KAD JE ČOVEK SEBI DŽELAT VEĆI I OD NAJVEĆEG NEPRIJATELJA: Sveti Nikolaj otkriva šta dovodi do nejvećeg duševnog razaranja!
Ko se odsudno odreče Boga, i rečju i srcem, taj ne može ništa u životu učiniti, govorio je Sveti Nikolaj.
Bog ne traži savršenstvo, već iskreno srce.
U pravoslavlju, pokajanje znači duboku unutrašnju promenu – priznanje greha, iskreno žaljenje i čvrstu odluku da se čovek popravi. Nije to samo osećaj krivice, već povratak Bogu i životu u istini.
Bog ne traži savršenstvo, već iskreno srce. Pokajanje mu je neizmerno milo jer ono otvara vrata Njegove milosti. Kako je rekao Hristos: „Radost biva na nebu zbog jednog grešnika koji se kaje.“ (Lk 15,7)
Najdublji izraz pokajanja je sveta tajna ispovesti, u kojoj čovek pred sveštenikom priznaje grehe i dobija oproštaj. To je trenutak oslobađanja, nove nade i duhovnog isceljenja.
Pokajanje nije slabost – to je snaga duše da prizna grešku i krene putem dobra. I zato je u Crkvi ono izvor radosti, a ne srama.
Koliko je pokajanje veliko u očima Boga, ža života je isticao i Sveti Nikolaj Velimirović.
"Velika je radost majčina kad vidi sina popravljena. Velika je radost pastira kad nađe izgubljenu ovcu. Velika je radost žene kad nađe izgubljeni dinar. No, sve se to ne može meriti sa radošću Božjom, kad se grešnik pokaje i povrati Bogu".
Ko se odsudno odreče Boga, i rečju i srcem, taj ne može ništa u životu učiniti, govorio je Sveti Nikolaj.
Isusa je tom prilikom narod dočekao kao cara, prostirući svoje haljine i grančice drveća i noseći u rukama palmove grančice.
Nije Hristos vaskrsao da bismo mi farbali jaja, kaže otac Borislav.
Inače, i kada se porodica useli u kuću, opet se zove sveštenik i izgovara se molitva za blagodat svih ukućana.
Otac Gojko, nekadašnji rektor Cetinjske bogoslovije, podelio je lično iskustvo koje ga je, kako sam kaže, postidelo i duboko poučilo.
Snaga i moć Boga ne ogleda se samo u veličini sveta koji je stvorio, već i u tome što svakom čoveku daje priliku za novi početak - bez obzira na prošlost.
Srce pravoslavnog odnosa prema grehu jeste pokajanje.
Pravoslavna duhovnost ne negira svet, već poziva da se ne vezujemo za njega.
Od uspona u vrhu Ruske pravoslavne crkve do raščinjenja, sukoba sa patrijarhom Aleksejem II i razlaza sa mitropolitom Epifanijem, ostavio je iza sebe crkvenu mapu podela čije posledice i dalje potresaju pravoslavni svet.
Kako uče Sveti oci, nije strašan sam kraj života, već stanje duše u kojem čovek dočekuje taj trenutak.
U besedi za petak 4. sedmice velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva kako se ista izdaja Hrista ponavlja i danas, kroz svakodnevne postupke, reči i odluke koje mnogi i ne primećuju.
Optinski podvižnik objašnjava zašto neki ljudi moraju da odu od nas i kako da u tome pronađemo mir umesto gorčine.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Monahinja manastira Rukumija u knjizi „Ko posti, dušu gosti“ deli tajnu skromnog, ali izuzetno ukusnog paprikaša, koji svaki zalogaj pretvara u trenutak pažnje, topline i harmonije tokom dana posta.
U besedi za petak 4. sedmice velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva kako se ista izdaja Hrista ponavlja i danas, kroz svakodnevne postupke, reči i odluke koje mnogi i ne primećuju.
Prva tri dana meseca ševala donose posebne molitve, darove za decu i porodične gozbe koje simbolizuju zahvalnost, milosrđe i zajedništvo.