Rođenje Presvete Bogorodice jedan je od najvećih praznika u pravoslavlju, i zato ovaj dan treba dočekati dostojno, uz iskrene molitve, tražeći duhovnu snagu i mir.
Jedan od najvažnijih praznika u pravoslavnom kalendaru, Rođenje Presvete Bogorodice u srpskom narodu poznatiji kao Mala Gospojima, poziva nas na molitvu i pokajanje, kroz koje nalazimo mir i blagostanje. Ovaj dan, posvećen Bogorodici, Majci Spasitelja sveta, pruža priliku svakom verniku da oseti snagu i milost koje dolaze kroz molitvu i posvećenost veri.
O značaju ovog praznika, Sveti Jovan Damaskin zapisao je:
„Rađa se ona u domu Joakimovom, koji je bio kod Ovčijih vrata i biva privedena u hram. Potom je, posadivši se u domu Božijem i hranivši se Duhom Svetim kao maslina prepuna roda, postala sasud svake vrline, odvajajući svoj um od svake žitejske i telesne želje, čuvajući tako, skupa sa telom i svoju dušu devstvenom, kao što je valjalo da čini, pošto je trebalo da prihvati u svoje krilo Boga, jer Bog, pošto je svet, u svetima počiva. Tako ona, dakle, gaji svetost i pokazuje se svetim i čudesnim hramom, dostojnim višnjega Boga.“
Shutterstock
Ikona Presvete Bogorodice
Ove reči osvetljavaju svetost i čudesnu prirodu Bogorodice, kao posrednice između Boga i čovečanstva, koja u sebi nosi blagodat i večnu svetlost. U duhu ovog svetog dana, vera i molitva postaju naši vodiči kroz životne izazove, a upravo je molitva Bogorodici neprocenjiva podrška na tom putu:
Molitva Presvetoj Bogorodici:
"Bogorodice Djevo, raduj se blagodatna Marijo, Gospod je s tobom; blagoslovena si među ženama i blagosloven je plod utrobe tvoje, jer si rodila Spasitelja duša naših.
Slava Ocu i Sinu i Svetome Duhu, sada i uvek i u vekove vekova, Amin.
Gospode Isuse Hriste, Sine Božiji, radi molitava prečiste tvoje Matere, prepodobnih i bogonosnih otaca naših i svih svetih, spasi me grešnoga, Amin."
Shutterstock
Ikona Presvete Bogorodice
Uz molitvu, vernici na Malu Gospojinu pevaju i Tropar Rođenja Presvete Bogorodice, kroz koji se izražava radost i nada u spasenje:
Tropar Rođenja Presvete Bogorodice:
„Tvoje rođenje, Bogorodice Djevo, objavi radost celoj vaseljeni, jer iz tebe zasija Sunce pravde, Hristos Bog naš, koji razrušivši praroditeljsku kletvu dade blagoslov, a uništivši smrt, darova nam život večni.“
Ova crkvena himna, ispunjena nadom i zahvalnošću, podseća nas na večnu radost koju donosi Hristovo prisustvo kroz Bogorodicu. Na praznik Rođenja Presvete Bogorodice, iznova sagledajmo svoj život u svetlosti Božje ljubavi i blagoslova.
Zato, dočekajmo ovaj sveti dan uz molitvu i pevanje tropara, s verom da će nas Presveta Bogorodica zaštititi, donoseći blagostanje i mir u naše živote. Kada se obratimo Bogorodici, postajemo deo velike zajednice vere, i svaki vernik oseća da nikada nije sam, već pod nebeskim okriljem Majke Božje, koja nas vodi ka večnom spasenju.
Sveti Nikolaj Velimirović nam ukazuje na to kako kroz primer Majke Božje vidimo da svakodnevna molitva i oslanjanje na Božju milost vode ka smirenju duše i pripremi za večni život, čak i pred najtežim iskušenjima.
Dok je Parohijski dom u plamenu nestajao, čudom je sačuvana ikona Majke Božje. Vernici su se okupili oko ovog svetog znaka, podsećajući nas da milost i vera nadilaze svaku tragediju.
Ova molitva iz Molitvenika Srpske pravoslavne crkve pomaže da pronađete unutrašnji mir i da se duhovno osnažite kada se suočite sa svakodnevnim iskušenjima.
Sanija Ahmeti demonstrira antistres tehnike, skrnavivši hrišćansku svetinju, a njen čin svetogrđa šokirao je vernike koji se pitaju da li je ova "rekreativna" aktivnost "pomen" patnjama Srba na Kosovu i Metohiji.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Protojerej Aleksej Mitjušin objašnjava da li ovaj čin ima veze sa spasenjem, može li se obaviti nakon sahrane i kako vernici treba da učestvuju u molitvenom ispraćaju pokojnika.
Donosimo celu molitvu jednom od najvećih starozavetnih proroka, kome se pravoslavni vernici vekovima obraćaju tražeći pokajanje, duhovno ukrepljenje, očuvanje vere, ali i Božiju zaštitu od suše, oluja, bolesti i drugih nevolja.
Preporuke sa društvenih mreža i pojedinih portala unose zabunu među pravoslavne vernike, namećući katoličku molitvu koja nikada nije bila deo pravoslavnog predanja.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Protojerej Aleksej Mitjušin objašnjava da li ovaj čin ima veze sa spasenjem, može li se obaviti nakon sahrane i kako vernici treba da učestvuju u molitvenom ispraćaju pokojnika.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.