovečanstva, koja u sebi nosi blagodat i večnu svetlost. U duhu ovog svetog dana, vera i molitva postaju naši vodiči kroz životne izazove, a upravo je molitva Bogorodici neprocenjiva podrška na tom putu:
Molitva Presvetoj Bogorodici:
"Bogorodice Djevo, raduj se blagodatna Marijo, Gospod je s tobom; blagoslovena si među ženama i blagosloven je plod utrobe tvoje, jer si rodila Spasitelja duša naših.
Slava Ocu i Sinu i Svetome Duhu, sada i uvek i u vekove vekova, Amin.
Gospode Isuse Hriste, Sine Božiji, radi molitava prečiste tvoje Matere, prepodobnih i bogonosnih otaca naših i svih svetih, spasi me grešnoga, Amin."
Shutterstock
Ikona Presvete Bogorodice
Uz molitvu, vernici na Malu Gospojinu pevaju i Tropar Rođenja Presvete Bogorodice, kroz koji se izražava radost i nada u spasenje:
Tropar Rođenja Presvete Bogorodice:
„Tvoje rođenje, Bogorodice Djevo, objavi radost celoj vaseljeni, jer iz tebe zasija Sunce pravde, Hristos Bog naš, koji razrušivši praroditeljsku kletvu dade blagoslov, a uništivši smrt, darova nam život večni.“
Ova crkvena himna, ispunjena nadom i zahvalnošću, podseća nas na večnu radost koju donosi Hristovo prisustvo kroz Bogorodicu. Na praznik Rođenja Presvete Bogorodice, iznova sagledajmo svoj život u svetlosti Božje ljubavi i blagoslova.
Zato, dočekajmo ovaj sveti dan uz molitvu i pevanje tropara, s verom da će nas Presveta Bogorodica zaštititi, donoseći blagostanje i mir u naše živote. Kada se obratimo Bogorodici, postajemo deo velike zajednice vere, i svaki vernik oseća da nikada nije sam, već pod nebeskim okriljem Majke Božje, koja nas vodi ka večnom spasenju.
Sveti Nikolaj Velimirović nam ukazuje na to kako kroz primer Majke Božje vidimo da svakodnevna molitva i oslanjanje na Božju milost vode ka smirenju duše i pripremi za večni život, čak i pred najtežim iskušenjima.
Dok je Parohijski dom u plamenu nestajao, čudom je sačuvana ikona Majke Božje. Vernici su se okupili oko ovog svetog znaka, podsećajući nas da milost i vera nadilaze svaku tragediju.
Ova molitva iz Molitvenika Srpske pravoslavne crkve pomaže da pronađete unutrašnji mir i da se duhovno osnažite kada se suočite sa svakodnevnim iskušenjima.
Sanija Ahmeti demonstrira antistres tehnike, skrnavivši hrišćansku svetinju, a njen čin svetogrđa šokirao je vernike koji se pitaju da li je ova "rekreativna" aktivnost "pomen" patnjama Srba na Kosovu i Metohiji.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Verni narod se sabrao u Hramu Svete prepodobne Paraskeve, dok je mitropolit mileševski Atanasije pozivao vernike da u kriznim vremenima jačaju u veri i predaju Gospodu svoje misli i dela.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Srpska pravoslavna crkva 26. oktobra proslavlja ovu svetiteljku, mladu devojku iz Kosovskog Pomoravlja koja je odbacila zavođenja i pretnje, hrabro branila svoju veru i podnela stradanje. Njeno postojano "ne dam veru svoju" postalo je zavet budućim pokolenjima.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.