Rođenje Presvete Bogorodice jedan je od najvećih praznika u pravoslavlju, i zato ovaj dan treba dočekati dostojno, uz iskrene molitve, tražeći duhovnu snagu i mir.
Jedan od najvažnijih praznika u pravoslavnom kalendaru, Rođenje Presvete Bogorodice u srpskom narodu poznatiji kao Mala Gospojima, poziva nas na molitvu i pokajanje, kroz koje nalazimo mir i blagostanje. Ovaj dan, posvećen Bogorodici, Majci Spasitelja sveta, pruža priliku svakom verniku da oseti snagu i milost koje dolaze kroz molitvu i posvećenost veri.
O značaju ovog praznika, Sveti Jovan Damaskin zapisao je:
„Rađa se ona u domu Joakimovom, koji je bio kod Ovčijih vrata i biva privedena u hram. Potom je, posadivši se u domu Božijem i hranivši se Duhom Svetim kao maslina prepuna roda, postala sasud svake vrline, odvajajući svoj um od svake žitejske i telesne želje, čuvajući tako, skupa sa telom i svoju dušu devstvenom, kao što je valjalo da čini, pošto je trebalo da prihvati u svoje krilo Boga, jer Bog, pošto je svet, u svetima počiva. Tako ona, dakle, gaji svetost i pokazuje se svetim i čudesnim hramom, dostojnim višnjega Boga.“
Shutterstock
Ikona Presvete Bogorodice
Ove reči osvetljavaju svetost i čudesnu prirodu Bogorodice, kao posrednice između Boga i čovečanstva, koja u sebi nosi blagodat i večnu svetlost. U duhu ovog svetog dana, vera i molitva postaju naši vodiči kroz životne izazove, a upravo je molitva Bogorodici neprocenjiva podrška na tom putu:
Molitva Presvetoj Bogorodici:
"Bogorodice Djevo, raduj se blagodatna Marijo, Gospod je s tobom; blagoslovena si među ženama i blagosloven je plod utrobe tvoje, jer si rodila Spasitelja duša naših.
Slava Ocu i Sinu i Svetome Duhu, sada i uvek i u vekove vekova, Amin.
Gospode Isuse Hriste, Sine Božiji, radi molitava prečiste tvoje Matere, prepodobnih i bogonosnih otaca naših i svih svetih, spasi me grešnoga, Amin."
Shutterstock
Ikona Presvete Bogorodice
Uz molitvu, vernici na Malu Gospojinu pevaju i Tropar Rođenja Presvete Bogorodice, kroz koji se izražava radost i nada u spasenje:
Tropar Rođenja Presvete Bogorodice:
„Tvoje rođenje, Bogorodice Djevo, objavi radost celoj vaseljeni, jer iz tebe zasija Sunce pravde, Hristos Bog naš, koji razrušivši praroditeljsku kletvu dade blagoslov, a uništivši smrt, darova nam život večni.“
Ova crkvena himna, ispunjena nadom i zahvalnošću, podseća nas na večnu radost koju donosi Hristovo prisustvo kroz Bogorodicu. Na praznik Rođenja Presvete Bogorodice, iznova sagledajmo svoj život u svetlosti Božje ljubavi i blagoslova.
Zato, dočekajmo ovaj sveti dan uz molitvu i pevanje tropara, s verom da će nas Presveta Bogorodica zaštititi, donoseći blagostanje i mir u naše živote. Kada se obratimo Bogorodici, postajemo deo velike zajednice vere, i svaki vernik oseća da nikada nije sam, već pod nebeskim okriljem Majke Božje, koja nas vodi ka večnom spasenju.
Sveti Nikolaj Velimirović nam ukazuje na to kako kroz primer Majke Božje vidimo da svakodnevna molitva i oslanjanje na Božju milost vode ka smirenju duše i pripremi za večni život, čak i pred najtežim iskušenjima.
Dok je Parohijski dom u plamenu nestajao, čudom je sačuvana ikona Majke Božje. Vernici su se okupili oko ovog svetog znaka, podsećajući nas da milost i vera nadilaze svaku tragediju.
Ova molitva iz Molitvenika Srpske pravoslavne crkve pomaže da pronađete unutrašnji mir i da se duhovno osnažite kada se suočite sa svakodnevnim iskušenjima.
Sanija Ahmeti demonstrira antistres tehnike, skrnavivši hrišćansku svetinju, a njen čin svetogrđa šokirao je vernike koji se pitaju da li je ova "rekreativna" aktivnost "pomen" patnjama Srba na Kosovu i Metohiji.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Sevastijana po starom kalendaru, a Svetu Melaniju Mlađu po novom. Katolici proslavljaju Svetog papu Silvestera I, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama prema svojim verskim običajima.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Preporuke sa društvenih mreža i pojedinih portala unose zabunu među pravoslavne vernike, namećući katoličku molitvu koja nikada nije bila deo pravoslavnog predanja.
Verni narod, sabran u svetinju pored Golupca, slavi čudotvornu ikonu Bogorodice Kurske koja vekovima donosi zaštitu bolesnima i potomstvo bezdetnima, nastavljajući da obasjava živote onih koji joj pristupaju sa verom.
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.