KAD JE ČOVEK SEBI DŽELAT VEĆI I OD NAJVEĆEG NEPRIJATELJA: Sveti Nikolaj otkriva šta dovodi do nejvećeg duševnog razaranja!
Ko se odsudno odreče Boga, i rečju i srcem, taj ne može ništa u životu učiniti, govorio je Sveti Nikolaj.
Bog ne traži savršenstvo, već iskreno srce.
U pravoslavlju, pokajanje znači duboku unutrašnju promenu – priznanje greha, iskreno žaljenje i čvrstu odluku da se čovek popravi. Nije to samo osećaj krivice, već povratak Bogu i životu u istini.
Bog ne traži savršenstvo, već iskreno srce. Pokajanje mu je neizmerno milo jer ono otvara vrata Njegove milosti. Kako je rekao Hristos: „Radost biva na nebu zbog jednog grešnika koji se kaje.“ (Lk 15,7)
Najdublji izraz pokajanja je sveta tajna ispovesti, u kojoj čovek pred sveštenikom priznaje grehe i dobija oproštaj. To je trenutak oslobađanja, nove nade i duhovnog isceljenja.
Pokajanje nije slabost – to je snaga duše da prizna grešku i krene putem dobra. I zato je u Crkvi ono izvor radosti, a ne srama.
Koliko je pokajanje veliko u očima Boga, ža života je isticao i Sveti Nikolaj Velimirović.
"Velika je radost majčina kad vidi sina popravljena. Velika je radost pastira kad nađe izgubljenu ovcu. Velika je radost žene kad nađe izgubljeni dinar. No, sve se to ne može meriti sa radošću Božjom, kad se grešnik pokaje i povrati Bogu".
Ko se odsudno odreče Boga, i rečju i srcem, taj ne može ništa u životu učiniti, govorio je Sveti Nikolaj.
Isusa je tom prilikom narod dočekao kao cara, prostirući svoje haljine i grančice drveća i noseći u rukama palmove grančice.
Nije Hristos vaskrsao da bismo mi farbali jaja, kaže otac Borislav.
Inače, i kada se porodica useli u kuću, opet se zove sveštenik i izgovara se molitva za blagodat svih ukućana.
Otac Gojko, nekadašnji rektor Cetinjske bogoslovije, podelio je lično iskustvo koje ga je, kako sam kaže, postidelo i duboko poučilo.
Snaga i moć Boga ne ogleda se samo u veličini sveta koji je stvorio, već i u tome što svakom čoveku daje priliku za novi početak - bez obzira na prošlost.
Srce pravoslavnog odnosa prema grehu jeste pokajanje.
Pravoslavna duhovnost ne negira svet, već poziva da se ne vezujemo za njega.
U besedi za četvrtak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva zašto bi upravo spremnost za taj susret trebalo da usmeri naše misli, savest i život dok još imamo priliku za promenu.
Otac Andrej podseća da duhovna trezvenost počinje tek kada čovek prestane da ulepšava sliku o sebi i svoje slabosti poveri Božjoj pomoći.
Posle decenija progona i zabrane vere, pravoslavni narod Đirokastre dočekao je patrijaršijskog egzarha Anastasa Janulatosa, a već sutradan u gradu je prvi put posle 25 godina služena arhijerejska liturgija.
Mnogi običaji imaju svoje mesto u tradiciji i mogu biti deo života verujućeg naroda, ali nisu svi običaji crkvene zapovesti.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Iza zavese nalazilo se najsvetije mesto drevnog Izrailja, u koje niko osim prvosveštenika nije imao pristup, a njegovo značenje vekovima kasnije dobilo je još dublji smisao u hrišćanstvu.
U duhovnom smislu, preterana usmerenost na telesno zadovoljstvo zarobljava dušu i odvraća čoveka od Boga i viših, duhovnih ciljeva.
U Tornju kod Pakraca vernici i sestrinstvo Manastira Jasenovac okupili su se na Svetoj liturgiji, dok drevna svetinja na seoskom groblju čuva svedočanstvo o viševekovnom prisustvu Srba u zapadnoj Slavoniji.