U Staroj crkvi na Baščaršiji obeležen je praznik ove ravnoapostolne svetiteljke, gde su se vernici uz molitvu poklonili svetoj relikviji.
Stara crkva na Baščaršiji obasjana je mirisom tamjana i tišinom molitve, dok su vernici pristizali da se poklone desnoj ruci Svete Tekle, velike Božje ugodnice. Dan uspomene na ravnoapostolnu svetiteljku proslavljen je 7. oktobra u molitvenom jedinstvu, ispunjenom poštovanjem prema životu i delu ove svetiteljke.
Foto: SPC
Praznik Svete Tekle u Staroj crkvi u Sarajevu
Svetu liturgiju služio je mitropolit dabrobosanski Hrizostom, uz sasluženje arhimandrita Andreja, nastojatelja manastira Svetog Georgija na Ravnoj Romaniji; protojereja-stavrofora Bogdana Stanišića, umirovljenog paroha višegradskog; protojereja-stavrofora Micjana Rađenovića, paroha visočkog; jereja Vjećeslava iz Krasnodara, predstavnika Ruske pravoslavne Crkve; protojereja Nemanje Đureinovića, starešine Saborne crkve u Sarajevu; jereja Dražena Delića, starešine crkve Svetog Vasilija Ostroškog na Veljinama; i đakona Vukote Višnjevca.
Od Antiohije, preko Srbije, do Sarajeva
Foto: SPC
Ruka Svete Tekle čuva se u bisernoj narukvnici izrađenoj u Rusiji
Desna ruka Svete Tekle, ravnoapostolne svetiteljke i prvomučenice među ženama, danas se čuva u Staroj crkvi na Baščaršiji u Sarajevu. Prema predanju, iz Antiohije je u Srbiju doneta još u 13. veku, a 1730. godine patrijarh Arsenije IV Jovanović poklonio je ovu svetinju Staroj crkvi, kao znak zahvalnosti za podršku Pećkoj patrijaršiji u teškim vremenima pod Osmanlijama.
U 19. veku, 1873. godini, u Rusiji je izrađena biserna rukavica sa narukvicom, koja danas dodatno krasi svetu ruku. Ova rukavica je deo relikvije koja se čuva u Staroj crkvi, čineći je još dragocenijom i poštovanijom za vernike.
Prisustvo vernika svih generacija stvorilo je atmosferu molitve i zahvalnosti. Poklonivši se relikviji Svete Tekle, vernici su pronalazili utehu i snagu za svoj duhovni put.
Ovaj dan podseća na neiscrpnu snagu vere i predanosti Hristu, koju je Sveta Tekla svedočeći svojim životom ostavila u srcima svih koji je poštuju. Njeno delo i danas okuplja vernike i podseća na vrednosti ljubavi, molitve i nesebične službe bližnjem, koje ostaju večni svetionici hrišćanskog života.
Velika hrišćanska svetinja, koju je iz Antiohije u Srbiju doneo Sveti Sava 1233. godine, danas se čuva u srcu Sarajeva, donoseći mir i utehu vernicima iz svih krajeva sveta.
U najnovijem incidentu, zlonamerni napadi na Srpsku pravoslavnu crkvu u Sarajevu donose ozbiljne posledice za slobodu veroispovesti i sigurnost vernika, dok se svakodnevne prepreke sve više pretvaraju u psihološko nasilje.
Uz prisustvo najviših zvaničnika i duhovnih vođa predstavljeno delo koje svedoči o bogatoj kulturnoj i duhovnoj baštini Srba u Sarajevu od 1468. do 1941. godine.
Arhimandrit Metodije prvi put u istoriji posetio je Mitropoliju dabrobosansku, donevši blagoslov sa Svete gore, a njegov dolazak dočekan je sa dubokim poštovanjem, molitvenim sabranjem i dodelom najvišeg crkvenog priznanja.
U Besedi za 31. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas podseća kako Majka Božija nosi nevidljive rane, ćutke prihvata Božju volju i pokazuje put vere i predanosti koji menja život.
Pravoslavni vernici danas slave Svetih 14.000 mladenaca vitlejemskih po starom kalendaru i Svetog Teodosija Velikog po novom. Katolici proslavljaju Krštenje Isusovo, dok muslimani i Jevreji nemaju poseban veliki verski praznik.
Oštra, ali duboko tačna pouka arhimandrita Epifanija Teodoropulosa otkriva zašto bol nije kraj puta, već mesto na kome čovek prvi put na pravi način vidi i sebe i Gospoda.
Jedna od najznamenitijih srpskih monahinja našeg vremena objašnjava zašto emocije i duhovna srodnost imaju veći značaj od društvenih očekivanja i kako pravoslavni pogled može pomoći da izbegnemo životne zamke.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Na liturgiji u Veljinama, mitropolit Hrizostom je istakao da se pravovernost Svetog oca Nikolaja ogledala u njegovoj nepokolebljivosti i postojanosti u zdravoj nauci Gospodnjoj.
U Sabornoj crkvi Hrista Spasitelja danas se oseća snaga vere i tradicije, dok predstojatelj Srpske pravoslavne crkve podseća da vera živi u srcima ljudi i povezuje narod u teškim vremenima.
Reči poglavara Srpske pravoslavne crkve o praštanju, mržnji, narodu i Božiću pretvorile su svečanu akademiju u Banjaluci u trenutak ozbiljnog preispitivanja i retko viđene sabranosti.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
U Mršincima kraj Čačka kapija doma Klisarića širom se otvara za miris slavskog kolača, decu koja uče običaje svojih predaka i priče koje povezuju prošlost sa sadašnjošću.
Zašto je ispovest postala „propusnica“ za Pričešće, šta o tome kažu kanoni i Sveti Oci i zbog čega protojerej Vadim Gladkij upozorava da se vera ne sme svesti na red i pečat.
Kremasta teleća džigerica sa pasiranim paradajzom i aromatičnim začinima savršena je za zimske obroke, idealna za sve koji žele domaći ukus bez komplikacija.