U najnovijem incidentu, zlonamerni napadi na Srpsku pravoslavnu crkvu u Sarajevu donose ozbiljne posledice za slobodu veroispovesti i sigurnost vernika, dok se svakodnevne prepreke sve više pretvaraju u psihološko nasilje.
U dramatičnom razvoju situacije koja potresa Srpsku pravoslavnu crkvu, napadi na njen integritet šire se sa teritorije Srbije i Crne Gore prema Bosni i Hercegovini. Ove rušilačke tendencije, koje ugrožavaju slobodu veroispovesti i miran život klira i vernika, došle su do još jednog dramatičnog trenutka. Jutros je Sarajevo ponovo bilo na meti zlonamernih napada, koji su duboko potresli svakog onog ko veruje u slobodu, u pravičnost i u mogućnost slobodnog kretanja.
Ulaz u zgradu Mitropolije dabrobosanske, koja je simbol jedne od najvažnijih verskih institucija, ponovo je bio blokiran. „Ulaz u prostorije Mitropolije svakodnevno blokiraju automobili, da bi na taj način maltretirali Crkvu i vernike“, izjavio je mitropolit dabrobosanski Hrizostom, boreći se sa svakodnevnim problemima, koji nisu samo administrativni, već duboko duhovni i moralni.
Iako je mitropolit odmah reagovao i obavestio nadležne policijske organe, situacija nije rešena. Dva sata nije mogao da napusti prostorije Mitropolije jer je nepropisno parkirani automobil sprečavao izlazak. Bezdušno zanemarivanje vladavine prava i ljudskih prava postalo je očigledno.
„Policija je na početku napisala kaznu i ništa nije učinila. Ne možemo izaći, treba da idemo na posao, u Rudo, ne možemo da maknemo“, rekao je mitropolit Hrizostom za Srnu, iznosići duboku zabrinutost zbog situacije koja ima jasnu simboliku potpunog ignorisanja potreba i prava verničke zajednice.
Ono što čini ovu situaciju još potresnijom jeste da, zbog istog problema, mitropolit i njegovi saradnici uveče ne mogu da se vrate u zgradu. Krug mitropolije je postao nepristupačan. Zgrada, koja je duhovni i administrativni centar, sada postaje meta ne samo fizičkog sprečavanja ulaska, već i psihološkog nasilja.
SPC
Zgrada Mitropolije dabrobosanske u Sarajevu
Ovaj događaj, kao i mnogi drugi napadi na Srpsku pravoslavnu crkvu u poslednje vreme, ukazuju na rastući trend nasilja usmerenog prema vernicima i njihovim institucijama. Uprkos zakonima i obavezama, sloboda veroispovesti je ugrožena, a nevini ljudi, koji samo žele da žive u skladu sa svojim verovanjima, suočavaju se sa nesagledivim teškoćama.
Ove poteškoće, iako deluju kao sitne provokacije, u suštini nisu ništa drugo do ozbiljan udar na temeljne vrednosti društva. Na kraju, ova situacija predstavlja test za svest svih nas – hoćemo li dozvoliti da vernici postanu zarobljenici svojih duhovnih domova, ili ćemo se boriti za slobodu, mir i pravičnost?
Posle praznične liturgije u Župskom manastiru, episkop budimljansko-nikšićki krstio je Kseniju Ostojić, potom je osveštao slavske darove, a u svojoj nadahnutoj besedi osvrnuo se na aktuelna dešavanja u eparhiji u kojoj služi.
Patrijarh Porfirije poziva narod na pomirenje, očuvanje vere i proslavu 850. godišnjice rođenja Svetog Save, temelja naše duhovnosti i zajedništva u 2025. godini.
Mitropolija crnogorsko-primorska najoštrije je reagovala na slučaj koji je pogodio protojereja Mijajla Backovića, ističući da je reč o anticrkvenom činu i pozivajući državne i lokalne vlasti da preduzmu sve mere kako bi se počinioci ovog gnusnog dela identifikovali i sankcionisali.
Rajko Krivokapić, Marinko Jovanović i Dragutin Lalatović pušteni su iz prištinskog kazamata, a njihov povratak u Nikšić simbolizuje pobedu istine, hrabrosti i borbe za slobodu.
Podaci sa popisa iz 2023. pokazuju pad udela islamskog stanovništva ispod polovine, dok crkveni izvori ukazuju na rast broja pravoslavnih vernika i otvaraju pitanja o dubljim promenama u zemlji.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Arhimandrit Metodije prvi put u istoriji posetio je Mitropoliju dabrobosansku, donevši blagoslov sa Svete gore, a njegov dolazak dočekan je sa dubokim poštovanjem, molitvenim sabranjem i dodelom najvišeg crkvenog priznanja.
Uz prisustvo najviših zvaničnika i duhovnih vođa predstavljeno delo koje svedoči o bogatoj kulturnoj i duhovnoj baštini Srba u Sarajevu od 1468. do 1941. godine.
Na liturgiji u Veljinama, mitropolit Hrizostom je istakao da se pravovernost Svetog oca Nikolaja ogledala u njegovoj nepokolebljivosti i postojanosti u zdravoj nauci Gospodnjoj.
Završena obnova i živopis Sabornog hrama Rođenja Presvete Bogorodice svedoče o istrajnosti srpske zajednice u Argentini i nasleđu koje i danas živi kroz veru, umetnost i zajedništvo
Nakon glasina o ukidanju bogosluženja i optužbi koje su se sa mreža prelile na teren, jerej iz Loznice objašnjava kako je nastala zabuna i zašto vernici, po crkvenom poretku, ne traže rešenja na ulici.
U okviru projekta „Molitva kao lek“, u ustanovu u kojoj se leče najdublje rane psihe uneta je duhovna dimenzija koja je izbrisala granice između lekara i pacijenata i otvorila prostor za drugačije razumevanje ozdravljenja.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Završena obnova i živopis Sabornog hrama Rođenja Presvete Bogorodice svedoče o istrajnosti srpske zajednice u Argentini i nasleđu koje i danas živi kroz veru, umetnost i zajedništvo
Nakon glasina o ukidanju bogosluženja i optužbi koje su se sa mreža prelile na teren, jerej iz Loznice objašnjava kako je nastala zabuna i zašto vernici, po crkvenom poretku, ne traže rešenja na ulici.