U Staroj crkvi na Baščaršiji obeležen je praznik ove ravnoapostolne svetiteljke, gde su se vernici uz molitvu poklonili svetoj relikviji.
Stara crkva na Baščaršiji obasjana je mirisom tamjana i tišinom molitve, dok su vernici pristizali da se poklone desnoj ruci Svete Tekle, velike Božje ugodnice. Dan uspomene na ravnoapostolnu svetiteljku proslavljen je 7. oktobra u molitvenom jedinstvu, ispunjenom poštovanjem prema životu i delu ove svetiteljke.
Foto: SPC
Praznik Svete Tekle u Staroj crkvi u Sarajevu
Svetu liturgiju služio je mitropolit dabrobosanski Hrizostom, uz sasluženje arhimandrita Andreja, nastojatelja manastira Svetog Georgija na Ravnoj Romaniji; protojereja-stavrofora Bogdana Stanišića, umirovljenog paroha višegradskog; protojereja-stavrofora Micjana Rađenovića, paroha visočkog; jereja Vjećeslava iz Krasnodara, predstavnika Ruske pravoslavne Crkve; protojereja Nemanje Đureinovića, starešine Saborne crkve u Sarajevu; jereja Dražena Delića, starešine crkve Svetog Vasilija Ostroškog na Veljinama; i đakona Vukote Višnjevca.
Od Antiohije, preko Srbije, do Sarajeva
Foto: SPC
Ruka Svete Tekle čuva se u bisernoj narukvnici izrađenoj u Rusiji
Desna ruka Svete Tekle, ravnoapostolne svetiteljke i prvomučenice među ženama, danas se čuva u Staroj crkvi na Baščaršiji u Sarajevu. Prema predanju, iz Antiohije je u Srbiju doneta još u 13. veku, a 1730. godine patrijarh Arsenije IV Jovanović poklonio je ovu svetinju Staroj crkvi, kao znak zahvalnosti za podršku Pećkoj patrijaršiji u teškim vremenima pod Osmanlijama.
U 19. veku, 1873. godini, u Rusiji je izrađena biserna rukavica sa narukvicom, koja danas dodatno krasi svetu ruku. Ova rukavica je deo relikvije koja se čuva u Staroj crkvi, čineći je još dragocenijom i poštovanijom za vernike.
Prisustvo vernika svih generacija stvorilo je atmosferu molitve i zahvalnosti. Poklonivši se relikviji Svete Tekle, vernici su pronalazili utehu i snagu za svoj duhovni put.
Ovaj dan podseća na neiscrpnu snagu vere i predanosti Hristu, koju je Sveta Tekla svedočeći svojim životom ostavila u srcima svih koji je poštuju. Njeno delo i danas okuplja vernike i podseća na vrednosti ljubavi, molitve i nesebične službe bližnjem, koje ostaju večni svetionici hrišćanskog života.
Velika hrišćanska svetinja, koju je iz Antiohije u Srbiju doneo Sveti Sava 1233. godine, danas se čuva u srcu Sarajeva, donoseći mir i utehu vernicima iz svih krajeva sveta.
U najnovijem incidentu, zlonamerni napadi na Srpsku pravoslavnu crkvu u Sarajevu donose ozbiljne posledice za slobodu veroispovesti i sigurnost vernika, dok se svakodnevne prepreke sve više pretvaraju u psihološko nasilje.
Uz prisustvo najviših zvaničnika i duhovnih vođa predstavljeno delo koje svedoči o bogatoj kulturnoj i duhovnoj baštini Srba u Sarajevu od 1468. do 1941. godine.
Arhimandrit Metodije prvi put u istoriji posetio je Mitropoliju dabrobosansku, donevši blagoslov sa Svete gore, a njegov dolazak dočekan je sa dubokim poštovanjem, molitvenim sabranjem i dodelom najvišeg crkvenog priznanja.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Ova tradicionalna poslastica nekada je bila simbol porodičnih nedeljnih ručkova posle liturgije - priprema se lako, od sastojaka koje svaka kuća ima, a ukusom greje dušu.
Tada episkop, kasnije patrijarh Tihon, stigao je na rub pravoslavnog sveta, a postao most između Istoka i Zapada — osnivao je hramove, okupljao narode i ušao u istoriju Amerike.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U saopštenju objavljenom na veb stranici CER-a su naveli da su iz uprave sarajevskog "Svisotela" u kojem je skup trebao da bude održan iznenada otkazali ranije rezervacije što su ocenili šokantnim.
Na praznik Prepodobne Efrosinije i Prepodobnog Sergija Radonješkog u Crkvi Svete Trojice u Donjem Ostrogu služena je zaupokojena liturgija za pokoj duše oca Ilije.
Povodom rođendana predsednika Ruske Federacije, Patrijarh srpski ističe vekovne veze Srpske pravoslavne crkve i Ruske pravoslavne crkve između dva bratska naroda.
U toploj i bratskoj atmosferi, poglavar Srpske pravoslavne crkve primio je visokog gosta iz Ruske pravoslavne crkve, a razgovor je protekao u znaku zajedničke molitve, sabornosti i neraskidivih duhovnih veza dva pravoslavna naroda.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Bezvremena mudrost ovog velikog svetitelja, izrečena pre više vekova, i danas odzvanja snagom istine — podsećajući da prava vrednost života nije u bogatstvu i moći, već u ljubavi, skromnosti i unutrašnjem miru.
Restauracija spomenika Krst iz 1862. godine obuhvata obnovu natpisnih tabli, metalne ograde i pešačke staze, dok park dobija više od 200 novih stabala, čuvajući sećanje na oslobođenje Beograda 1806. godine.