OVAKO SPREČAVAMO BOGA DA NAM UĐE U ŽIVOT! Sveti Pajsije Svetogorac o velikoj grešci koju svi pravimo
Pravoslavlje uči da vernik treba da se osloni na molitvu i Božiju blagodat, a ne na svoje planove i pretpostavke.
Prema starcu Elpidiju, blagoslov dobijamo kada se trudimo da osvećujemo sadašnjost, a evo šta to i znači.
Božji blagoslov je radnja kojom se Gospod priziva da izlije svoju milost na nekoga. Svi ljudi čeznu za tim darom koji donosi sreću, mir i zaštitu, ali malo ko zna kako se blagoslov zaista zadobija.
Starac Elpidije daje jasan odgovor na ovo pitanje.
Prema njegovom mišljenju, blagoslov dobijamo kada se trudimo da osvećujemo sadašnjost, a to znači da svakog trenutka treba da posvećujemo Bogu tri osnovne stvari koje upravljaju našim životom: um, reči i srce.
Starac objašnjava da um osvećujemo tako što stalno smeštamo dobre misli u njega, razmišljamo o Bogu s obožavanjem i kažemo:
- Bože moj, ti si naš slatki otac, a mi smo bebe tvog srca. Tada dušu predajemo Bogu kao beba majci i tada je sadašnjost osvećena, jer Bog brine o nama i kao nežna majka i kao brižni otac.

Osvećivanje reči je teže jer smo navikli mnogo da pričamo, da sudimo i izgovaramo loše reči. Starac savetuje:
- Kada smo veoma pažljivi šta govorimo, da ne govorimo otrovne reči, već reči slatke kao med, tada osvećujemo sadašnjost kroz naša usta.
Srce se osvećuje kada dopustimo da u njemu vlada ljubav.
- Neka ljubav vlada tvojim bićem, neka vlada tvojom dušom.
On dalje objašnjava da ljubav osvećuje dušu, a čovek koji je pun ljubavi, milosrđa, dobrote i učtivosti izbegava zlo, klevetu i osuđivanje. Takav čovek osvećuje svoje srce.
Pravoslavlje uči da vernik treba da se osloni na molitvu i Božiju blagodat, a ne na svoje planove i pretpostavke.
Pol deteta, prema nauci, stvar je slučajnosti, međutim, veliki duhovnik je tvrdio da ništa nije slučajno.
Brojni pojedinci, bilo iz ličnih razočaranja, racionalističkog pristupa ili pod uticajem naučnih i filozofskih pravaca, donose zaključak da Boga nema.
Mnoge žene danas trpe zlostavljanje od strane svojih muževa, ćuteći iz straha, srama ili pogrešnog uverenja da je trpljenje dužnost svake dobre hrišćanke.
Sveti oci učili su da hrišćanin ne sme da gradi svoje odnose na praznim rečima i prolaznim pohvalama.
U besedi za sredu 9. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o najvećem daru koji čovek može da primi i objašnjava kako se kroz Hrista otvara put ka životu koji prevazilazi sve prolazno.
Jedan od najvoljenijih pravoslavnih svetitelja ostavio je savet za trenutke kada nas obuzmu strah, nemir i unutrašnja borba.
Podrhtavanje tla jačine 3,8 stepeni po Rihterovoj skali osetio se širom Atosa.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Na mestu gde je Stefan Uroš IV Dušan Nemanjić prvobitno sahranjen, nakon manastirske slave služen je parastos prvom srpskom caru.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Nakon decenija ćutanja, na jednom od prvih srpskih stratišta u Istočnoj Bosni prvi put je služen pomen žrtvama, među kojima su bili i sveštenici koji su ostali uz svoj narod do smrti.
U besedi za sredu 9. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o najvećem daru koji čovek može da primi i objašnjava kako se kroz Hrista otvara put ka životu koji prevazilazi sve prolazno.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Atinogena po starom kalendaru i Svetog mučenika Kalinika po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Marte, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznati veliki praznik.