U najnovijem incidentu, zlonamerni napadi na Srpsku pravoslavnu crkvu u Sarajevu donose ozbiljne posledice za slobodu veroispovesti i sigurnost vernika, dok se svakodnevne prepreke sve više pretvaraju u psihološko nasilje.
U dramatičnom razvoju situacije koja potresa Srpsku pravoslavnu crkvu, napadi na njen integritet šire se sa teritorije Srbije i Crne Gore prema Bosni i Hercegovini. Ove rušilačke tendencije, koje ugrožavaju slobodu veroispovesti i miran život klira i vernika, došle su do još jednog dramatičnog trenutka. Jutros je Sarajevo ponovo bilo na meti zlonamernih napada, koji su duboko potresli svakog onog ko veruje u slobodu, u pravičnost i u mogućnost slobodnog kretanja.
Ulaz u zgradu Mitropolije dabrobosanske, koja je simbol jedne od najvažnijih verskih institucija, ponovo je bio blokiran. „Ulaz u prostorije Mitropolije svakodnevno blokiraju automobili, da bi na taj način maltretirali Crkvu i vernike“, izjavio je mitropolit dabrobosanski Hrizostom, boreći se sa svakodnevnim problemima, koji nisu samo administrativni, već duboko duhovni i moralni.
Iako je mitropolit odmah reagovao i obavestio nadležne policijske organe, situacija nije rešena. Dva sata nije mogao da napusti prostorije Mitropolije jer je nepropisno parkirani automobil sprečavao izlazak. Bezdušno zanemarivanje vladavine prava i ljudskih prava postalo je očigledno.
„Policija je na početku napisala kaznu i ništa nije učinila. Ne možemo izaći, treba da idemo na posao, u Rudo, ne možemo da maknemo“, rekao je mitropolit Hrizostom za Srnu, iznosići duboku zabrinutost zbog situacije koja ima jasnu simboliku potpunog ignorisanja potreba i prava verničke zajednice.
Ono što čini ovu situaciju još potresnijom jeste da, zbog istog problema, mitropolit i njegovi saradnici uveče ne mogu da se vrate u zgradu. Krug mitropolije je postao nepristupačan. Zgrada, koja je duhovni i administrativni centar, sada postaje meta ne samo fizičkog sprečavanja ulaska, već i psihološkog nasilja.
SPC
Zgrada Mitropolije dabrobosanske u Sarajevu
Ovaj događaj, kao i mnogi drugi napadi na Srpsku pravoslavnu crkvu u poslednje vreme, ukazuju na rastući trend nasilja usmerenog prema vernicima i njihovim institucijama. Uprkos zakonima i obavezama, sloboda veroispovesti je ugrožena, a nevini ljudi, koji samo žele da žive u skladu sa svojim verovanjima, suočavaju se sa nesagledivim teškoćama.
Ove poteškoće, iako deluju kao sitne provokacije, u suštini nisu ništa drugo do ozbiljan udar na temeljne vrednosti društva. Na kraju, ova situacija predstavlja test za svest svih nas – hoćemo li dozvoliti da vernici postanu zarobljenici svojih duhovnih domova, ili ćemo se boriti za slobodu, mir i pravičnost?
Posle praznične liturgije u Župskom manastiru, episkop budimljansko-nikšićki krstio je Kseniju Ostojić, potom je osveštao slavske darove, a u svojoj nadahnutoj besedi osvrnuo se na aktuelna dešavanja u eparhiji u kojoj služi.
Patrijarh Porfirije poziva narod na pomirenje, očuvanje vere i proslavu 850. godišnjice rođenja Svetog Save, temelja naše duhovnosti i zajedništva u 2025. godini.
Mitropolija crnogorsko-primorska najoštrije je reagovala na slučaj koji je pogodio protojereja Mijajla Backovića, ističući da je reč o anticrkvenom činu i pozivajući državne i lokalne vlasti da preduzmu sve mere kako bi se počinioci ovog gnusnog dela identifikovali i sankcionisali.
Rajko Krivokapić, Marinko Jovanović i Dragutin Lalatović pušteni su iz prištinskog kazamata, a njihov povratak u Nikšić simbolizuje pobedu istine, hrabrosti i borbe za slobodu.
Otac Čad Riperger povezao je drevna proročanstva sa moralnim padom, razvojem digitalnih tehnologija i globalnim finansijskim sistemom koji bi mogao da promeni način na koji ljudi pristupaju novcu i osnovnim dobrima.
Jedna njegova pouka govori o opasnosti koja se ne prepoznaje po krstu, molitvi i izgovorenim rečima, već po onome što čovek čini kada ga niko ne posmatra.
Mitropolit šumadijski je na hramovnoj slavi govorio o liturgiji kao najvećem izrazu blagodarnosti Bogu i upozorio da bez smirenja ni Božji darovi ne mogu čoveku doneti istinsku korist.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Arhimandrit Metodije prvi put u istoriji posetio je Mitropoliju dabrobosansku, donevši blagoslov sa Svete gore, a njegov dolazak dočekan je sa dubokim poštovanjem, molitvenim sabranjem i dodelom najvišeg crkvenog priznanja.
Uz prisustvo najviših zvaničnika i duhovnih vođa predstavljeno delo koje svedoči o bogatoj kulturnoj i duhovnoj baštini Srba u Sarajevu od 1468. do 1941. godine.
Nakon decenija ćutanja, na jednom od prvih srpskih stratišta u Istočnoj Bosni prvi put je služen pomen žrtvama, među kojima su bili i sveštenici koji su ostali uz svoj narod do smrti.
U Novom Selu kod Kupresa održan je sveeparhijski sabor posvećen svetim mučenicima Crkve, a mitropolit Joanikije podsetio je na podvig Svetog Petra Dabrobosanskog i njegovu odlučnost da sačuva veru, ćirilicu i duhovni identitet.
Mitropolit šumadijski je na hramovnoj slavi govorio o liturgiji kao najvećem izrazu blagodarnosti Bogu i upozorio da bez smirenja ni Božji darovi ne mogu čoveku doneti istinsku korist.
U Beogradu se okupilo više od 400 učesnika kampa „Srbija te zove“, a susret sa poglavarom SPC protekao je uz razgovor o poreklu, Svetom Savi, ljubavi prema bližnjem i veri.
Planirana solarna elektrana u okolini manastirskog kompleksa izazvala je zabrinutost zbog mogućeg narušavanja prirodnog ambijenta i duhovnog značaja prostora koji vekovima privlači hodočasnike.
Mitropolit crnogorsko-primorski osveštao je zvono za obnovljeni hram Svetog Georgija u Gorovićima, poručivši da ono okuplja narod na molitvu i donosi duhovni mir.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Verovanje u znakove, talismane i razne običaje suprotno je hrišćanskoj veri, koja čoveka poziva na uzdanje u Božji promisao, molitvu, pokajanje i duhovnu slobodu koju nam je Hristos darovao.
Piletina, krompir, povrće i začini lagano se krčkaju dok sve ne omekša, a kisela pavlaka na kraju daje paprikašu gustinu, punoću i prepoznatljivu kremastu teksturu.
Govoreći o porodici, posebno je naglašavao da hrišćanski dom ne treba da bude samo mesto u kojem se živi, već prostor u kojem se osećaju mir, tišina, toplina i međusobno poštovanje.