Uz prisustvo najviših zvaničnika i duhovnih vođa predstavljeno delo koje svedoči o bogatoj kulturnoj i duhovnoj baštini Srba u Sarajevu od 1468. do 1941. godine.
U svečanoj sali Administrativnog centra Vlade Republike Srpske u Istočnoj Ilidži, u atmosferi dostojanstva i duhovnog nadahnuća, predstavljena je monografija Kultura Srba u Sarajevu 1468–1941. Ovaj kapitalni poduhvat, koji osvetljava vekovnu prisutnost, doprinos i kulturni identitet srpskog naroda u Sarajevu, svedoči o nepokolebljivoj duhovnoj i kulturnoj tradiciji pravoslavnog naroda na tom prostoru.
Promocija monografije, koju je pratila veličanstvena izložba muzejsko-kulturnog blaga Srpske pravoslavne crkve u Sarajevu, okupila je ugledne goste i visoke zvaničnike.
Među prisutnima su bili predsednik Vlade Republike Srbije Miloš Vučević, ministar kulture Nikola Selaković, predsednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, ministarka prosvete i kulture Željka Stojičić, direktor Državnog arhiva Republike Srbije prof. dr Miroslav Perišić, mitropolit dabrobosanski Hrizostom, arhijerejski zamenik prof. dr protojerej-stavrofor Vladislav Topalović, sveštenstvo arhijerejskih namesništava sarajevskog i sokolačko-paljanskog, profesori Bogoslovskog fakulteta i mnogobrojna publika.
Fot: SPC / Mitropolija dabrobosanska
Promocija monografije, koju je pratila veličanstvena izložba muzejsko-kulturnog blaga Srpske pravoslavne crkve u Sarajevu
Obraćajući se prisutnima, direktor Arhiva Bosne i Hercegovine gđa Danijela Mrda istakla je značaj ovog dela kao dragocenog svedočanstva o bogatoj srpskoj kulturnoj baštini u Sarajevu, dok je mitropolit Hrizostom naglasio neprolaznu vrednost pravoslavne vere i kulture, koje su vekovima bile stožeri identiteta srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Ministar Selaković i premijeri Vučević i Višković govorili su o istorijskom značaju ovog dela, koje ne samo da čuva uspomenu na minula vremena, već i podseća na odgovornost sadašnjih i budućih pokolenja u očuvanju srpskog kulturnog i duhovnog nasleđa. Na kraju svog govora, premijer Višković svečano je proglasio izložbu otvorenom, dajući time dodatni značaj ovom događaju.
Fot: SPC / Mitropolija dabrobosanska
Monografija Kultura Srba u Sarajevu 1468–1941 predstavljena je u svečanoj sali Administrativnog centra Vlade Republike Srpske u Istočnoj Ilidži
Ovaj skup nije bio samo akademski i kulturni čin, već i trenutak okupljanja i zajedništva srpskog naroda, koji je kroz vekove istrajavao u svojoj veri i tradiciji. Dan kasnije, predsednik Vlade Republike Srbije Miloš Vučević posetio je Mitropoliju dabrobosansku u Sarajevu u pratnji ministra kulture Nikole Selakovića i saradnika.
Visoke goste srdačno je dočekao mitropolit Hrizostom, a prijemu su prisustvovali i gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić, direktor Istorijskog instituta u Istočnom Sarajevu prof. dr Draga Mastilović i direktor Arhiva Bosne i Hercegovine gđa Danijela Mrda.
Predstavljanje monografije Kultura Srba u Sarajevu 1468–1941 još jednom je potvrdilo da je kulturno pamćenje srpskog naroda neraskidivo vezano za pravoslavnu veru i duhovne vrednosti. Ova knjiga nije samo istorijski dokument, već i amanet budućim generacijama da čuvaju svetlost vere i tradicije, baš kao što su to činili njihovi preci u Sarajevu tokom proteklih vekova.
U najnovijem incidentu, zlonamerni napadi na Srpsku pravoslavnu crkvu u Sarajevu donose ozbiljne posledice za slobodu veroispovesti i sigurnost vernika, dok se svakodnevne prepreke sve više pretvaraju u psihološko nasilje.
Postavka fotografija Stanka Kostića u Galeriji SANU osvetljava fascinantne priče o drvenim crkvama Republike Srpske – mestima vere, istorije i narodne snage.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručuje da presuda Miloradu Dodiku može da ugrozi mir i pomirenje među narodima u Bosni i Hercegovini i poziva na odgovornost, razboritost i očuvanje stabilnosti u regionu.
Na liturgiji u Hramu Svetog Save patrijarh srpski podsetio je na priču o nemilosrdnom sluzi i upozorio da ne možemo iskreno tražiti Božju milost ako je sami ne pokazujemo prema drugima.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Među onima koji nisu želeli da učestvuju u idolopoklonstvu bilo je i sedam mladih vojnika, sinova uglednih efeskih starešina: Maksimilijan, Jamvlih, Martinijan, Jovan, Dionisije, Ekzakustodijan i Antonin.
Upokojila se u 74. godini, a iza nje ostaje gotovo dvadeset godina provedenih uz mošti Svetog Grigorija Kumaničkog i ljude koji su u ovu drevnu svetinju dolazili po molitvu i utehu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Nakon decenija ćutanja, na jednom od prvih srpskih stratišta u Istočnoj Bosni prvi put je služen pomen žrtvama, među kojima su bili i sveštenici koji su ostali uz svoj narod do smrti.
U Novom Selu kod Kupresa održan je sveeparhijski sabor posvećen svetim mučenicima Crkve, a mitropolit Joanikije podsetio je na podvig Svetog Petra Dabrobosanskog i njegovu odlučnost da sačuva veru, ćirilicu i duhovni identitet.
Malo mesto kod Vlasenice okupilo je veliki broj vernika oko drevne svetinje, a povratak arhijerejske službe nakon više od 30 godina doživljen je kao snažan znak nade, zajedništva i očuvanja vere predaka.
Na liturgiji u Hramu Svetog Save patrijarh srpski podsetio je na priču o nemilosrdnom sluzi i upozorio da ne možemo iskreno tražiti Božju milost ako je sami ne pokazujemo prema drugima.
Upokojila se u 74. godini, a iza nje ostaje gotovo dvadeset godina provedenih uz mošti Svetog Grigorija Kumaničkog i ljude koji su u ovu drevnu svetinju dolazili po molitvu i utehu.
Nakon teškog incidenta koji je ostavio porodicu u strahu i neizvesnosti, deci je uručena finansijska pomoć, a domaćinima ikona Gospoda Isusa Hrista kao znak utehe i podrške.
Prema predanju, za istoriju ovog manastira vezuju se Sveti Sava, kralj Dragutin i despot Đurađ Branković, a upravo je u vreme Brankovića Sveti Stefan postao njegov nebeski zaštitnik.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Istorijska svetinja vekovima je čuvala tragove vere i kulture Malopoljske, a sada je u velikom požaru nestala zajedno sa dragocenim istorijskim enterijerom.
Nakon teškog incidenta koji je ostavio porodicu u strahu i neizvesnosti, deci je uručena finansijska pomoć, a domaćinima ikona Gospoda Isusa Hrista kao znak utehe i podrške.
Govoreći o porukama koje se često ponavljaju u Jevanđelju, otac Aleksandar posebno je izdvojio dve reči - "ne boj se" i "raduj se", a kod anksioznih se upravo javlja suprotno.