U najnovijem incidentu, zlonamerni napadi na Srpsku pravoslavnu crkvu u Sarajevu donose ozbiljne posledice za slobodu veroispovesti i sigurnost vernika, dok se svakodnevne prepreke sve više pretvaraju u psihološko nasilje.
U dramatičnom razvoju situacije koja potresa Srpsku pravoslavnu crkvu, napadi na njen integritet šire se sa teritorije Srbije i Crne Gore prema Bosni i Hercegovini. Ove rušilačke tendencije, koje ugrožavaju slobodu veroispovesti i miran život klira i vernika, došle su do još jednog dramatičnog trenutka. Jutros je Sarajevo ponovo bilo na meti zlonamernih napada, koji su duboko potresli svakog onog ko veruje u slobodu, u pravičnost i u mogućnost slobodnog kretanja.
Ulaz u zgradu Mitropolije dabrobosanske, koja je simbol jedne od najvažnijih verskih institucija, ponovo je bio blokiran. „Ulaz u prostorije Mitropolije svakodnevno blokiraju automobili, da bi na taj način maltretirali Crkvu i vernike“, izjavio je mitropolit dabrobosanski Hrizostom, boreći se sa svakodnevnim problemima, koji nisu samo administrativni, već duboko duhovni i moralni.
Iako je mitropolit odmah reagovao i obavestio nadležne policijske organe, situacija nije rešena. Dva sata nije mogao da napusti prostorije Mitropolije jer je nepropisno parkirani automobil sprečavao izlazak. Bezdušno zanemarivanje vladavine prava i ljudskih prava postalo je očigledno.
„Policija je na početku napisala kaznu i ništa nije učinila. Ne možemo izaći, treba da idemo na posao, u Rudo, ne možemo da maknemo“, rekao je mitropolit Hrizostom za Srnu, iznosići duboku zabrinutost zbog situacije koja ima jasnu simboliku potpunog ignorisanja potreba i prava verničke zajednice.
Ono što čini ovu situaciju još potresnijom jeste da, zbog istog problema, mitropolit i njegovi saradnici uveče ne mogu da se vrate u zgradu. Krug mitropolije je postao nepristupačan. Zgrada, koja je duhovni i administrativni centar, sada postaje meta ne samo fizičkog sprečavanja ulaska, već i psihološkog nasilja.
SPC
Zgrada Mitropolije dabrobosanske u Sarajevu
Ovaj događaj, kao i mnogi drugi napadi na Srpsku pravoslavnu crkvu u poslednje vreme, ukazuju na rastući trend nasilja usmerenog prema vernicima i njihovim institucijama. Uprkos zakonima i obavezama, sloboda veroispovesti je ugrožena, a nevini ljudi, koji samo žele da žive u skladu sa svojim verovanjima, suočavaju se sa nesagledivim teškoćama.
Ove poteškoće, iako deluju kao sitne provokacije, u suštini nisu ništa drugo do ozbiljan udar na temeljne vrednosti društva. Na kraju, ova situacija predstavlja test za svest svih nas – hoćemo li dozvoliti da vernici postanu zarobljenici svojih duhovnih domova, ili ćemo se boriti za slobodu, mir i pravičnost?
Posle praznične liturgije u Župskom manastiru, episkop budimljansko-nikšićki krstio je Kseniju Ostojić, potom je osveštao slavske darove, a u svojoj nadahnutoj besedi osvrnuo se na aktuelna dešavanja u eparhiji u kojoj služi.
Patrijarh Porfirije poziva narod na pomirenje, očuvanje vere i proslavu 850. godišnjice rođenja Svetog Save, temelja naše duhovnosti i zajedništva u 2025. godini.
Mitropolija crnogorsko-primorska najoštrije je reagovala na slučaj koji je pogodio protojereja Mijajla Backovića, ističući da je reč o anticrkvenom činu i pozivajući državne i lokalne vlasti da preduzmu sve mere kako bi se počinioci ovog gnusnog dela identifikovali i sankcionisali.
Rajko Krivokapić, Marinko Jovanović i Dragutin Lalatović pušteni su iz prištinskog kazamata, a njihov povratak u Nikšić simbolizuje pobedu istine, hrabrosti i borbe za slobodu.
U besedi za 21. Ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički Vladika objašnjava kako sila Božjeg anđela pomaže onima koji se Njega boje, razbijajući svaku nepravdu i donoseći utehu u najmračnijim trenucima života.
Od vizantijskog stila do lokalnih motiva, ikonografski prikazi Prepodobne mati Paraskeve čuvaju priču o njenom asketskom životu, zagovorništvu i vezi sa narodom kroz vekove.
Velika je sila reči upućenih ovoj prepodobnoj svetiteljki, čiji zagovor donosi utehu, snagu i mir duši, a vekovima je stub vere i nade u srcima srpskog naroda.
Poslednjih vekova ljudi su tražili odgovore koji mogu razbiti podele, učvrstiti veru i doneti istinsku duhovnu snagu. Saznajte šta vekovima inspiriše islamske vernike i kako ovu poruku možete primeniti u svom svakodnevnom životu.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Arhimandrit Metodije prvi put u istoriji posetio je Mitropoliju dabrobosansku, donevši blagoslov sa Svete gore, a njegov dolazak dočekan je sa dubokim poštovanjem, molitvenim sabranjem i dodelom najvišeg crkvenog priznanja.
Uz prisustvo najviših zvaničnika i duhovnih vođa predstavljeno delo koje svedoči o bogatoj kulturnoj i duhovnoj baštini Srba u Sarajevu od 1468. do 1941. godine.
Na saboru u Bilješevu kod Kaknja mitropoliti i verni narod iz svih krajeva sveta otkrivaju neispričane priče o hrabrosti i neuništivoj veri sveštenomučenika koji su izabrali večni život, ostavljajući neizbrisiv trag u duhovnoj istoriji Srba.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, verni narod se okuplja da prinese darove, osvešta slavske kolače i pokloni se moštima najpoštovanije svetiteljke u srpskom narodu.
Hiljade vernika sabrale su se u kolevci srpske duhovnosti, gde je osveštan hram posvećen prvom srpskom arhiepiskopu, a poglavar SPC poslao poruku koja je dotakla duše svih prisutnih.
U besedi za 20. Subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto noć unutrašnjeg preispitivanja i iskrenog kajanja vodi oslobođenju i radosnom jutru.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, verni narod se okuplja da prinese darove, osvešta slavske kolače i pokloni se moštima najpoštovanije svetiteljke u srpskom narodu.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, verni narod se okuplja da prinese darove, osvešta slavske kolače i pokloni se moštima najpoštovanije svetiteljke u srpskom narodu.