U poruci mitropolitu kijevskom i sve Ukrajine patrijarh je pozvao na molitvu za pokoj ubijenog monaha, isceljenje ranjenih i utehu svih koji stradaju u ratu.
Patrijarh srpski Porfirije uputio je mitropolitu kijevskom i sve Ukrajine Onufriju poruku saučešća povodom ubistva monaha Varsanufija u Sveto-Uspenskoj Svetogorskoj lavri i teškog ranjavanja dvojice članova bratstva. U poruci, koju je uputio u ime punoće Srpske pravoslavne crkve i u svoje lično ime, patrijarh je pozvao na molitvu za pokoj duše ubijenog monaha, isceljenje ranjenih i utehu svih koji stradaju u ratu.
Napad na bratiju Svetogorske lavre
Napad na bratiju Sveto-Uspenske Svjatogorske lavre dogodio se 23. avgusta. Prema navodima same lavre, bratiju je napala grupa nepoznatih lica, a istraga o okolnostima zločina je u toku.
U napadu je stradao monah Varsanufije (Turjanski), dok su teško ranjeni inok Grigorije i Andrej Kirijenko, koji je kao izbeglica živeo u manastiru.
Bratija lavre oprostila se od monaha Varsanufija 25. avgusta. Sahranjen je iza oltara Uspenskog sabora, nedaleko od grobova arhimandrita Galaktiona i monaha Aristoklija, koji su stradali tokom granatiranja lavre 2022. godine.
Monah Varsanufije došao je u manastir 2013. godine, a monaški postrig sa ovim imenom primio je 2019. godine. U lavri je obavljao različita poslušanja, između ostalog, u trpezariji, pri negovanju cveća i u plasteniku.
Wikipedia/Brizhnichenko
Svjatogorska lavra
"Manastir nije samo mesto molitve. On je i utočište"
Patrijarh Porfirije se u poruci posebno osvrnuo na ulogu koju je Svetogorska lavra imala za ljude koji su zbog rata ostali bez doma.
„Sa bolom smo primili vest o ubistvu monaha Varsanufija u Sveto-Uspenskoj Svetogorskoj lavri i o teškom ranjavanju dvojice njegove sabraće. Molimo se za upokojenje ubijenog i za isceljenje ranjenih“, naveo je patrijarh.
Potom je izrazio saučešće mitropolitu Onufriju, mitropolitu Arseniju i celom bratstvu lavre, podsećajući na reči Svetog pisma: „Časna je pred Gospodom smrt prepodobnih Njegovih“ (Ps 115, 6).
„Manastir nije samo mesto molitve. On je i utočište. Svetogorska lavra je godinama primala prognane i beskućnike, a jedan od ranjenih je upravo monah Varsanufije koji je kao izbeglica u ovoj svetinji našao utočište“, naveo je patrijarh srpski.
Prema objavi same Svetogorske lavre, međutim, monah Varsanufije je ubijen, dok je među ranjenima Andrej Kirijenko, koji je u manastiru pronašao utočište kao izbeglica.
"Nijedan čovek ne sme biti doveden u položaj u kome je ispovedanje vere uslov za preživljavanje"
Patrijarh Porfirije potom je govorio o posebnoj težini nasilja počinjenog u manastiru, mestu koje je mnogima tokom rata pružalo zaštitu.
„Nasilje unutar kuće koja je ljude štitila boli dublje od porušenih zidova. Kakvi god bili rezultati istrage, jedno možemo reći već sada: nijedan čovek ne sme biti doveden u položaj u kome je ispovedanje vere uslov za preživljavanje“, poručio je patrijarh.
Istovremeno, patrijarh nije prejudicirao rezultate istrage niti je bilo kome pripisao odgovornost za zločin pre nego što budu utvrđene činjenice. Njegova poruka bila je usmerena na stradanje ljudi i na potrebu da vera i savest nijednog čoveka ne budu razlog zbog kojeg će njegov život biti ugrožen.
Na kraju poruke, patrijarh je zamolio mitropolita Onufrija da primi molitve Srpske pravoslavne crkve za sve koji su pogođeni ovim događajem.
„Vaše Blaženstvo, molimo se da ova nasilna smrt ne postane ničije oružje. Molimo se Gospodu pobeditelju smrti da ubijenog monaha nastani u Carstvu svoje neprolazne ljubavi, a daruje utehu ranjenima i svim žrtvama ovog rata“, naveo je patrijarh srpski Porfirije.
U Svetogorskoj lavri molitveno sećanje na monaha Varsanufija nastavljeno je i nakon sahrane. Devetog dana po njegovom upokojenju, 31. avgusta, bratija je u Uspenskom saboru služila panihidu za pokoj njegove duše.
Za hrišćane, sećanje na postradalog nije poziv na novu mržnju, već na molitvu za pokoj njegove duše, isceljenje ranjenih i prestanak stradanja. U tom duhu završava se i poruka patrijarha Porfirija, molbom da smrt monaha Varsanufija ne postane sredstvo za produbljivanje sukoba, već povod za molitvu za sve žrtve rata.
Upokojila se u 74. godini, a iza nje ostaje gotovo dvadeset godina provedenih uz mošti Svetog Grigorija Kumaničkog i ljude koji su u ovu drevnu svetinju dolazili po molitvu i utehu.
Otac Petar služio je trinaest godina pri Sabornoj crkvi Svetih apostola Petra i Pavla, a vest o njegovom upokojenju posebno je potresla nekadašnje parohijane koji su ga poznavali kao bliskog i poštovanog sveštenika.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
Povodom trideset četvrte godišnjice arhijerejske hirotonije poglavara kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve, duhovni vođa SPC je uputio čestitke, ističući njegovu ulogu dobrog pastira i pozivajući na molitvu za mir.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.