U Staroj crkvi na Baščaršiji obeležen je praznik ove ravnoapostolne svetiteljke, gde su se vernici uz molitvu poklonili svetoj relikviji.
Stara crkva na Baščaršiji obasjana je mirisom tamjana i tišinom molitve, dok su vernici pristizali da se poklone desnoj ruci Svete Tekle, velike Božje ugodnice. Dan uspomene na ravnoapostolnu svetiteljku proslavljen je 7. oktobra u molitvenom jedinstvu, ispunjenom poštovanjem prema životu i delu ove svetiteljke.
Foto: SPC
Praznik Svete Tekle u Staroj crkvi u Sarajevu
Svetu liturgiju služio je mitropolit dabrobosanski Hrizostom, uz sasluženje arhimandrita Andreja, nastojatelja manastira Svetog Georgija na Ravnoj Romaniji; protojereja-stavrofora Bogdana Stanišića, umirovljenog paroha višegradskog; protojereja-stavrofora Micjana Rađenovića, paroha visočkog; jereja Vjećeslava iz Krasnodara, predstavnika Ruske pravoslavne Crkve; protojereja Nemanje Đureinovića, starešine Saborne crkve u Sarajevu; jereja Dražena Delića, starešine crkve Svetog Vasilija Ostroškog na Veljinama; i đakona Vukote Višnjevca.
Od Antiohije, preko Srbije, do Sarajeva
Foto: SPC
Ruka Svete Tekle čuva se u bisernoj narukvnici izrađenoj u Rusiji
Desna ruka Svete Tekle, ravnoapostolne svetiteljke i prvomučenice među ženama, danas se čuva u Staroj crkvi na Baščaršiji u Sarajevu. Prema predanju, iz Antiohije je u Srbiju doneta još u 13. veku, a 1730. godine patrijarh Arsenije IV Jovanović poklonio je ovu svetinju Staroj crkvi, kao znak zahvalnosti za podršku Pećkoj patrijaršiji u teškim vremenima pod Osmanlijama.
U 19. veku, 1873. godini, u Rusiji je izrađena biserna rukavica sa narukvicom, koja danas dodatno krasi svetu ruku. Ova rukavica je deo relikvije koja se čuva u Staroj crkvi, čineći je još dragocenijom i poštovanijom za vernike.
Prisustvo vernika svih generacija stvorilo je atmosferu molitve i zahvalnosti. Poklonivši se relikviji Svete Tekle, vernici su pronalazili utehu i snagu za svoj duhovni put.
Ovaj dan podseća na neiscrpnu snagu vere i predanosti Hristu, koju je Sveta Tekla svedočeći svojim životom ostavila u srcima svih koji je poštuju. Njeno delo i danas okuplja vernike i podseća na vrednosti ljubavi, molitve i nesebične službe bližnjem, koje ostaju večni svetionici hrišćanskog života.
Velika hrišćanska svetinja, koju je iz Antiohije u Srbiju doneo Sveti Sava 1233. godine, danas se čuva u srcu Sarajeva, donoseći mir i utehu vernicima iz svih krajeva sveta.
U najnovijem incidentu, zlonamerni napadi na Srpsku pravoslavnu crkvu u Sarajevu donose ozbiljne posledice za slobodu veroispovesti i sigurnost vernika, dok se svakodnevne prepreke sve više pretvaraju u psihološko nasilje.
Uz prisustvo najviših zvaničnika i duhovnih vođa predstavljeno delo koje svedoči o bogatoj kulturnoj i duhovnoj baštini Srba u Sarajevu od 1468. do 1941. godine.
Arhimandrit Metodije prvi put u istoriji posetio je Mitropoliju dabrobosansku, donevši blagoslov sa Svete gore, a njegov dolazak dočekan je sa dubokim poštovanjem, molitvenim sabranjem i dodelom najvišeg crkvenog priznanja.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Ruski svetitelj nas uči da pohvale i pokude ne određuju čovekovu vrednost, već da je najvažnije ostati veran istini i pred Bogom i pred sopstvenom savešću.
Podignuta 1969. godine prilozima srpskih doseljenika, svetinja bi uskoro mogla da dobije priznanje, kao potvrdu značaja nasleđa koje Srbi čuvaju daleko od otadžbine.
Krsna slava Hrama Rođenja Presvete Bogorodice proslavljena je liturgijom, molitvom i slavskom trpezom, a mitropolit dabrobosanski u besedi je govorio o milosti Božjoj i značaju Presvete Bogorodice u istoriji spasenja ljudskog roda.
Na liturgiji u Veljinama, mitropolit Hrizostom je istakao da se pravovernost Svetog oca Nikolaja ogledala u njegovoj nepokolebljivosti i postojanosti u zdravoj nauci Gospodnjoj.
Svečana liturgija u Hramu Presvete Bogorodice, koju je služio mitropolit dabrobosanski Hrizostom, donela je molitvenu radost i ukazala na značaj obnove ove svetinje.
Podignuta 1969. godine prilozima srpskih doseljenika, svetinja bi uskoro mogla da dobije priznanje, kao potvrdu značaja nasleđa koje Srbi čuvaju daleko od otadžbine.
Osvećenje obnovljene svetinje, svečana Liturgija, priznanja zaslužnim dobrotvorima i obnova parohijskog doma obeležili su duhovne svečanosti kojima je proslavljena povezanost vere, naroda i Crkve.
Episkop šabački besedio je o snazi zajedništva koje je povezalo žitelje 12 sela u izgradnji hrama Uspenja Presvete Bogorodice i poručio da njihovo delo treba da bude primer i današnjim generacijama.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Krčka se sa krompirom, šargarepom i belim lukom, zapeče u rerni, a onda se preko vrelog mesa stavlja obilna kašika kajmaka. Ovako se priprema čuveni kafanski specijalitet.
Apostol ljubavi otkrio je koja je Gospodnja zapovest toliko važna da se njenim doslednim ispunjavanjem može razumeti i sama suština hrišćanskog života.